Kabinet premijera Albina Kurtija usvojio je u petak nacrte zakona o gornjim cijenama i o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji treba da budu upućeni Skupštini Kosova na usvajanje prije nego što stupe na snagu kao zakoni.
Ovo je novi pokušaj Kurtija da osnaži ova dva zakona, nakon što ih je Ustavni sud poništio tokom prethodnog četverogodišnjeg mandata.
Nacrt zakona o gornjim cijenama, poznat kao nacrt zakona o privremenim mjerama za osnovne proizvode u posebnim slučajevima destabilizacije tržišta, dolazi u trenutku kada je snažan rast cijena goriva u zemlji izazvao strah od lančanog rasta cijena, naročito osnovnih proizvoda.
Samo u roku od nekoliko sedmica, cijena jednog litra nafte na benzinskim pumpama na Kosovu dostigla je i do 1,79 eura, u poređenju s 1,33 eura koliko je iznosila 3. marta, tri dana nakon početka napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran.
Govoreći na sjednici svog kabineta o ovom nacrtu zakona, Kurti je rekao: "Donosimo na usvajanje ovaj nacrt zakona, koji dolazi kao neophodan odgovor na realnost i iskustvo koje su naši građani proživjeli: iznenadne rastove cijena, neizvjesnost na tržištu i nedostatak mehanizama za zaštitu."
Prema Kurtijevim riječima, nacrt zakona uspostavlja neophodnu ravnotežu između slobodnog funkcionisanja tržišta i odgovornosti države da zaštiti javni interes u vanrednim situacijama.
Zakon o gornjim cijenama proglašen je nevažećim odlukom Ustavnog suda 2023. godine, kada je sud istakao da taj zakon nije bio u skladu s Ustavom zemlje.
Ministrica industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija, Mimoza Kusari‑Lila, rekla je tokom predstavljanja nacrta zakona da je prilikom njegove izrade uzela u obzir preporuke Ustavnog suda.
Navela je da novi nacrt zakona predviđa dvije vrste privremenih mjera: utvrđivanje trgovačke marže za veleprodaju i maloprodaju, kao i određivanje maksimalno dozvoljene cijene za osnovne proizvode.
Prethodni zakon, koji je u međuvremenu proglašen nevažećim, osnovnim proizvodima smatrao je: žitarice, hljeb, brašno, rižu, tjesteninu, suncokretovo jestivo ulje, mlijeko, kuhinjsku so, kokošija jaja, pileće meso, kristalni šećer, proizvode za ličnu higijenu te drva za ogrjev.
Koliko je nafta poskupela na Kosovu poslednjih dana?
Zakon o zdravstvenom osiguranju
Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju poništio je Ustavni sud u januaru, nakon što je utvrdio da je zakon usvojen na neustavan način.
Sud je u januarskoj odluci naveo da je Skupština zakon usvojila 5. decembra 2024. godine uz proceduralne propuste tokom zakonodavnog procesa.
Predstavljajući novi nacrt zakona u petak, ministar zdravstva Arben Vitia rekao je da je riječ o "jednoj od najvažnijih inicijativa za budućnost zdravstvenog sistema u našoj zemlji".
Naveo je da će se ovim zakonom uspostaviti Fond obaveznog zdravstvenog osiguranja Kosova.
Prema njegovim riječima, nacrt zakona obuhvata cijelo stanovništvo zemlje, ima za cilj osigurati univerzalan pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, kao i unaprijediti kvalitet zdravstvene zaštite.
Zakon predviđa i regulisanje doprinosa za zdravstveno osiguranje kao izvora finansiranja zdravstvene zaštite, koji će biti dodatak postojećem finansiranju iz državnog budžeta.
Riječ je o desetogodišnjem nastojanju da se u zemlji uspostavi obavezno zdravstveno osiguranje.
Smatra se da je nepostojanje obaveznog zdravstvenog osiguranja nanijelo štetu svim građanima Kosova, a posebno siromašnijim slojevima društva i ranjivim grupama, poput penzionera i socijalnih slučajeva.
Zdravstvene usluge u javnim zdravstvenim institucijama na Kosovu besplatno se pružaju samo određenim kategorijama, kao što su djeca, penzioneri i socijalni slučajevi, dok se za ostale primjenjuje participacija u troškovima zdravstvene zaštite.
Iznos participacije varira - od 1 do nekoliko stotina eura - u zavisnosti od usluge koju pacijent koristi.
Za liječenja koja se ne mogu obaviti u javnim zdravstvenim ustanovama, troškove bi trebao pokriti Fond zdravstvenog osiguranja, kojim upravlja Ministarstvo zdravstva. Međutim, birokratske procedure, dok pacijenti dobiju potrebna sredstva, često traju sedmicama, a ponekad i mjesecima.
Zbog toga su brojni građani primorani sami snositi troškove, bilo u privatnim zdravstvenim ustanovama, bilo na liječenju u inostranstvu.
Zdravstveno osiguranje trenutno imaju samo oni građani koji ga ugovaraju putem privatnih osiguravajućih kompanija.
