Predsjedavajući Zoran Tegeltija i trojica ministara iz reda srpskog naroda Staša Košarac, Vojin Mitrović i Miloš Lučić glasali su protiv prijedloga odluke kojom se 11. jula proglašava danom žalosti u Bosni i Hercegovini, saopćila je u petak, 8. juna, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Turković je nakon sjednice naglasila da su Tegeltija, Košarac i Lučić glasanjem protiv odluke "potvrdili da negiraju sudski utvrđene činjenice o genocidu".
“Tražimo od nadležnog Tužilaštva BiH da ih pozove na krivičnu odgovornost zbog negiranja genocida u svrhu širenja mržnje”, navela je Turković.
Turković je 28. juna predložila da se na sjednici Vijeća ministara BiH proglasi dan žalosti u cijeloj zemlji, povodom obilježavanja Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Turković je navela da traži ostavku predsjedavajućeg Tegeltije i ministara Košarca, Mitrovića i Lučića zbog kršenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida te onemogućavanja Vijeća ministara BiH da donese odluku o izražavanju elementarnog poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici.
“Na ovaj način ne samo da je spriječeno pravo žrtava genocida da se dostojanstveno obilježi Dan sjećanja u cijeloj državi, nego su svjesno i iz političkih motiva negirane sudski dokazane činjenice o genocidu u Srebrenici”, saopćila je Turković.
Dodala je da je “ovo duboko nehuman i neljudski čin kojim se dodatno vrijeđaju žrtve genocida te daje podrška onima koji su počinili genocid”.
Dan žalosti povodom 11. jula proglašen je jedino na teritoriji entiteta Federacija BiH.
Turković je ranije uputila instrukciju svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH da su dužna obilježiti 27. godišnjicu genocida u Srebrenici.
Posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici ispraćeni su u petak, 8. jula iz Sarajeva.
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
