Dostupni linkovi

Višnja Aćimović živi u Srbiji i neće se odazvati sudu BiH


Višnja Aćimović zvana "Beba" optužena je za zločine počinjene nad Bošnjacima u Vlasenici

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Višnje Aćimović zvane "Beba", zbog strijeljanja 37 muškaraca Bošnjaka u Vlasenici 1992. godine. Aćimović, koja živi u Srbiji, saslušana je pred advokatom u Beogradu, te je izjavila kako nema povjerenje u bh. pravosuđe, te da se neće odazvati pozivu na suđenje. Žrtve to smatraju uvredom i nepoštivanjem državnih institucija i ruganjem pravdi.

Višnju Aćimović Vlaseničani koji su preživjeli stravične torture znaju po nadimku "Beba" koji je, kako tvrde, značio strah i trepet. Imala je svega 20 godina, ali je "bila surova". Njene su žrtve, uglavnom, bili muškarci starosti od 15 do 20 godina.

Zločin za koji se tereti dogodio se 1992. godine na lokalitetu šume koja se nalazi u blizini zloglasnog logora Sušica.

"Svjesno i voljno, zajedno sa još jednim vojnikom, lično je učestvovala u ubistvu 37 muškaraca bošnjačke nacionalnosti koji su prethodno dovezeni autobusom iz zatvora koji se nalazio iza zgrade suda u Vlasenici", riječi su Borisa Grubešića, glasnogovornika Tužilaštva BiH.

Pucanjem iz vatrenog oružja, kako navodi optužnica, strijeljala je žrtve, a njihova su tijela pronađena i ekshumirana 2000. godine, na istom mjestu gdje su strijeljani.

Aćimovićeva je nakon optužbi saslušana u Beogradu, gdje živi, u prisustvu advokata, te se, s obzirom da je državljanin Srbije, očekuje dalja procedura.

Kako je rekao za RSE advokat po službenoj dužnosti koji je prisustvovao saslušanju Krsto Bobot, procjena je da se ona neće odazvati bh. pravosuđu.

"Izjasnila se o optužbama protiv nje. Negirala je bilo kakvu povezanost s tim zločinom. Ona je, inače, srpski državljanin. Ja ne znam kakav će njen stav nadalje biti prema tom procesu u BiH, ali svakako da ona nema poverenje da će pred Sudom BiH imati fer i pošteno suđenje. Moje je mišljenje da ona u tom postupku neće učestvovati", navodi Bobot.

Takav odnos je, smatra Mešković, ponižavajući za žrtve, ali i pravdu od koje se mogu skloniti.

"Zločini su izvršeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, žrtve su iz BiH. Normalno bi trebalo biti da se onima koji su izvršili zločine na teritoriji BiH sudi pred ovim sudovima. Naravno da mnogi iznalaze priliku boravka u susjednim državama i onda pozivaju se da nemaju povjerenja u ove sudove", kaže Mešković.

Optužena je, prema navodima svjedoka, blizak rod aktuelnog načelnika Vlasenice i ratnog komandanta interventnog voda specijalaca Vojske Republike Srpske (VRS) Miroslava Kraljevića, zvanog Mićo Kralj.

Njega je u pismu upućenom Udruženju "Žene žrtve rata" prozvao i Predrag Bastah, osuđen na 22 godine zatvora zbog zločina u Vlasenici.

U pismu opisuje jedan od incidenata u kojem navodi i Višnju.

"Kraljević je 4. juna u popodnevnim satima izveo iz zatvora kod suda 28 zatvorenika staraca u autobus marke Dubrava Srpskih šuma - vozač Trifunović Slavko - i odvezao tri kilometra od grada i njegova sestra Kraljević Višnja zvana 'Beba' sve postreljala. Za ovo ću biti svjedok, da se uvjerite, prvi je strijeljan Džodžajević Ibrahim, a meni je stavljen na teret u optužnici da sam ga odvezao i riješio slobode, a Stanić ga je zatvorio i njegovi su ga rođaci prebili", naveo je u pismu Bastah.

Ovaj se zločin, prema Bastahovom pismu, dogodio nakon što je poginuo jedan od Kraljevićevih rođaka.

Žrtve, koje se navode u optužnici, u dio šume nazvan Mračnica u blizini zloglasne Sušice, dovedene su iz zatvora iza zgrade Suda.

Prema svjedočenju Halila Musića to je bilo surovo mjesto zatočenja, pod kontrolom VRS-a.

"Tu su me svakodnevno ispitivali, tukli i maltretirali, policajci i vojnici koje sam dobro poznavao. Nakon godinu dana prvi put sam izašao iz samnice, odveden sam u bolnicu gdje su mi skinuti fiksatori. Odmah sam vraćen u zatvor i ponovo podvrgnut svakodnevnom maltretiranju", naveo je Musić.

O razmjerama zločina u Vlasenici najbolje svjedoče podaci Udruženja porodica žrtava koji navode da je na tom području samo u periodu od aprila do decembra 1992. godine, ubijeno i nestalo oko 1.350 osoba.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG