Dostupni linkovi

Izmjene vjerskog zakona po mjeri SPC u Crnoj Gori


Skup predstavnika Srpske pravoslavne crkve i vjernika koji su se okupili ispred Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici da iskažu svoje nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti (januar 2020.)

Skoro godinu dana nakon što u Skupštini Crne Gore usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, nova Vlada sa premijerom Zdravkom Krivokapićem na čelu priprema njegove izmjene. Biće to jedan od njenih prvih poteza, a predložene izmjene su, zapravo, suprotne onome što je predviđeno Zakonom koji je na snagu stupio u januaru 2020.

Praktično, Zakon eliminiše sve članove koji se tiču promjene statusa imovine i ona ostaje u posjedu Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Ukoliko država želi da tu imovinu evidentira kao svoju, može da pokrene parnični sudski proces.

Ukinuta je mogućnost da se imovinski sporovi između države i crkve rješavaju u upravnom postupku.

Novim izmjenama Zakona je ukinuta i odredba iz prethodnog, da se vjerska zajednica mora registrovati, što je takođe bila jedna od tačaka kojoj se SPC žestoko opirala.

Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koji je 27. decembra 2019. izglasala tadašnja vlast Demokratske partije socijalista (DPS), predviđeno je bilo da vjerski objekti i zemljište koji su bili imovina Crne Gore do 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi vjerskih zajednica o pravu svojine, prelaze u državnu svojinu.

SPC je zbog tog zakona pokrenula široke proteste, uz podršku najvećeg dijela tadašnje opozicije, smatrajući Zakon polugom za otimanje crkvene imovine.

Masovna litija SPC u Podgorici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:53 0:00

Tokom kampanje za parlamentarne izbore, koji su održani 30. avgusta, čelnici SPC u Crnoj Gori su pozvali vjernike da ne glasaju partije koje su usvojile Zakon.

Iz vladajuće DPS je ocijenjeno da se SPC otvoreno umiješala u izborni proces.

Na tim izborima, DPS je nakon tri decenije izgubila vlast koju su osvojile dominantno partije bliske SPC.

Crna Gora: 'Vjerski zakon' u izbornoj trci
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:23 0:00

Novim zakonom brišu se za SPC sporni članovi

U prethodnoj verziji Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koja je usvojena krajem decembra 2019. godine, bilo je navedeno da će "svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina".

Novim izmjenama Zakona taj član Zakona je izbrisan, a unijeta je norma da se imovinski sporovi vode u parničnom postupku pred sudovima, a ne u upravnom sporu.

"Sporovi kojim mogu nastati iz imovinskih odnosa između vjerskih zajednica s jedne i države, lokalne samouprave i fizičkih i pravnih lica, s druge strane, rješavaće se pred redovnim sudovima opšte nadležnosti u skladu sa pravilima parničnog postupka", navodi se u izmjenama Zakona.

Bez člana o registraciji crkve

Druga izmjena se odnosi na registraciju crkava i vjerskih zajednica, što je takođe bio povod za protest SPC u Crnoj Gori.

U jednom momentu, tokom trajanja konflikta, Vlada DPS i mitropolija SPC su formirale ekspertske timove kako bi se prevazišao sukob.

Advokat Dragan Šoć je bio u pravnom timu SPC a profesor Nebojša Vučinić u timu tadašnje Vlade.

Oni, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), različito tumače posljedice izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Prema riječima advokata Dragana Šoća, koji je i član Pravog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, ukinuta je ranije predviđena registracija vjerske zajednice koja je mogla da se tumači i kao ukidanje viševjekovnog postojanja i kontinuiteta vjerske zajednice.

"Dilema i prigovor je bio - da li nešto što postoji vjekovima treba sada da se registruje kao nešto novo? Registracija je uvođenje u pravni poredak nečega što prije nije postojalo, a evidencija je deklarativni akt kojim se konstatuje činjenica. Ono na čemu je insistirala crkva (SPC) jeste, da se konstatuje činjenica da u Crnoj Gori djeluju tradicionalne vjerske zajednice u koje spadaju: Islamska vjerska zajednica, Katolička crkva odnosno njeni organizacioni dijelovi u Crnoj Gori i SPC i njeni organizacioni dijelovi, odnosno Mitropolija i njene eparhije. Da se to konstatuje kroz jednu evidenciju koja bi dala mogućnost državi da zna ko sve djeluje, u kojim granicama i po kojim pravilima", navodi Šoć.

Činjenicu da novim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti SPC neće morati da se registruje već će biti evidentirana kao postojeća vjerska zajednica, profesor Nebojša Vučinić tumači nepoštovanjem pravnog poretka Crne Gore.

"Ni o tom pitanju se ovim rješenjima ne poštuje pravni poredak suverene države Crne Gore. Znate, pravna a naročito poslovna sposobnost vjerske zajednice u svim pravnim sistemima svijeta dobija se registracijom. I ovo rješenje o evidentiranju SPC kao vjerske zajednice a ne registraciji po meni znači nepoštovanje pravnog sistema suverene države Crne Gore", ističe Vučinić.

