Dostupni linkovi

Srpski patrijarh potpisuje ugovor nepoznate sadržine sa Crnom Gorom


Temeljni ugovor će u ime SPC potpisati patrijarh Porfirije (na fotografiji), februar 2021.

Jedino što se o potpisivanju Temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i države Crne Gore pouzdano zna je da će ga potpisati patrijarh SPC Porfirije, a u ime Crne Gore premijer Zdravko Krivokapić i da će to biti, kako je najavio srpski patrijarh, nakon uskršnjih praznika, koji su početkom maja.

Odredbe ugovora koji reguliše prava i obaveze između države i crkve su nepoznate.

Da je Vlada spremna da sa SPC potpiše ugovor, potvrdio je Krivokapić.

Premijer i većina ministara u Vladi koja je izabrana nakon izbora u avgustu 2020. godine, a kojom je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista (DPS), bliski su SPC.

Tri decenije vlasti DPS-a u Crnoj Gori
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

Najavom patrijarha Portfirija da će on biti potpisnik ispred SPC otklonjena je dilema da li država Crna Gora ugovor potpisuje sa centralom SPC koja je u Beogradu ili sa Mitropolijom SPC koja djeluje u Crnoj Gori a smještena je na Cetinju.

Zašto potpisuje Porfirije, a ne crnogorska Mitropolija?

Pokojni Mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije je početkom 2020. godine najavio da će država pregovore o temeljnom ugovoru voditi sa njim, a ne sa Patrijaršijom u Beogradu, uz opasku da tu "nema nikakve razlike".

Za analitičara religije iz Beograda Draška Đenovića nema ništa sporno u tome što će Temeljni ugovor, u ime SPC potpisati patrijarh Porfirije, a ne predstavnik Mitropolije.

"Činjenica jeste da je u pojedinim trenucima Amfilohije delovao kao da je Crkva u Crnoj Gori samostalna u odnosu na Patrijaršiju SPC, ali ona to nije", kaže Đenović za RSE.

On dodaje i da je odluka na mjestu jer Crna Gora još nije dobila mitropolita, nakon Amfilohijeve smrti u oktobru 2020. godine. Mitropolijom od tada kao administrator rukovodi episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.

Sahranjen mitropolit Srpske pravoslavne crkve Amfilohije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:09 0:00

"Odluka da ugovor potpiše Porfirije nije sklanjanje crnogorske Mitropolije u stranu već samo govori da će ugovor potpisati osoba koja je 'prvi među jednakima' u SPC, odnosno patrijarh", kaže Đenović.

Za razliku od Crne Gore gdje će Temeljni ugovor u ime SPC potpisati patrijarh Porfirije, takav ugovor države Hrvatske sa SPC potpisali su 2002. godine predsjednik Episkopskog savjeta u Hrvatskoj Jovan i tadašnji predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan.

Međutim, u Bosni i Hercegovini takav Ugovor 2008. su potpisali tadašnji srpski patrijarh Pavle i ministar za ljudska prava BiH Safet Halilović.

Ko potpisuje Temeljni ugovor?

Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić smatra da je sporna činjenica da će temeljni ugovor potpisati država Crna Gora i nacionalna crkva strane države.

"Prema mom sudu, ne može nikako Crna Gora da zaključuje ugovor sa vjerskom zajednicom koja pripada stranoj državi. Pitanje SPC u Crnoj Gori svakako treba da se riješi, ali to može da bude validno jedino ako se ugovor zaključi između država Srbije i Crne Gore", kaže Mitrić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sve drugo bi kako ističe Mitrić bilo u suprotnosti sa međunarodnim privatnim pravom.

"Ovo je klasičan primjer pravnog odnosa sa takozvanim stranim elementom. U tom slučaju bilo kakav ugovor pa i ovaj kojim će biti rješavane neke imovinsko-pravne stvari potpisuje se između država", kaže Mitrić.

Kao primjer kojim potkrepljuje svoju tezu Mitrić navodi državu Vatikan sa kojom je Crna Gora prije deset godina potpisala Temeljni ugovor.

"Temeljni ugovor između Crne Gore i Katoličke crkve potpisan je sa državom Vatikan. Tačno je da Vatikan zastupa sve katoličke crkve u svijetu ali SPC ima nacionalnu odrednicu i njena matica je Srbija i ona zastupa interese svoje crkve. U toliko prije sam u pravu", ističe Mitrić.

