Najviši zvaničnik Ukrajine za sankcije kaže da je optimističan u pogledu izgleda za usvajanje obimnog zakona o sankcijama Rusiji u američkom Kongresu, uprkos rastućoj neizvjesnosti oko toga kada će ga Predstavnički dom uzeti u razmatranje, dok se zastupnici suočavaju sa znatno skraćenim zakonodavnim kalendarom uoči novembarskih međuizbora.
Vladyslav Vlasiuk, povjerenik za sankcije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, proveo je ovu sedmicu u Vašingtonu sastajući se sa zastupnicima i osobljem Kongresa dok Kijev vrši pritisak na Kongres da unaprijedi Zakon Lindseya O. Grahama o sankcionisanju Rusije i Irana.
Zakon je prošao u Senatu 7. augusta uvjerljivim glasanjem sa 86 glasova "za" i 11 "protiv", odražavajući rijetku dvostranačku saglasnost. Prijedlog zakona bi predsjedniku dao dodatna ovlaštenja za uvođenje kaznenih carina zemljama koje nastave kupovati ruska fosilna goriva. Takođe uključuje odredbe usmjerene protiv Irana, za koji je Vlasiuk rekao da je angažovan u bliskoj vojno-industrijskoj saradnji s Moskvom.
Međutim, mjera se suočava s komplikovanijim putem u Predstavničkom domu, gdje su neki demokrati izrazili rezervu u pogledu odredbi koje bi predsjedniku Donaldu Trumpu dale dodatna ovlaštenja za uvođenje carina.
Republikanski lideri objavili su 3. septembra da se otkazuju posljednje dvije sedmice predizborne sjednice Predstavničkog doma, čime je ozbiljno skraćen ranije puni zakonodavni kalendar za septembar.
Očekuje se da će članovi Predstavničkog doma napustiti Vašington najkasnije 17. septembra i da se neće vratiti do sredine novembra. Predstavnički dom će se ponovo sastati na još jednu dodatnu sedmicu rada nakon pauze za Praznik rada sljedeće sedmice.
Skraćeni kalendar povećao je pritisak na pristalice zakona o sankcijama. Viši republikanski pomoćnici rekli su za Radio Slobodna Evropa da zakon ostaje prioritet Republikanaca pod uslovom da demokrate "poslože svoje redove".
U odgovoru na upite RSE demokratski pomoćnici su izrazili oprezni optimizam u pogledu ove mjere, naglašavajući neizvjesnost oko toga hoće li je predsjedavajući Mike Johnson staviti na glasanje.
Vlasiuk: 'Dobra šansa'
Vlasiuk je rekao da je tokom posjete Vašingtonu održao oko 20 sastanaka sa zastupnicima i osobljem Kongresa, uključujući razgovore s članovima obje stranke.
Rekao je da se ukrajinska delegacija susrela sa širokom podrškom za povećanje pritiska na Rusiju i da mu nijedan zastupnik nije izričito rekao da će se protiviti zakonu.
"Svi su se složili da je potrebno povećati pritisak na Rusiju", rekao je Vlasiuk na brifingu u ukrajinskoj ambasadi u Vašingtonu. "Niko nije rekao da definitivno ne bi podržao ovaj prijedlog zakona."
Opisao je Ukrajinu kao „prilično optimističnu“ u pogledu nivoa podrške zakonu, uključujući i među demokratama.
Jedan potencijalno važan put bio bi da Predstavnički dom razmotri prijedlog zakona po suspenziji pravila, ubrzanoj proceduri koja se obično koristi za zakone za koje se očekuje da će dobiti široku podršku. Vlasiuk je rekao da je to među realnim scenarijima za pomicanje zakona naprijed.
"Mislim da postoji zaista dobra šansa da ovaj prijedlog zakona bude stavljen na glasanje", rekao je.
Vlasiuk je ranije rekao da bi sedmica nakon sljedeće bila željeni rok Kijeva za glasanje u Predstavničkom domu. Sa sada skraćenim kalendarom Predstavničkog doma, taj period bi mogao pružiti jednu od posljednjih prilika za glasanje prije nego što zastupnici napuste Vašington.
Na pitanje RSE da li je zamah oko zakona još uvijek prisutan, Vlasiuk je ukazao na, kako je rekao, kontinuiranu dvostranačku podršku Ukrajini.
"Na Kapitol hilu postoji velika podrška Ukrajini", rekao je, dodajući da je Kijev bio "veoma glasan" u naglašavanju hitnosti usvajanja zakona. "Sačekajmo pa ćemo vidjeti", rekao je Vlasiuk.
Demokrati oprezni prema Trumpovim ovlaštenjima
Glavna prepreka nije široko neslaganje oko suprostavljanja Rusiji, prema Thomasu Meliji, bivšem višem zvaničniku State Departmenta i zamjeniku direktora osoblja Odbora za vanjske odnose Senata, koji je trenutno u Fondaciji Slobodna Rusija.
U intervjuu za RSE, Melia je objasnio da demokratski lideri imaju nekoliko razloga za oklijevanje. Jedan je taj što zakon nije strogo neophodan da bi administracija uvela sankcije, rekao je. Trump već posjeduje značajna ovlaštenja za sankcionisanje ruskih pojedinaca i subjekata.
