Unija slobodnih sindikata: Zaposleni značajno osiromašili

Raskorak između vladinog opuštenog troškarenja novca i njenog odbijanja da poveća zarade zaposlenima koji plate primaju iz budžeta, sve je češće predmet interesovanja javnosti.

Ovo pitanje je u utorak, sa predstavnima Vlade, razmatrala Unija slobodnih sindikata.

U Uniji slobodnih sindikata kažu da su zaposleni u Crnoj Gori od 2000. godine značajno osiromašili, da je srednja klasa nestala, a mjesečna potrošačka korpa četvoročlane porodice od 767 eura postala nedostižni san većine.

Tokom sjednice Unije slobodnih sindikata, koja je sazvana upravo zbog više zahtjeva za povišicama zaposlenih u državnom aparatu, generalni sekretar Unije Srđa Keković je podsjetio da je minimalna cijena rada od 2000. povećana za svega 10 eura (sa 50 na 60), te da minimalna zarada danas iznosi 176 eura.

Keković od Vlade traži da prihvati zahtjeve za povećanjem zarada, a na stalne tvrdnje, koje su postale uobičajen odgovor Vlade na zahtjeve svojih zaposlenika, da za povišicu nema novca, nudi rješenja prema kojima novca ima, čini se i više nego što je potrebno za zahtjeve sindikalaca.

"Potrebno je obezbijediti veći priliv u budžet", rekao je Keković koji smatra da se to može obezbijediti efikasnijom i transparentnijom poreskom politikom. Prvi čovjek Unije smatra da Vlada, koja je stotinama miliona pomagala razne strane investitore, može da pronadje 40-ak miliona koliko je potrebno za tražene povišice.

"Pored toga, mogu se ostvariti i značajne uštede", rekao je Keković.

"U godini krize 2009. godine, prema informacijama medija, a koje niko nije demantovao kupljeno je 899 državnih vozila, ukupne vrijednosti 36 miliona eura. Ta funkcionerska vozila, kako je rečeno u prosjeku koštaju oko 40 hiljada eura, što je ekvivalent za 83 prosječne crnogorske zarade. U tom vremenu Vlada je i gradila neke nove objekte, gradila je svoju zgradu, gradila je zgradu Uprave policije i neke druge. Mi mislimo da, ako zaista nema para onda svi treba da se strpimo i treba da dođemo na zelenu granu i treba da kao dobri domaćini povedemo računa o sopstvenoj porodici, prvo da ona opstane pa onda možemo da sebi pravimo neke bolje i luksuznije uslove", kaže Keković.

Vlada smatra da su i sadašnje plate visoke

Srđa Keković je podsjetio i na stotine miliona kojim je Vlada pomogla podgorički Kobinat aluminijuma kojim gazduju ruski investitori, kao i nikšićku Željezaru koja je bila u rukama offshore kompanije nepoznate vlasničke strukture.

Pomenuti su i nalazi Državne revizorske institucije u vezi nezakonitog trošenja novca u medijskom javnom servisu, ali i slučaj Agencije za elektronske telekomunikacije, koja je izgradnju jednog objekta, umjesto 300 hiljada platila šest miliona eura.

Upravo taj slučaj je, u kontekstu zahtjeva za povišicom koji dolaze iz zdravstva i sudstva komentarisao predsjednik Sindikata zdravstva Vladimir Pavićević.

"Zvaničnici Agencije za komunikacije su iznijeli stav da su oni za Crnu Goru uradili dobru stvar kada su od operatera umjesto 300 hiljada eura uzeli 6 miliona i da na taj način ni za cent nijesu oštetili budžet. Imamo izvještaj Državne revizorske institucije da Poreska uprava nije vršila kontrolu rada mobilnih operatera. Da li se tu u ovom trenutku može pričati o nekoj državnoj korupciji? Znači, vi ćete dati toliko para, a mi vas nećemo kontrolisati da li plaćate porez. Ako je već to tako onda je naša sugestija da i slijedećih godina Poreska uprava ne kontroliše mobilne operatere, a da oni ta sredstva uplaćuju za ove namjene, odnosno povećanje zarada zdravstvu i sudstvu", kaže Pavićević.

Unija slobodnih sindikata, između ostalog, sugeriše i da je potrebna efikasnija borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da imovina kriminalaca koju bi trebalo dosljedno plijeniti predstavlja takođe značajan potencijal za namirivanje socijalnih potreba u koje spadaju i povišice za zaposlene.

Sudeći prema stavu pomoćnika ministra finansija Nemanje Pavličića, može se zaključiti da u Vladi smatraju da su i sadašnje plate zaposlenih prevelike.

"Ako realno posmatramo treba da dođe do smanjivanja zarada. Zarada treba da prati nivo razvijenosti ekonomije. Ako to nije slučaj onda ekonomija gubi konkurentnost", kazao je Pavličić.

Stvar je pojednostavio ministar prosvjete Slavoljub Stijepović.

"Naša ekonomija, takva kakva je ne može da stvori toliko prihoda da bi mogli povećati plate", kaže Stijepović.