Blagota Mitrić (fotoarhiv): Ovo je klasičan primjer pravnog odnosa sa takozvanim stranim elementom.
Blagota Mitrić (fotoarhiv): Ovo je klasičan primjer pravnog odnosa sa takozvanim stranim elementom.

Ugovor potpisan sa svima osim sa SPC

Temeljni ugovori definišu i imovinsko pravna pitanja.

Tako se u ugovoru sa Svetom Stolicom iz 2011. godine koji je potpisan u Vatikanu, navodi da "crkvena pravna lica imaju pravo kupovati, posjedovati, koristiti ili otuđivati pokretna i nepokretna dobra, sticati i otuđivati imovinska prava, prema odredbama kanonskog prava i zakonodavstva Crne Gore" (član 11. ugovora).

Katolička Crkva ima pravo da gradi crkve i crkvene objekte, proširuje i preuređuje već postojeće, u skladu sa važećim zakonodavstvom Crne Gore.

Identičan član o pravima je i u ugovoru koji je Crna Gora potpisala sa Islamskom zajednicom 2012. godine.

Očekuje se da će po istom principu Temeljnim ugovorom biti tretirana i imovina Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Šta posjeduje SPC u Crnoj Gori?

Koju imovinu posjeduje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, kolika je njena vrijednost i kolike prihode ostvaruju njeni vjerski objekti, pitanja su za koja nema preciznih podataka.

U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, koju Srpska pravoslavna crkva ne priznaje, tvrde da SPC ima vrijednu imovinu u Crnoj Gori.

Potpredsjednik Savjeta CPC Stevo Vučinić za RSE kaže da Srpska pravoslavna crkva ima upisano na sebe oko 12 kvadratnih kilometara crkvenog zemljišta, oko 650 crkava i većinu od blizu 50 manastira.

Prema riječima Vučinića, samo na crnogorskom primorju vrijednost te imovine, prema cijenama iz 2008. godine, iznosi oko milijardu eura.

"Tamo se nalazi i nekoliko hotela. Tu je i Manastir Ostrog, poznati centar vjerskog turizma, koji godišnje donosi prihode od više desetina miliona eura", navodi Vučinić, ističući da se "cijela SPC finansira iz Crne Gore".

Manastir Ostrog (maj 2020.)
Manastir Ostrog (maj 2020.)

On ukazuje da je veći dio imovine upisan na SPC sa dozvolom prethodne vlasti, predvođene Demokratskom partijom socijalista.

Prethodna Vlada DPS ušla je sukob sa SPC tokom 2019. zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je predviđao da imovina vjerskih zajednica, izgrađena do 1918. godine, prelazi u vlasništvo države ukoliko vjerska zajednica nema dokaze da njoj pripada ta imovina.

Crna Gora: 'Vjerski zakon' u izbornoj trci
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:23 0:00

Ocjenjujući da država ovim zakonom pokušava da joj „otme imovinu“ , SPC je pokrenula višemjesečne masovne protestne litije, pod geslom „Ne damo svetinje“. Na izborima koji su održani u to vrijeme, pobijedile su stranke koje su podržavale litije.

Odmah nakon što je izabrana, nova Vlada na čelu sa Zdravkom Krivokapićem promijenila je sporni Zakon u skladu sa interesima i zahtjevima SPC.

Crnogorska opozicija na čelu sa DPS zahtijeva da se javnost upozna sa sadržajem temeljnog ugovora sa SPC prije potpisivanja, sumnjajući da bi njime mogli biti ugroženi nacionalni državni interesi.

I predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 21. aprila zatražio od Vlade da upozna javnost sa sadržajem ugovora

"Nadam se da novoj Vladi ne pada na pamet da to uradi u zakulisnoj proceduri, moramo da znamo na šta se država obavezuje", rekao je Đukanović.

Milo Đukanović (decembar 2020.)
Milo Đukanović (decembar 2020.)

Vlada, izabrana 4. decembra 2020. godine, prva je koju posle tri decenije nije formirala Demokratska partija socijalista Mila Đukanovća, koja je poražena na izborima 30. avgusta ove godine.

Međutim, Đukanović je i dalje na mjestu predsjednika države čime je u Crnoj Gori uspostavljen sistem kohabitacije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG