Predmet Višnje Aćimović, optužene za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini preuzele su pravosudne institucije Srbije nakon što je Sud Bosne i Hercegovine (BiH) 21. juna, ukinuo mjeru pritvora, saopšteno je iz Suda BiH.
Sud Bosne i Hercegovine je Ministarstvu pravde Republike Srbije uputio zamolnicu za preuzimanje krivičnog gonjenja optužene Višnje Aćimović 9. novembra 2020. godine, potvrđeno je iz tog Suda za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kako se navodi u pisanom odgovoru iz Suda BiH, zamolnica srbijanskom Ministarstvu pravde je upućena ‘imajući u vidu da su ispunjeni uslovi propisani Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, odnosno odredbom Ugovora između BiH i Srbije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.’
Aćimović je tada, u januaru 2017. na saslušanju u Beogradu, izjavila kako nema povjerenje u bosanskohercegovačko pravosuđe, te da se neće odazvati pozivu na suđenje.
Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije je putem Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine obavijestilo Sud Bosne i Hercegovine o preuzimanju krivičnog gonjenja optužene Višnje Aćimović.
Potom je Sud BiH donio naredbu kojom se povlači naredba Suda od 30. januara 2019. godine, na osnovu koje je raspisana potjernica za optuženu Višnju Aćimović.
Optužnicu protiv Aćimović Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je krajem januara 2017. godine, zbog strijeljanja 37 muškaraca Bošnjaka u Vlasenici 1992. godine.
Aćimović se tereti da je, početkom juna 1992. godine, na lokalitetu između Metališta i Zalukovlja zvanog Mračni dol koji se nalazi u neposrednoj blizini logora Sušica, općina Vlasenica, bez službenog položaja u Vojsci Srpske Republike Bosne i Hercegovine (VRS), svjesno i voljno, zajedno s više naoružanih pripadnika Vojske Republike Srpske, učestvovala u lišavanju života 37 muškaraca bošnjačke nacionalnosti koji su na to mjesto dovezeni autobusom iz zatvora koji se nalazio iza zgrade suda u Vlasenici, stoji u optužnici.
Sud Bosne i Hercegovine je 7. februara 2017. godine potvrdio optužnicu koja optuženu Višnju Aćimović tereti da je počinila ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Dvije godine nakon podizanja otpužnice u BiH, za Aćimović je raspisana crvena Interpolova potjernica.
Višnju Aćimović, Vlaseničani koji su preživjeli stravične torture, znaju po nadimku "Beba" koji je, kako tvrde, značio strah i trepet. Imala je svega 20 godina, ali je, kako kažu, "bila surova".
Njene su žrtve, uglavnom, bili muškarci starosti od 15 do 20 godina.
Tijela žrtava su pronađena i ekshumirana 2000. godine, na istom mjestu gdje su strijeljani.
