Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Udruga Franak: Pravda za više od stotinu tisuća obitelji


Švicarska valuta franak, ilustrativna fotografija

To otvara put za možda i 100.000 tužbi "teških" dvije do tri milijarde eura, tako su u Udruzi Franak komentirali odluku Vrhovnog suda Hrvatske da odbaci žalbu osam komercijalnih banaka na presudu kojom je utvrđeno da su banke povrijedile prava potrošača - korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima - jer se o njima nije pojedinačno pregovaralo.

Pročitajte presudu Vrhovnog suda OVDJE

U Udruzi kažu kako je ovo konačna pobjeda nad osam banaka koje su iskorištavale hrvatske građane, te navode kako su suci Vrhovnog suda, odlukom koja je objavljena dan ranije, vratili vjeru u pravnu državu.

"Pobijedili smo i sada 125.000 ljudi može tužiti banke. Već ih je 30.000 tužilo, ali očekujem da do krajnjeg roka zastare u lipnju 2023. godine bude ukupno preko 100.000 tužbi", kazao je na konferenciji za novinare pred Vrhovnim sudom, saborski zastupnik Goran Aleksić, iz Udruge Franak.

Privatna tužba i dalje najsigurnije rješenje: Goran Aleksić
Privatna tužba i dalje najsigurnije rješenje: Goran Aleksić

"Kada smo", naveo je Aleksić, "pred sedam godina krenuli sa kolektivnom tužbom, nitko nam nije vjerovao da ćemo uspjeti pobijediti banke".

Krediti u "švicarcima" bili su dvijetisućitih jedna od najviše nuđenih usluga osam komercijalnih banaka. Međutim, zbog - kako stoji u presudi Vrhovnog suda Hrvatske – "nepoštenih i ništetnih odredbi" ugovora o tim kreditima, tisuće obitelji su zbog rasta rata i rasta kamate financijski propadale, zaduživale se, ostajale bez doma, a bez stresa i problema nije prošla nijedna od 125.000 hrvatskih obitelji opterećenih takvim kreditima.

Banke će morati da vrate 15 milijardi kuna

Konačna presuda Vrhovnog suda donijela je za sve njih pravdu, kažu u Udruzi Franak. Aleksić očekuje da će Vrhovni sud u sljedećih nikoliko mjeseci uskladiti svoju praksu sa europskim pravom i da će banke biti tužene za povrat čak možda i preko tri milijarde eura. A kada i ako izgube?

"Onda će u sljedećih 2-3 godine banke morati vratiti ljudima 15 milijardi kuna (dvije milijarde eura) na temelju ove kolektivne presude u slučaju 'Franak', ali i još možda pet ili deset milijardi kuna (0,65 do 1,3 milijarde eura) za nepoštene kamate iz svih ostalih kredita, ukoliko Vrhovni sud potvrdi ono što kaže pravo Europske unije – da zastare potraživanja za takve nepoštene ugovorne odredbe nema", kaže Aleksić.

On najavljuje da će pokušati progurati zakon kojim bi se postavilo pravni okvir za obeštećenje korisnika ovih kredita, ali da to ovisi o političkoj volji vladajućih, pa je privatna tužba i dalje najsigurnije rješenje.

Nagodba bi bila najbolje rješenje

Pravna stručnjakinja Udruge Franak, odvjetnica Nicole Kwiatkowski, koja je pred osam godina sastavila prvu tužbu protiv banaka, kaže da je ova presuda potpuno u korist potrošača. Nagodba bi bila najbolje rješenje, ali ako banke na nju ne pristanu, potrošači imaju velike šanse da uspiju, kazala je.

Nicole Kwiatkowski
Nicole Kwiatkowski

"Svaka parnica nosi rizik, i od mene kao odvjetnice nikada nećete čuti fa je nešto 100 posto sigurno. Ali ova odluka Vrhovnog suda Hrvatske je jedna dobra podloga da se krene u postupak koji je vrlo izvjestan da će uspjeti. Ali – da ću vam ja reći 100 posto, neću", kazala je odvjetnica Kwiatkowski.

Dvije od osam komercijalnih banaka koje su davale ovakve kredite komentirale su odluku Vrhovnog suda. Najavljuju da će protiv nje pokrenuti sve pravne lijekove, kako u Hrvatskoj, tako i na europskoj razini, i već unaprijed kažu kako neće pristajati na nagodbe.Na tom tragu je i priopćenje Hrvatske udruge banaka.

Hrvatska udruga korisnika kredita u švicarskim francima "Franak" pokrenula je još 2011. godine regionalnu inicijativu za zaštitu klijenata banaka, u koju su se uključile i udruženje Franak iz Bosne i Hercegovine i udruženje Efektiva iz Srbije. Udruge su potpisale sporazum o suradnji i pozvale vlasti u sve tri države da porade na zaštiti prava korisnika kredita s valutnom klauzulom i pravednog odnosa klijent-banka-država.

Prema podacima ovih udruga objavljenih tada, u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, od toga tri četvrtine su stambeni krediti na velike iznose. U Bosni i Hercegovini nekoliko je tisuća korisnika takvih kredita, jer ih je u toj zemlji davala samo Hypo banka, a u Srbiji od 90.000 stabenih kredita sa valutnom klauzulom, njih 30.000 je u "švicarcima".

Banke su u prvom desetljeću 21. stoljeća u Mađarskoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i drugim zemljama tzv. "Istočne Europe" davale potrošačke kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima, koje su građani masovno uzimali jer su kamate bile povoljnije od onih vezanih za eure.


Međutim, kada je vrijednost franka počela da raste, rasli su i dugovi građana po kreditima, koje su vraćali u domaćoj valuti.

Kao rješenje problema u međuvremenu su u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji usvojeni zakoni kojim se ti krediti prebacuju u euro.

U Bosni i Hercegovini takvog zakona nema - postoje samo pojedinačne presude na nižim sudskim instancama.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG