Razgovori o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine "idu u pravom smeru", izjavio je u nedelju američki predsednik Donald Tramp (Trump) posle dvosatnog ključnog sastanka s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i telefonskog razgovora s evropskim liderima.
Sastanak na Floridi sa Zelenskim bio je kulminacija nedelja telefonske i šatl diplomatije – i najopipljiviji znak napretka u pregovorima o okončanju borbi, u kojima je, posle skoro četiri godine, ubijeno ili ranjeno više od 1,5 miliona ljudi na obe strane.
Američki predsednik je u obraćanju novinarima posle sastanka sa Zelenskim u svojoj rezidenciji na Floridi i video razgovora s evropskim liderima, naznačio da je bilo napretka u pregovorima, ali da nema proboja.
"Približavamo se mnogo, možda veoma blizu", rekao je Tramp i dodao da razgovori "idu u pravom smeru".
"Rusija želi da se (rat) završi. Svi žele da se završi", rekao je on bez navođenja detalja.
Tramp, koji je tokom predizborne kampanje rekao da može da reši rat za jedan dan, bio je frustriran nemogućnošću da iskoristi, kako smatra, svoje poslovno umeće da bi okončao borbe.
Šest puta je poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) u Moskvu da se sastane s Putinom. Sam Tramp se sastao sa ruskim liderom na Aljasci u avgustu.
"Moramo da postignemo dogovor. Moramo da završimo. Previše ljudi umire", rekao je Tramp novinarima kada je dočekao Zelenskog na Floridi.
"Mislim da oba predsednika žele da postignu dogovor", dodao je on, misleći na ruskog lidera Vladimira Putina.
Neposredno pre početka razgovora, Tramp i Putin su nenajavljeno razgovarali telefonom, kako je saopštio Kremlj, više od sat vremena i na Trampov zahtev. U objavi na društvenim mrežama, Tramp je rekao da je bio "dobar i veoma produktivan".
Prošlog meseca, Bela kuća je objavila plan od 28 tačaka koji je smatran veoma povoljnim po Rusiju. Zelenski i njegovi pregovarači – zajedno s evropskim saveznicima Kijeva – pokušali su da sastave kontrapredloge.
Plan Zelenskog objavljen prošle nedelje, otvorio je put ukrajinskom lideru da ode u SAD i sastane se s Trampom.
U jeku diplomatije i pregovora, Rusija je pokazala malo sklonosti ka kompromisu, čak odbijajući da razmotri božićno primirje koje je predložio Zelenski.
Dan pre razgovora na Floridi, Rusija je bombardovala ukrajinsku prestonicu i okolne okruge, ostavljajući skoro milion domova bez struje usred temperatura koje su se kretale oko nule.
Jasno poslavši poruku, ruski predsednik Vladimir Putin sastao se s najvišim vojnim komandantima, hvaleći uspehe na bojnom polju, tvrdeći da je Ukrajina kriva za rat i ne pokazujući nameru za kompromis.
Ako Kijev ne želi da "mirno reši stvar", Rusija će postići svoje ciljeve silom, rekao je Putin, ponavljajući izjave koje je izneo nekoliko puta poslednjih nedelja.
Pre dolaska u SAD, Zelenski je bio u Kanadi gde se sastao s premijerom Markom Karnijem (Carney), koji je ponudio podršku Ukrajini uoči ključnih razgovora sa SAD, navodeći da rusko "varvarstvo... pokazuje koliko je važno da stojimo uz Ukrajinu".
Zelenski je takođe održao konferencijski razgovor s evropskim liderima. Posle razgovora, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Layen) pozvala je na "pravedan i trajan mir koji čuva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".
Ukrajinski mirovni plan od 20 tačaka
Jedno od kritičnih pitanja u srži trenutnih pregovora je sudbina istočnog regiona Donbasa.
Veći deo te teritorije je pod ruskom kontrolom i Moskva zahteva da Kijev preda delove koje Rusija ne drži. To uključuje dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
"To je nije rešeno, ali je sve bliže. To je veoma teško pitanje, ali mislim da će biti rešeno", rekao je Tramp novinarima na Floridi.
Drugo kritično pitanje je sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije iz elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji veruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazuje malo spremnosti za kompromis u pogledu svojih tvrdih zahteva, od kojih većina prethodi invaziji.
Rusija tvrdi da je zauzela dva mesta
Putin je na sastanku s najvišim ruskim generalima – video o tome je objavio Kremlj kasno u subotu – pohvalio ruske snage i tvrdio da su zauzele još dva ukrajinska grada – Mirnohrad i Huljajpole.
Mirnohrad, u ukrajinskom Donjecku, nalazi se blizu Pokrovska, važnog logističkog centra kojem Moskva daje prioritet skoro godinu dana i koji je, kako tvrdi, zauzela ranije ovog meseca. Huljajpole je mesto na prvoj liniji fronta u jugoistočnoj Zaporiškoj oblasti.
Ruske tvrdnje nisu mogle biti odmah potvrđene. Ukrajinska vojska je saopštila da je odbila ruske napade na Mirnohrad i Huljajpole.
Ukrajina je s druge strane u nedelju saopštila da je pogodila rusku rafineriju nafte Sirzan, zajedno s "brojnim drugim objektima2.
Još jedna ključna prepreka miru su bezbednosne garancije za Ukrajinu pošto se rat završi. Bez njih, Kijev strahuje da će je Rusija ponovo napasti.
Zelenski je naznačio da bezbednosne garancije uključuju nekoliko dokumenata o kojima treba razgovarati, dok su ekonomski sporazumi još u fazi "osnovnih priprema".
Američki izaslanici koji su prisustvovali razgovorima u Berlinu početkom ovog meseca navodno su ponudili bezbednosne garancije u stilu NATO-a za Kijev, za koje se smatra da su u skladu s Članom 5 alijanse, koji navodi da se napad na jednu članicu alijanse smatra napadom na sve.
Blokiranje Ukrajine da se pridruži vojnom savezu bio je centralni stav Moskve još od pre početka rata. Nije jasno da li bi se Kremlj protivio bezbednosnim garancijama sličnim NATO-u.