Spor o imovini

Kada je u pitanju imovina SPC u Crnoj Gori, njena zaštita i način osporavanja, izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, procedura je potpuno usaglašena sa standardima koji važe u svim civilizovanim i demokratskim državama, kaže Šoć.

"Ono što je predloženo je upravo ono što je traženo, a to je da se odnosi između države i crkve uklope u pravna pravila koja važe za sve kada je u pitanju imovina. Promjene zakona upravo zadovoljavaju taj kriterijum. Ne vidim da bi to moglo da bude sporno bilo kome i mislim da je to pitanje u dovoljnoj mjeri debatovano u stručnoj, laičkoj pa i međunarodnoj javnosti", dodaje Šoć.

Dragan Šoć: Ono što je predloženo je upravo ono što je traženo - da se odnosi između države i crkve uklope u pravna pravila
Dragan Šoć: Ono što je predloženo je upravo ono što je traženo - da se odnosi između države i crkve uklope u pravna pravila

Na drugoj strani, profesor Nebojša Vučinić, član ekspertskog tima bivše Vlade Crne Gore za pregovore sa SPC o ovom zakonu, za RSE kaže da je izmjenama i dopunama tog dokumenta, SPC dobila ono što je tražila uz napomenu da je cijeli postupak donošenja izmjena protekao u netransparentnoj atmosferi.

"Nemam tekst promjena već znam samo ono što je štampa objavila. Na osnovu toga što smo mogli da pročitamo, očigledno je da je SPC donijela, de facto, Zakon za sebe. Legitimiše se, odnosno legalizuje nezakonitost mnogobrojnih upisa. Takođe, ta crkva se ovim promjenama zakona stavlja iznad pravnog sistema Crne Gore. To se naročito odnosi na dio u vezi sa sporovima. Sporovi bi trebalo da se rješavaju u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore, a ne u parničnom postupku jer jedno je procedura upisa a drugo je procedura osporavanja vlasništva", navodi Vučinić.

Nebojša Vučinić: Očigledno je da je SPC donijela, de facto, Zakon za sebe
Nebojša Vučinić: Očigledno je da je SPC donijela, de facto, Zakon za sebe

Za opoziciju zakon antidržavan

Opozicione stranke, upravo one koje su bile vlast kada je usvajan Zakon o slobodi vjeroispovijesti, oštro kritikuje izmjene i dopune istog Zakona sadašnje Vlade karakterišući ih antidržavnim i donesenim u interesu SPC.

Poslanik najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista Dragutin Papović je u saopštenju za javnost naveo da je brisanjem članova koji se odnose na pitanje imovine vjerskih zajednica "SPC dato pravo da imovinu, uključujući i korišćenje državnih dobara iz kulturne baštine Crne Gore, može upisati na ime i adresu svojih vrhovnih organa u Beogradu. I Cetinjski manastir može upisati u svojinu i na adresu Srpske patrijaršije u Beogradu".

Lider Liberalne Partije Andrija Popović uputio je otvoreno pismo šefici Delegacije EU u Crnoj Gori Oani Kristini Popa u kojem, između ostalog, navodi da je Crna Gora novim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti "koje su rađene u strogoj tajnosti i daleko od očiju demokratske javnosti, došla pred ambis zvani nestanak ljudskih prava".

Iz crnogorskog PEN centar poručuju da su danas u Crnoj Gori ugrožene lične slobode, ali i sve društvene vrijednosti građanske, sekularne i multikulturne države i zbog toga pozivaju međunarodnu i domaću javnost da reaguje.

"Vlada namjerava da legalizuje najveću pljačku u crnogorskoj istoriji. Pljačku cjelokupnog pravoslavnog sakralnog blaga Crne Gore ona pokušava izvesti tako što će SPC, kao ustanovu susjedne države, staviti izvan i iznad pravnog sistema države Crne Gore, obezbijediti joj privilegovani društveni, politički i imovinski status i učiniti je vlasnikom nelegalno prisvojenih kulturnih dobara Crne Gore", poručuju iz PEN centra.

Kakva je procedura promjene Zakona?

Vlada je 17. decembra, usvojila i predala i u skupštinsku proceduru izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Sjednica parlamenta na kojoj će se raspravljati i glasati o ovim izmjenama očekuje se do kraja decembra.

Novi ministar pravde Vladimir Leposavić je, do imenovanja u Vladi, bio pravni zastupnik Mitropolije SPC.

Ukoliko izmjene Zakona o vjeroispovijesti budu izglasane u Parlamentu, Zakon se šalje predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na proglašavanje.

Đukanović je i na čelu DPS, partije koja je predvodila koaliciju čijim glasovima je Zakon izglasan u Skupštini krajem prošle godine.

DPS je izgubila izbore krajem avgusta, a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera Zdravka Krivokapića , blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Predsjednik Đukanović ima zakonski rok od sedam dana za proglašavanje zakona, ali i mogućnost da ga u roku od tri dana vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.

U slučaju da poslanici ponovo izglasaju Zakon, predsjednik Crne Gore je dužan da ga proglasi.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG