Dostupni linkovi

Predsjednica Federacije BiH donijela odluku o formiranju Vlade


Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, 20. februara 2023. godine u Sarajevu.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, 20. februara 2023. godine u Sarajevu.

Lidija Bradara, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, donijela je odluku o imenovanju vlade ovog entiteta.

Odluka će u petak, 31. marta, biti dostavljena potpredsjednicima na potvrđivanje.

"Prvi dio posla je završen, Odluka o imenovanju Vlade FBiH je donesena i ide na suglasnost potpredsjednicima... Zasad čekamo i očekujemo suglasnosti!", napisala je Bradara na Facebooku.

Nakon što je predsjednica Federacije BiH, kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice BiH, donijela odluku, dva potpredsjednika trebaju dati suglasnost, a zatim će ona biti upućena Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na usvajanje.

Potpredsjednici su Refik Lendo, iz Stranke demokratske akcije, i Igor Stojanović, iz Socijaldemokratske partije BiH.

Lendo je najavio da neće dati suglasnost za formranje nove Vlade ako i njegova stranka SDA ne bude dio te vlasti.

Lendina stranka SDA je, nakon izbora u oktobru prošle godine, prešla u opoziciju na državnom nivou, nakon više od 20 godina na vlasti.

Na osnovu sporazuma o formiranju vlasti između Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i ostalih stranaka nove parlamentarne većine okupljenih oko SDP-a, Naroda i Pravda (NiP) i Naše stranke, kandidat za premijera Federacije je predsjednik Socijaldemokratske partije Nermin Nikšić.

Sa druge strane, HDZ i SDP su dio šire koalicije zvane "osmorka" koja pretenduje da preuzme izvršnu vlast u Federaciji BiH, kao što je učinila na državnom i kantonalnom nivou.

Kažu da imaju većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, i da ne žele koalirati sa SDA.

Bradara i Stojanović su ranije najavili da će za predsjednika Vlade Federacije BiH predložiti Nermina Nikšića, lidera SDP-a.

Ustavni rok za imenovanje vlade ističe 6. aprila.

Aktuelnu Vladu Federacije BiH još od 2015. godine čine ministri iz SDA, HDZ i Saveza za bolju budućnost. Premijer je Fadil Novalić, kandidat SDA.

Šta ako Lendo ne da saglasnost?

Predsjednik Federacije BiH, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima ustavnu nadležnost da, između ostalog, imenuje i smjenjuje vladu. Imenovanje vlade potvrđuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Ako Lendo odbije dati saglasnost, mogao bi reagovati Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) i prekinuti blokadu formiranja izvršne vlasti, koja traje još od 2018. godine.

Naime, Vlada Federacije BiH posljednji put je formirana 2014. godine. Još od izbora 2018. godine radi u takozvanom tehničkom mandatu, zbog blokada HDZ-a.

Ova stranka je godinama uslovljavala formiranje Vlade Federacije BiH izmjenama Izbornog zakona BiH. Tim izmjenama je željela ostvariti takozvano "legitimno predstavljanje" Hrvata u BiH, prije svega u Domu naroda i Predsjedništvu BiH.

OHR je početkom oktobra prošle godine promijenio način konstituisanja vlasti u Federaciji, upravo kako bi onemogućio blokade formiranja vlasti u Federaciji BiH.

Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, je tada iskoristio svoje ovlasti i nametnuo paket ustavnih i zakonskih izmjena, čime je promijenio način postizbornog konstituisanja vlasti u ovom entitetu.

Iz OHR-a su 16. februara poručili da "mora uslijediti brzo formiranje vlade" u federaciji BiH, te da će "pažljivo pratiti budući razvoj događaja u skladu sa svojim mandatom".

Ko su predloženi kandidati za ministre Vlade Federacije BiH?

Na osnovu sporazuma o formiranju vlasti između pomenutih stranaka, kandidat za premijera Federacije je predsjednik Socijaldemokratske partije Nermin Nikšić.

Prema toj odluci za ministra finansija predložen je Toni Kraljević (HDZ), za ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović (SDP), za ministra unutrašnjih poslova Almin Hopovac (SDP), za ministra pravde Vedran Škobić (HDZ) dok je za ministra energije, rudarstva i industrije predložen Adis Bubalo (Stranka za BiH).

Također, za ministricu kulture i sporta predložena je Sanja Vlaisavljević (HDZ), za ministricu prometa i komunikacija Andrijana Katić (HDZ), za ministra raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar (SDP), za ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Hasan Handžić (Stranka za BiH), a za ministra zdravstva Milenko Bevanda (HDZ).

Dužnost ministra obrazovanja i nauke trebao bi obavljati Vedran Lakić (SDP), ministra trgovine Anel Kljako (Narodnog evropskog saveza - NES), ministra rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP), ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder (Naša stranka), ministra prostornog uređenja Željko Nedić (HDZ) i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Zuhad Porčić (NES).

XS
SM
MD
LG