Zvaničnici koje podržava Rusija u četiri djelimično okupirane regije Ukrajine pokrenuli su takozvane referendume za priključenje Ruskoj Federaciji.
Referendume neki nazivaju lažnim glasanjem jer su nezakoniti prema međunarodnom pravu. Neki od lokalnih zvaničnika tvrde da se glasačima prijeti i da ih se zastrašuje.
Administracije pod kontrolom Moskve u regijama Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje održavaju iznenadna glasanja počevši od 23. septembra što je u suprotnosti s Poveljom Ujedinjenih nacija (UN) jer se odigravaju u ratnim okolnostima.
Ukrajinski zvaničnici su rekli da je ljudima zabranjeno napuštanje nekih okupiranih područja do završetka četverodnevnog glasanja, da su naoružane grupe odlazile u domove kako bi prisilile ljude da glasaju. Navodi se da je zaposlenim prijetilo ako ne učestvuju u glasanju za koje se očekuje da će Kremlj koristiti za pripajanje teritorije i eskalaciju rata zbog sve većih znakova da invazija na Ukrajinu posustaje.
Serhij Hajdaj, ukrajinski regionalni guverner u Lugansku, rekao je u objavi na Telegramu da su ruske vlasti zabranile ljudima izlazak na nekoliko dana kako bi osigurale glasove, dok su naoružane grupe poslane da pretražuju domove i prisiljavaju ljude da izađu i učestvuju na referendumu.
"Imamo dojave od ljudi da takozvane 'biračke komisije' dolaze u domove radi bilježenja glasova u pratnji ljudi s oružjem... Ako se vrata stanova ne otvore, prijete da će ih razvaliti", rekao je dodavši da su oni koji su glasali protiv priključenja Rusiji bili upisivani u evidenciju.
Kijev, zapadni lideri i Ujedinjene nacije (UN) osudili su referendume kao nelegitimnu, montiranu prethodnicu za nezakonite aneksije. Ne postoje nezavisni posmatrači, a velik dio predratnog stanovništva je izbjegao.
U redovnom noćnom obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je glasanje "lažnim" i nedemokratskim.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio djelimičnu vojnu mobilizaciju 21. septembra usred evidentno velikih gubitaka u ljudstvu tokom invaziji na Ukrajinu koju je Moskva započela u februaru.
Objava djelimične mobilizacije je pokrenula egzodus vojno sposobnih muškaraca koji su pokušavali napustiti zemlju kako bi izbjegli odlazak na ratište.
Zelenski se obratio i na ruskom jeziku, direktno ruskim građanima, rekavši im da ih "tjeraju u smrt".
"Vi ste već saučesnici u svim tim zločinima, ubistvima i mučenjima Ukrajinaca", rekao je Zelenski, dodavši, "jer ste šutjeli; jer šutite".
Rekao je Rusima da je "sada vrijeme da odaberete".
"Za muškarce u Rusiji ovo je izbor umrijeti ili živjeti, postati bogalj ili sačuvati zdravlje. Za žene u Rusiji izbor je zauvijek izgubiti muževe, sinove, unuke ili ih ipak pokušati zaštititi od smrti, od rata...", rekao je Zelenski.
Rusi prelaze u Finsku nakon Putinove odluke o mobilizaciji
Na brzinu najavljene referendume organzovali su lideri četi regije koje postavio na položaje Kremlj. Nisu izdali prethodno upozorenje da planiraju održavanje referenduma o pripajanju Rusiji između 23. i 27. septembra.
U Hersonu, Serhij Hlan, ukrajinski zastupnik u regionalnom vijeću, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 23. septembra da su biračka mjesta koja su otvorili zvaničnici pod kontrolom Rusije u regiji ostala uglavnom prazna, što ih je navelo da počnu ići od kuće do kuće i prikupljati glasove pod "nišanima pušaka".
"Okupatori su otvorili biračka mjesta. Ali na biračkim mjestima nema nikoga, kako ističu ljudi iz regije Herson. Ona su prazna. Okupatori razumiju da su prazna, ali predviđaju pretres od vrata do vrata za njihov lažni referendum. To znači da to više nije tajno glasanje. To je prisilno prikupljanje oglasova 'za' pod prijetnjom oružjem", rekao je Hlan.
Ishitrena odluka o održavanju glasanja dolazi dok je ukrajinska vojska u ofanzivi u tim regijama, oslobađajući velike dijelove teritorije.
Zapadni dužnosnici i stručnjaci kažu da Putin planira iskoristiti lažne referendume kako bi tvrdio da Ukrajina napada teritoriju koji je dio Rusije. Ove sedmice je zaprijetio uporabom sve ruske moći, implicirajući nuklearno oružje, u pokušaju da zastraši Kijev i njegove zapadne podržavaoce od daljnje vojne akcije.
Kremlj je pokazao malo želje za maskiranjem svog pravog cilja glasanja, a glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je novinarima u Moskvi 23. septembra da je "uvjeren" da će Rusija nastaviti "prilično brzo" s preuzimanjem regija ako glasanje bude uspješno.
Ukrajina kaže da nikada neće prihvatiti rusko teritorijalno preuzimanje.
Uključivanje četiri područja tada bi omogućilo Moskvi da to prikaže kao napad na samu Rusiju. Potencijalno koristeći to da opravda čak i nuklearni odgovor.
Ruski potezi uslijedili su tokom Generalne skupštine UN-a, gdje je američki državni sekretar Antony Blinken 22. septembra pozvao članove Vijeća sigurnosti da "pošalju jasnu poruku da ove bezobzirne nuklearne prijetnje moraju odmah prestati".
Rusko nastojanje da pripoji više ukrajinske teritorije nazvao je "još jednom opasnom eskalacijom", kao i "odbacivanjem diplomatije".
Glasanje na takozvanim referendumima u Ukrajini
Odvojeno, Grupa sedam (G7) osudila je referendume o aneksiji koji se održavaju u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom kao "prevaru" bez "pravnog učinka ili legitimiteta".
"Nikada nećemo priznati ove referendume koji se čine korakom prema ruskoj aneksiji i nikada nećemo priznati navodnu aneksiju ako do nje dođe", rekli su čelnici G7 u izjavi 23. septembra.
Kremlj je izveo niz radnji na ukrajinskim teritorijima pod svojom kontrolom koja dodatno naglašavaju nedostatak bilo kakvog legitimiteta koji bi glasovi mogli imati.
Moskva je deportovala oko 1,6 miliona Ukrajinaca iz tih regija u Rusiju, prema zapadnim procjenama, dok je takođe autobusima prevozila ruske građane na ukrajinsku teritoriju.
Uzela je lične i biometrijske podatke stotina hiljada ukrajinskih građana u takozvanim " kampovima za filtriranje", otvarajući vrata, kažu stručnjaci, manipulaciji glasačkim listićima.
Nikolaj Bulajev, zamjenik predsjednika ruske Centralne izborne komisije, rekao je kako očekuje da će "stotine hiljada" Ukrajinaca koji trenutno žive u Rusiji učestvovati na referendumu.
Rusija nije poznata po održavanju slobodnih i poštenih izbora, s uobičajenim praksama manipulacije glasačkim listićima, zastrašivanjem birača, otvorenim prevarama i medijskim manipulacijama. Održala je slično nezakonito glasanje 2014. nakon pripajanja ukrajinskog poluostrva Krim. Vrlo malo zemalja je prihvatilo rezultate glasanja.
Ne postoji jedinstvena baza podataka koja sadrži podatke o broju biračkih mjesta koja će se otvoriti u Rusiji za ukrajinske građane, niti jedinstvena pravila o tome kako će se glasati u zemlji, piše dnevnik Kommersant.
Blinken je pozvao sve članice Ujedinjenih nacija da "odbace lažne referendume i nedvosmisleno proglase da cjelovita ukrajinska teritorija jeste i da će ostati dio Ukrajine".
Rekao je da će Sjedinjene Države nastaviti podržavati Ukrajinu bez obzira na referendume.
