Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su drugi dan na razgovorima u Berlinu 15. decembra, dok Washington insistira na postizanju sporazuma za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine, a Kijev nastoji izbjeći dogovor koji bi išao u korist Moskvi.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i drugi zvaničnici sastajali su se s američkom delegacijom u kancelariji kancelara, izvijestili su ukrajinski javni emiter Suspilne i drugi mediji.
Zelenski i drugi visoki ukrajinski zvaničnici sastali su se 14. decembra s posebnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i zetom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima. Razgovor je trajao pet sati.
Plan od 20 tačaka
"Predstavnici su vodili detaljne razgovore o planu od 20 tačaka za mir, ekonomskim agendama i drugim temama", rekao je Witkoff u objavi na X-u nakon prvog dana razgovora. "Ostvaren je veliki napredak", dodao je, bez davanja detalja.
Zelenski je već bio planirao sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Britanije u Berlinu kasnije 15. decembra, a mogu učestvovati i drugi evropski lideri. Reuters je citirao portparola njemačke vlade koji je rekao da su pozvani i američki izaslanici.
Razgovori usmjereni na donošenje mira u Ukrajini "nikada nisu bili ozbiljniji nego sada", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul za radio stanicu Deutschlandfunk. Dodao je da su napori "značajni", ali da će tek "krajem sedmice" biti jasno hoće li ishod biti "uspješan".
Plan od 20 tačaka pojavio se nakon što su Ukrajina i njeni evropski saveznici požurili da naprave kontraprijedloge nakon što su Sjedinjene Države izašle s planom od 28 tačaka koji je odražavao neke stavove Moskve i bio široko viđen kao povoljan za Rusiju.
"Po mom mišljenju, najvažnije je da plan bude što pravedniji – prije svega za Ukrajinu, jer je Rusija ta koja je započela ovaj rat", rekao je Zelenski u WhatsApp razgovoru s novinarima prije pregovora 14. decembra. "I iznad svega, mora biti izvodiv."
Nakon što je zauzela ukrajinski poluotok Krim i potaknula rat u istočnom Donbasu 2014. godine, Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Trenutno okupira oko petinu susjedne zemlje.
Ključne prepreke za mirovni sporazum uključuju sporove oko teritorije u Donbasu – regijama Donjeck i Lugansk, rusku želju da ograniči veličinu ukrajinske vojske, te ono što Kijev i njegovi saveznici smatraju nužnim: čvrste sigurnosne garancije.
Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu da pomogne Ukrajini?
U međuvremenu, lideri Evropske unije trebali bi na samitu 18. decembra odlučiti može li EU iskoristiti desetine milijardi zamrznutih ruskih sredstava za podršku velikom zajmu Ukrajini, čija se ekonomija bori nakon gotovo četiri godine sveobuhvatnog rata.
Još jedna prepreka je činjenica da ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je pokrenuo invaziju kako bi potčinio Ukrajinu, daje malo naznaka da je spreman na značajne ustupke.
Zelenski je 14. decembra rekao da je Ukrajina spremna odustati od želje za pridruživanje NATO-u, barem za sada, ali da su potrebne čvrste zapadne sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da Rusija ne napadne ponovo nakon postizanja mirovnog sporazuma.
"Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u – to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac", dodao je.
"Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije slične članu 5 od SAD-a, te sigurnosne garancije od evropskih kolega, kao i drugih zemalja – Kanade, Japana – prilika da se spriječi nova ruska invazija", napisao je.
To je "već kompromis s naše strane", dodao je, naglašavajući da takve garancije moraju biti pravno obavezujuće.
Po pitanju teritorije u Donbasu, Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev ustupi, čak i de facto, dio Donjecke oblasti koji njegove snage još drže. A ako Ukrajina mora da se povuče s linija fronta u Donbasu, sugerisao je da bi ruske snage morale učiniti isto.
"Vjerujem da je, na današnji dan, pravedna i održiva opcija 'ostajemo gdje jesmo'. I to je tačno, jer upravo to znači prekid vatre – strane ostaju gdje jesu, a zatim pokušavaju riješiti šira pitanja putem diplomatije", rekao je Zelenski u chatu.
"Znam da Rusija to gleda negativno i želio bih da nas Amerikanci podrže po ovom pitanju. Ali kao odgovor na naš signal – 'ostajemo gdje jesmo' – Rusi kažu da se moramo povući iz Donbasa, ili će ga oni ionako okupirati", dodao je.
Zelenski je rekao da SAD predlaže stvaranje "slobodne ekonomske zone" u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskim snagama.
Putinov savjetnik Jurij Ušakov, međutim, ponovio je neutemeljenu tvrdnju Kremlja da su Donjeck i Lugansk ruska teritorija i rekao da će Moskva rasporediti pripadnike Nacionalne garde i policiju u svakoj demilitariziranoj zoni tamo.
Zelenski je prošle sedmice rekao da bi svaki potencijalni teritorijalni ustupak trebao biti stavljen na glasanje ukrajinskog naroda. A 14. decembra je dodao da, ako "ukrajinske snage povuku 5–10 kilometara, na primjer, zašto ruske snage ne bi također povukle istu udaljenost dublje u okupirane teritorije".
"Dakle, to je pitanje koje za sada ostaje bez odgovora. Ali izuzetno je osjetljivo i vrlo napeto", rekao je.
Trump pokušava posredovati u okončanju rata otkako je preuzeo drugi mandat u januaru ove godine, ali napredak je spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne može učiniti putem diplomatije.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt prošle sedmice je rekla da je Trump "izuzetno frustriran s obje strane ovog rata".
Uz izvještavanje Reuters, AFP i DPA
