Predstavnički dom američkog Kongresa u ponedeljak je pokrenuo usvajanja sveobuhvatnog paketa sankcija Rusiji i Iranu, samo nekoliko dana nakon što ga je Senat odobrio ubedljivom većinom glasova, otvarajući sledeću fazu u nastojanju Kongresa da se izvrši pritisak na ratnu ekonomije Moskve i da predsedniku Donaldu Trampu (Trump) pruži dodatno sredstvo uticaja da primora Rusiju na pregovore s Ukrajinom.
Taj potez je usledio neobično brzo – dok je Predstavnički dom na letnjoj pauzi u avgustu – pošto su republikanski poslanici Majkl Mekol (Michael McCaul) i Brajan Ficpatrik (Brian Fitzpatrick) uz demokratu Stenija Hojera (Steny Hoyer) i široka dvostranačka grupa podneli Predstavničkom domu prateći predlog Zakona Lindzi Grem o sankcijama Rusiji i Iranu iz 2026.
Predlog u Predstavničkom domu je identičan onome koji je Senat usvojio prošle nedelje sa 86 glasova za i 11 protiv.
Predlog zakona, nazvan po pokojnom senatoru Lindziju Gremu (Lindsey Graham), usmeren je na ruske banke, prihode od energije, oligarhe, "flotu u senci" povezanu s Kremljem, mreže za izbegavanje sankcija i strane vlade i kompanije koje pomažu u vođenju rata protiv Ukrajine. Takođe bi produžio dugogodišnje sankcije protiv Irana do 2031. godine.
Brzi potez Predstavničkog doma daje pristalicama priliku da iskoriste ogromnu dvostranačku većinu glasova u Senatu, ali takođe postavlja potencijalno tešku debatu o odredbama zakona o carinama i obimu predsedničkih ovlašćenja nad zemljama koje nastavljaju da kupuju rusku energiju.
Kongres na pauzi
Mekol, bivši predsednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, rekao je da je obećao Gremu pre smrti da će podneti predlog zakona u Predstavničkom domu.
"Senator Grem je bio gigant nacionalne bezbednosti, državnik nenadmašnih uverenja i lični prijatelj i mentor", rekao je Mekol, dodajući da je Grem radio na zakonu više od godinu dana i da je obezbedio podršku Bele kuće.
Mekol je rekao da mu je tokom posete Ukrajini prošlog meseca predsednik Volodimir Zelenski rekao da je spreman za prekid vatre i pregovore, dok je ruski predsednik Vladimir Putin nastavio da odbija da sedne za pregovarački sto.
Republikanski poslanik je rekao da će sankcije pomoći u povećanju pritiska na Putina i unapređenju, kako je naveo, Gremove vizije trajnog mira.
Hojer, jedan od najviših rangiranih demokrata u Predstavničkom domu, rekao je da je takav zakon odavno trebalo da se usvoji.
On je rekao da će zakon napasti višestruke izvore ruskog finansiranja rata, uključujući naftu i gas, flotu u senci i finansijske institucije.
"Moramo poslati najjaču moguću poruku američke podrške dok Ukrajina brani demokratiju od despotizma", naveo je Hojer u saopštenju.
Hojer je takođe istakao značajno ograničenje: paket sankcija ne uključuje nekoliko odredbi sadržanih u Zakonu o podršci Ukrajini, uključujući osam milijardi dolara vojne i pomoći za obnavljanje i sankcije koje se odnose na otmicu ukrajinske dece u Rusiju.
To izostavljanje bi moglo da postane deo šire debate u Predstavničkom domu o tome da li su same sankcije dovoljne da oblikuju ishod rata.
Predlog Zakon podržavaju poslanici iz celog političkog spektra.
Među prvobitnim kosponzorima predloga su republikanci Džo Vilson (Joe Willson), kopredsednik Baltičkog kokusa Predstavničkog doma Don Bejkon (Bacon), predsednik Odbora za oružane snage Majk Rodžers (Mike Rodgers), Majk Tarner (Mike Turner), En Vagner (Ann Wagner), Endi Bar (Andy Barr) i Natanijel Moran (Nathaniel), kao i kopredsednica Demokratskog kongresnog ukrajinskog kokusa Marsi Kaptur (Marcy), Džejk Očinklos (Jake Auchincloss), Džil Tokuda (Jill), Gejb Vaskez (Gabe Vasquez), Džoš Gothajmer (Josh Gottheimer), Ed Kejs (Case), Judžin Vindman (Eugene) i Krisi Hulahan (Chrissy Houlahan).
Ficpatrik je rekao da zakon napada, kako je naveo, tri temelja Putinove ratne mašinerije: "naftu, novac i spremnost drugih da gledaju na drugu stranu". Prema njegovim rečima, zakon bi izolovao ruske banke, zatvorio finansijske mreže i primorao vlade i kompanije koje podržavaju Moskvu da odluče da li će nastaviti da posluju s Rusijom.
"Najprikladniji znak priznanja koji Kongres može da ponudi Lindziju jeste da završi posao koji je započeo", rekao je Ficpatrik.
Nove carine
Najmoćnija – i potencijalno najspornija – odredba zakona dala bi Trampu značajna nova ovlašćenja da uvede carine zemljama koje nastavljaju da kupuju rusku naftu i gas ili pomažu Moskvi da izbegne sankcije.
Zakon odobrava carine do 500 odsto na robu uvezenu iz Rusije i ciljane carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje se svrstavaju među najveće kupce ruske sirove nafte ili prirodnog gasa ili vodeće posrednike u izbegavanju ruskih sankcija za naftu.
Hojer je rekao da bi pregovori mogli da se nastave o preciznom obimu predsedničkih carinskih ovlašćenja.
On je posebno ukazao na predlog kojim se to ovlašćenje ograničava na osam zemalja čiji uvoz pomaže u finansiranju ruskog rata. Ta odredba bi mogla biti presudna kada se zakonodavci vrate u Vašington.
Viši zvaničnici Predstavničkog doma upoznati s diskusijama rekli su za RSE da je neposredni izazov očuvanje dvostranačke koalicije koja je dovela do glasanja u Senatu, bez ponovnog otvaranja celog paketa. Politička računica je jednostavna: pristalice žele da iskoriste glasanje u Senatu kao zamah za brzo delovanje Predstavničkog doma, izbegavajući promene koje bi mogle da nateraju na još jednu dugu rundu pregovora.
Njihova procena je da same sankcije uživaju široku podršku. Teže pitanje je koliko daleko Kongres treba da ide u delegiranju carinskih ovlašćenja predsedniku i koliko agresivno treba primenjivati tu meru na glavne kupce ruskih energenata.
Ta razlika bi mogla postati predmet rasprave u Predstavničkom domu.
Pristalice tvrde da je carinska pretnja upravo ono što čini zakon potencijalno efikasnim. Zemlje koje nastave da kupuju ruske energente morale bi da odmere pristup američkom tržištu u odnosu na svoje komercijalne odnose s Moskvom.
Kritičari, međutim, mogu tvrditi da široka carinska ovlašćenja rizikuju stvaranje ekonomskih posledica van Rusije i daju Beloj kući značajno diskreciono pravo u vezi s trgovinskom politikom.
Za pristalice Ukrajine, kompromis se isplati.
Jurij Boječko, izvršni direktor neprofitne organizacije Hope for Ukraine (Nada za Ukrajinu) sa sedištem u Nju Džerziju koja isporučuje medicinsku i humanitarnu pomoć civilima i područjima fronta, rekao je za RSE da predlog zakona Predstavničkog doma pruža ekonomski pritisak potreban za udarac u temelje ruskih ratnih napora.
On je rekao da bi kombinacija brzog delovanja Predstavničkog doma i glasova Senata od 86-11 mogla dati Vašingtonu mehanizam protiv, kako je naveo, preostalih tokova prihoda iz inostranstva koji podržavaju Kremlj.
"Preteći 100-procentnim carinama kupcima ruskih energenata, demontirajući ilegalnu flotu tankera u senci i izolujući ruske finansijske institucije, zakon cilja preostale strane tokove prihoda koji održavaju budžet Kremlja", rekao je Boječko.
On je rekao da bi smanjenje tih prihoda na kraju moglo da primora Moskvu na pregovore.
Predlog usmeren protiv ruske finansijske i energetske žile kucavice
Zakon ide znatno dalje od pojedinačnih sankcija ruskim zvaničnicima.
On bi bio usmeren na visoke ruske zvaničnike, oligarhe, kompanije koje podržavaju rusku odbrambeno-industrijsku bazu i strane aktere koji materijalno pomažu vojne operacije Moskve ili napore da potkopa suverenitet, teritorijalni integritet, demokratske institucije i kritičnu infrastrukturu Ukrajine.
Takođe bi uveo sankcije glavnim ruskim finansijskim institucijama i određenim stranim finansijskim institucijama koje obavljaju značajne transakcije sa sankcionisanim ruskim bankama.
Još jedna velika meta je ruska flota u senci – brodovi, vlasnici, operateri, osiguravači, luke i drugi posrednici uključeni u prevoz ruske nafte i sankcionisane robe, dok istovremeno pomažu Moskvi da izbegne zapadna ograničenja.
Predlog zakona bi zabranio nove američke investicije u Rusiji, ograničio investicije u ruski energetski sektor, zabranio kupovinu ruskog suverenog duga i ciljao servise za finansijske poruke koji se koriste za zaobilaženje sankcija.
Odredbe o energentima su ključne za ovu strategiju.
Pristalice tvrde da su prihodi Rusije od nafte i gasa ključni za mogućnost Kremlja da finansira vojnu kampanju, uprkos godinama zapadnih sankcija.
Mimo Rusije
Predlog zakona se proteže i van Rusije. Njime bi se produžio Zakon o sankcijama Iranu iz 1996. do 2031. godine, čuvajući ovlašćenja za sankcije usmerena na iranski energetski sektor i sektor naoružanja.
Rodžers je rekao da su odredbe o Iranu neophodne zbog pretnji Teherana slobodnoj plovidbi u Ormuskom moreuzu i njegove uloge u podržavanju Rusije.
Moran je rekao da bi zakon takođe ciljao opasne kineske entitete koji podržavaju rusku odbrambeno-industrijsku bazu.
Ta odredba bi mogla dati zakonu dodatnu geopolitičku dimenziju dok se Vašington suočava i s Moskvom i s Pekingom u pogledu njihovog sve snažnijeg strateškog odnosa.
Jedna od najkonsekventnijih odredbi zakona tiče se kada bi sankcije povezane s Rusijom mogle biti ukinute.
Zakon bi omogućio predsedniku da ukine sankcije tek pošto potvrdi Kongresu da je Rusija potpisala mirovni sporazum koji je prihvatila slobodna i nezavisna vlada Ukrajine i da je Moskva obustavila vojna neprijateljstva i aktivnosti usmerene na svrgavanje, raspuštanje i podrivanje ukrajinske vlade.
Taj uslov je osmišljen kako bi se osiguralo da sankcije zadrže ulogu poluge uticaja, umesto da budu samo privremena kazna.
Ficpatrik je izjavio da je cilj mir "koji određuje Ukrajina, a ne onaj koji nameće Moskva".
Hulahan je na sličan način opisala sankcije kao diplomatsko sredstvo, ali je upozorila da one ne mogu zameniti širu strategiju niti predsednikovu odgovornost da od Kongresa zatraži odobrenje za rat.
Ovaj potez Predstavničkog doma nosi i ličnu dimenziju.
Grem, koji je radio na ovom paketu više od godinu dana, postao je jedan od najistaknutijih zagovornika oštrijeg ekonomskog pritiska na Rusiju u Kongresu. Njegova sestra, senatorka Darlin Grem (Darline), izjavila je da je ovaj zakonski predlog za njega bio od izuzetne važnosti i izrazila je nadu da će Predstavnički dom ispratiti dvopartijsku podršku kakvu je pružio Senat.
Za kongresne republikance i demokrate koji podržavaju predlog zakona, to nasleđe se sada prepliće s daleko većim strateškim pitanjem: da li ekonomski pritisak može promeniti Putinovu računicu u trenutku kada Trampova administracija navodi da želi okončanje rata.
Senat je već odgovorio na jedan deo tog pitanja ubedljivim većinskim glasanjem. Sada Predstavnički dom mora da utvrdi da li može da sačuva taj dvopartijski konsenzus i pretvori Gremov paket sankcija u zakon.