Glavna vrijednost zakona, po procjeni Melije, stoga je djelimično politička i simbolička: Njegova dvostranačka podrška pokazala bi rješenost Kongresa da poveća pritisak na Moskvu.
Ali Melia je rekao da demokratsko rukovodstvo Predstavničkog doma nije bilo dovoljno uključeno u pregovore o verziji koja je na kraju proizašla iz Senata.
Ta zabrinutost je posebno relevantna za zastupnika Gregoryja Meeksa iz New Yorka, višeg demokratu u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma, koji je izrazio opštu podršku jačem pritisku na Rusiju, ali je izrazio zabrinutost zbog odredbi zakona.
Postoji i suštinska zabrinutost: Konačna verzija zakona daje predsjedniku dodatna ovlaštenja u pogledu carina. Melia je rekao da je to stvorilo oklijevanje među demokratama koji zaziru od davanja Trumpu još jednog instrumenta koji bi se mogao široko koristiti protiv američkih trgovačkih partnera.
Melia je također naglasio još jednu promjenu u odnosu na raniji oblik prijedloga zakona: Konačna verzija sankcije čini opcionim, a ne obaveznim.
Ta razlika je važna, rekao je, jer je politička snaga originalnog zakona djelimično dolazila iz njegovih obaveznih odredbi o sankcijama i ogromne dvostranačke podrške u Senatu.
Nakon smrti senatora Lindseya Grahama, administracija je podržala verziju zakona, ali je tražila izmjene koje su sankcije učinile neobaveznim i dodale ovlaštenja za carine, rekao je Melia.
Rezultat je, po njegovom mišljenju, slabija mjera od originalne. Melia je rekao da konačna verzija ipak zadržava znatan politički značaj zbog široke dvostranačke podrške koja je okruživala strožiji prijedlog.
Kijev podržava carine
Vlasiuk brani odredbe o carinama, tvrdeći da bi one mogle učiniti sankcije znatno efikasnijim. "Ovo je moćan instrument koji će omogućiti da se pojača efekat sankcija", rekao je.
Tvrdi da carine i sankcije mogu imati slične ekonomske efekte, ali se razlikuju po mogućnosti izbjegavanja.
"Sankcije se mogu prilagoditi, sankcije se mogu izbjeći. Carine se ne mogu prilagoditi niti izbjeći", rekao je Vlasiuk.
Takođe je odbacio zabrinutost da bi zemlje mogle biti proizvoljno ciljane prema ovom zakonu, rekavši da zakon uspostavlja kriterije zasnovane na kupovini ruskih fosilnih goriva.
Posebno je ukazao na Kinu i Indiju, koje Ukrajina smatra ključnim za kontinuiranu sposobnost Rusije da prodaje svoje energetske izvozne proizvode.
Vlasiuk je rekao da bi pritisak mogao predstavljati "ogroman udarac" sposobnosti Rusije da finansira svoj rat protiv Ukrajine.
Ukrajina također podržava uključivanje Irana u prijedlog zakona, rekao je, navodeći blisku vojnu saradnju Teherana s Moskvom.
"Svi razumiju koliko je bliska saradnja između vojno-industrijskog kompleksa ovih zemalja", rekao je Vlasiuk. "Stoga je Iran to vrlo dobro zaslužio."
Vrijeme za glasanje u Predstavničkom domu se sužava
Politički ulozi su povećani odlukom Predstavničkog doma da otkaže posljednje dvije sedmice predizbornog zakonodavnog rada.
Očekuje se da će dom napustiti Vašington najkasnije 17. septembra, iako su republikanski lideri rekli da bi članovi mogli biti pozvani nazad ako Senat unaprijedi paket budžetskog usklađivanja po stranačkoj liniji. Taj scenario se trenutno ne očekuje.
Zastupnik Don Bacon iz Nebraske, republikanac koji je podržao napore za uvođenje sankcija, opisao je nedostatak akcije Kongresa kao ozbiljan neuspjeh.
"Ovo je zaista sramota. Prošlo je sa 86-11 u Senatu", rekao je Bacon. "Neaktivnost Kongresa povodom ruske invazije na Ukrajinu i Putinovih zločina je pravi neuspjeh. Historijske knjige neće biti blage."
Za Kijev, hitnost nije samo zakonodavna.
Vlasiuk je upozorio da se Ukrajina suočava s još jednom teškom zimom nakon mjeseci ruskih raketnih i napada dronovima. Rekao je da je 160 ljudi poginulo u raketnim i napadima dronovima posljednjih mjeseci.
"Moramo povećati pritisak na Rusiju kako bismo ih natjerali da promijene svoje planove, da ih natjeramo da zaista pregovaraju", rekao je.
Tvrdi da bi usvajanje zakona o sankcijama sada imalo dva efekta: Moglo bi na kraju povećati ekonomski pritisak na Rusiju, dok bi odmah poslalo politički signal i Ukrajini i ruskoj vladi.
U politici sankcija, kaže, postoji element inercije. Čak i nakon usvajanja zakona, sprovođenje mjera može potrajati danima, a za postizanje značajnog efekta na rusku ekonomiju mogu biti potrebne sedmice.
"Ali u isto vrijeme, sama činjenica usvajanja ovog zakona o sankcijama", rekao je Vlasiuk, poslala bi "snažan signal podrške ukrajinskom narodu" i "zaista snažan signal ruskoj vladi".
