Plan EU za finansiranje Ukrajine sa 45 milijardi eura između dvije vatre

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Costom u Briselu, 16. oktobra 2026.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Costom u Briselu, 16. oktobra 2026.

Evropska komisija je 18. novembra iznijela prijedlog novog kredita za Ukrajinu u vrijednosti od 45 milijardi eura, kako bi se pokrila značajna stavka u finansijskom deficitu za 2027. godinu sa kojim se ova ratom razorena zemlja suočava.

Međutim, postoji rizik da se ovaj plan ispreplete sa drugom, mada povezanom, diskusijom koja se vodi među prijestonicama Evropske unije o narednom višegodišnjem budžetu EU (2028–2034.), o kojem lideri žele da postignu dogovor prije kraja godine.

Šta je plan?

Novi prijedlog ima za cilj da pokrije oko dvije trećine budžetskog deficita od 70 milijardi eura, koji je Ukrajina najavila za narednu godinu, pri čemu se u Briselu nadaju da bi ostatak mogli da pokriju drugi zapadni saveznici Ukrajine, kao što su Kanada, Japan, Norveška i Velika Britanija.

"Smatramo da je ovo najbolji način da se Ukrajini obezbijedi snažna pozicija za pregovaračkim stolom", izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, govoreći o tekućim diplomatskim naporima usmjerenim na okončanje ili privremeno zaustavljanje ruskog rata protiv Ukrajine.

Prema prijedlogu, u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa (RSE), Evropska komisija konstatuje da je do budžetskog deficita u Ukrajini došlo uslijed kontinuiranih ruskih napada.

Takođe se ističe da je "brza finansijska pomoć od vitalnog značaja kako bi se Ukrajini pomoglo u održavanju osnovnih državnih funkcija, osiguravanju makroekonomske stabilnosti, obnovi ključne energetske infrastrukture, kao i u ulaganju u njenu odbrambenu, tehnološku i industrijsku bazu".

U dokumentu se takođe upozorava da je "ukrajinska ekonomija već ranjiva uslijed oštećenja ključne infrastrukture, nedostatka radne snage, kao i stalnog raseljavanja stanovništva i mobilizacije ljudi.

Pored toga, ekonomija je izložena riziku od dodatnih negativnih šokova uslijed sve učestalijih napada, što može dovesti do većih budžetskih izdataka i smanjenja poreskih prihoda".

Od ukupno 45 milijardi, očekuje se da će 25 milijardi eura biti usmjereno u odbrambeni sektor Ukrajine, 10 milijardi u državni budžet, dok će preostalih 10 milijardi biti namijenjeno takozvanoj makrofinansijskoj pomoći radi stabilizacije ukrajinskih deviznih rezervi.

Pratite nas na Telegramu

Ruske reparacije

Ovaj kredit, za koji Evropska komisija navodi da će biti "otplaćen iz reparacija koje duguje Rusija", funkcioniše na isti način kao i prethodni zajam EU od 90 milijardi eura, dogovoren u decembru 2025. godine. EU se tada nadala da će taj iznos pokriti veći dio finansijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.

Tada su se evropski lideri opredijelili za kredit koji je pokriven "rezervnim prostorom" u budžetu EU, odnosno razlikom između maksimalnog kapaciteta zaduživanja Unije u okviru njenog dugoročnog budžeta i stvarnog nivoa potrošnje.

Ovo rješenje je usvojeno umjesto prijedloga o takozvanom reparacionom zajmu, koji je bio široko promovisan, a koji bi kao kolateral koristio rusku državnu imovinu, trenutno zamrznutu unutar Unije.

Belgija je stavila veto na tu inicijativu, s obzirom na to da se najveći dio te imovine nalazi u kompaniji Euroclear, koja posluje na finansijskim tržištima i čije je sjedište u Briselu.

Mnoge države članice EU zalagale su se za to da Unija ponovo razmotri ideju o korišćenju zamrznute imovine.

Međutim, nekoliko diplomata upoznatih sa situacijom, koji su željeli da ostanu anonimni, izjavilo je za Radio Slobodna Evropa da Belgija nije promijenila svoj stav, te da je u tome tiho podržavaju i druge zemlje, poput Luksemburga i Francuske.

U tom ranijem slučaju, tri zemlje EU, Češka, Slovačka i Mađarska, dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata vezanih za kredit od 90 milijardi eura, iako su i dalje morale da daju političko "zeleno svjetlo".

Kada je riječ o novom zajmu, Bugarska je već nagovijestila da će se pridružiti tim trima državama.

Stavka u EU budžetu

S obzirom na to da su sve četiri zemlje primaoci neto sredstava iz dugoročnog budžeta EU, njihov stav je nedavno naveo njemačkog kancelara Friedrich Merz da zaprijeti prekidom pregovora o budžetu Unije za period 2028–2034. godine, ukoliko sve članice EU ne budu finansijski doprinosile pomoći Ukrajini.

Njemačka je trenutno najveći evropski bilateralni donator Kijevu, a ujedno i najveći neto platiša u budžet EU, koji se uglavnom oslanja na nacionalne doprinose zasnovane na bruto nacionalnom dohotku (BND) država članica.

Lideri EU trebalo bi da razgovaraju o predloženom budžetu Unije, vrijednom 1,8 biliona eura, na samitu u Briselu 26. i 27. novembra, s ciljem postizanja konačnog dogovora kada se ponovo sastanu 17. i 18. decembra.

Međutim, Merzov potez, kojim je finansiranje Ukrajine povezao sa širim pitanjem cjelokupnog budžeta EU, sada je doveo sve u neizvjesnost.

Većina diplomata u Briselu željela bi da se o svim pitanjima postigne dogovor do kraja 2026. godine, jer mnogi strahuju da bi izborna 2027. godina u Evropi mogla da dovede u pitanje svaku odluku o javnoj potrošnji.

Posebna zabrinutost vlada zbog toga što svi elementi sporazuma moraju biti usaglašeni prije predsjedničkih izbora u Francuskoj, koji se održavaju u aprilu i maju sljedeće godine; prema anketama, liderka krajnje desnice Marine Le Pen mogla bi da zamijeni Emmanuela Macrona u Jelisejskoj palati.

Tokom predizborne kampanje, Le Penova je obećala da će se, ukoliko pobijedi, zalagati za okončanje finansijske podrške Ukrajini.

Želite podijeliti informacije sa nama? Kontaktirajte nas na:

Možete nam poslati dokaze ili informacije koje mogu pomoći našim istraživanjima. Ovdje pročitajte smjernice za povjerljivu komunikaciju.

​
XS
SM
MD
LG