Dostupni linkovi

Ustavni sud Hrvatske o kreditima u 'švicarcima', korisnici zadovoljni


Odbijene su i protutužbe komercijalnih banaka koje su redom u stranom vlasništvu
Odbijene su i protutužbe komercijalnih banaka koje su redom u stranom vlasništvu

Ustavni sud Hrvatske ukinuo je presudu Vrhovnog suda Hrvatske koja je u sporu komercijalnih banaka sa korisnicima kredita u „švicarcima“ davala za pravo bankama. Odbijene su i protutužbe komercijalnih banaka koje su redom u stranom vlasništvu.

Valutna klauzula je dopuštena i nije protuustavna, ali ugovori osam komercijalnih banaka sa građanima o potrošačkim kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima sadrže nepoštene ugovorne odredbe zbog vezanosti glavnice uz franak i promjenjive kamatne stope, presudio je Ustavni sud Hrvatske i o tome izvijestio javnost na konferenciji za novinare.

"Prvostupanjski sud djelomično je usvojio tužbeni zahtjev udruge 'Potrošač' te je ukinuo odluku Vrhovnog suda Hrvatske koji se odnosi na valutnu klauzulu u švicarskim francima – to se odnosi na svih osam banaka – i za osmotuženu 'Sberbanku d.d.' u dijelu koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu. U preostalom dijelu je tužba 'Potrošača' odbijena, a odbijene su i sve ustavne tužbe banaka“, kazao je predsjednik Suda Miroslav Šeparović.

Podsjetimo, kada su krediti sa valutnom klauzulom u „švicarcima“ zbog rasta tečaja počeli masovno upropaštavati građane, nevladina udruga „Potrošač“ iza koje je stajala udruga „Franak“ tužila je tih osam banaka trgovačkom sudu tražeći da se ugovorna obaveza o valutnoj klauzuli u „švicarcima“ i promjenjivoj kamatnoj stopi proglasi ništetnom.

Naravno, i ove banke koje su redom u stranom vlasništvu žalile su se Ustavnom sudu zbog načina kako je Milanovićeva Vlada zakonom intervenirala i sve te kredite u „švicarcima“ konvertirala u kredite u eurima, pogotovo što je trošak konverzije pretežno prebačen na njih.

Pomalo neuobičajeno, predsjednik udruge korisnika kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima Goran Aleksić je odmah na konferenciji za javnost Ustavnog suda čestitao Ustavnom sudu na zakonitoj odluci kojom - kaže Aleksić – Sud dokazuje da nije pod utjecajem ničijih lobija, kako ga neki optužuju.

„Ovo je treća odluka Ustavnog suda na ovu tematiku, nakon one kojom je potvrdio ustavnost Zakona o konverziji i one kojim nije doveo u pitanje zakonitost gonjenja tih banaka zbog prekršaja kod davanja kredita“, podsjetio je:

„Međutim, nije potrebno da imamo bilo kakvu euforiju oko toga, jer će se o tome opet morati odlučivati u pravosuđu. Kako Ustavni sud nije pravosudni organ, o tome će na kraju ipak odlučivati sudske instance. Uglavnom, ja vam čestitam od srca na ovoj odluci. Vi ste sada razveselili jako puno ljudi u Republici Hrvatskoj.“

Ustavni sud ukinuo je reviziju Vrhovnog suda koji je dao bankama za pravo. Sada će morati ponoviti reviziju, i Aleksić dopušta mogućnost da odluči i drugačije, pa da da za pravo korisnicima kredita u „švicarcima“, kako je i glasila prvostupanjska presuda koju je 2013. donio sudac Radovan Dobronić.

„Ako Vrhovni sud potvrdi prvostupanjsku presudu suca Dobronića, to će značiti da će svi dužnici imati pravo da im se, ukoliko još uvijek imaju kredite u istim bankama, glavnice obračunaju prema početnom tečaju i početnoj kamatnoj stopi i to u kunama. A ukoliko su već refinancirali i otplatili svoje kredite, onda bi banke morale vratiti razliku između onog što je plaćeno i onoga što se trebalo platiti po početnoj kamatnoj stopi i početnom tečaju”, dodao je Aleksić, koji očekuje kako će sve biti jasno u sljedećih 12 mjeseci.

Prema procjenama udruga koje okupljaju korisnike kredita sa valutnom klauzulom u „švicarcima“, oko 100.000 ljudi u Hrvatskoj podiglo je takve kredite i svi su redom imali – a mnogi i dalje imaju – ozbiljnih problema s vraćanjem.

Ustavni sud ocijenio je i da zakon iz mandata Oreškovićeve Vlade i prošlog saziva Sabora o ukidanju ureda bivšeg predsjednika Stipe Mesića nije neustavan, jer ga je donijelo nadležno tijelo – Sabor.

Mesić se tada žalio da nisu doneseni provedbeni akti za zatvaranje ureda, a i da mu nije dano prijelazno razdoblje za dovršenje započetih aktivnosti i prelazak na rad bez stalnog ureda. Ustavni sud se složio da je trebalo odrediti prijelazno razdoblje, ali kako se Mesić nije iselio iz ureda, niti ga je Vlada nasilno iselila, Ustavni sud ocjenjuje kako je to prijelazno razdoblje u stvari konzumirano.

Mesić je povodom odluke Ustavnog suda oštro prosvjedovao.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG