Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Fingiranim udesima do lake zarade


Saobraćajna nesreća, fotoarhiv

Koliko je u Crnoj Gori učestala praksa da se preko "fingiranih saobraćajnih nezgoda", na lak način dolazi do brze zarade, naplatom "štete" od osiguravajućih društava, kako se takva praksa dokazuje i može li se govoriti o "organizovanom poslu"?

Ne postoje precizni podaci koliko su novca osiguravajuće kuće u Crnoj Gori do sada isplatile za naknadu štete zbog takozvanih lažnih saobraćajnih nezgoda, ali pretpostavka je, bazirana na osnovu metodologije i svjetske statistike, da je oko deset odsto od svih saobraćajnih nezgoda na neki način povezano sa prevarama, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Boris Šaban izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača (NBOCG).

Ovo je jedno od teže dokazivih djela, objašnjava Šaban, koji je na čelu institucije koja okuplja sve osiguravajuće kuće u Crnoj Gori.

"To su pojedini ljudi prepoznali kao brz i prilično jednostavan način da dođu do nekih sredstava i para koje im ne pripadaju. To je pojava koja je identifikovana od osiguravajućih društava i mi gdje god sumnjamo da je u pitanju prevara - nećemo isplatiti. Šaljemo takve slučajeve na sud ili ako ima elemenata da se obavijeste nadležni organi da se pokrene neka prijava. A da li je neka prevara prošla, to je veoma teško detektovati. Normalno, postoje različiti oblici od direktnog namještanja saobraćajnih nezgoda ili je neko primio više novca nego što mu je stvarno pripadalo, sve se to smatra pokušajem, odnosno prevarama u osiguranju. O konkretnim egzaktnim podacima, odnosno ciframa teško je govoriti", kaže Šaban i na osnovu dosadašnjeg iskustva na jednom primjeru objašnjava kako prevare izgledaju u praksi.

"Kod nas je najčešći oblik prevare auto odgovornost, auto kasko. U smislu da se nezgoda nije ni dogodila. Dovedu neko auto koje je negdje drugo slomljeno i postave ga na lice mjesta i kažu: ‘vidite, to je novi BMX 5 koji košta 50 000 eura udarilo ga je neko jeftino auto koje možda 500 eura košta. Potom je ovaj udario u stijenu, prevrnuo se’…sve oni to naprave da faktički naprave štetu koja tu uopšte nije ni bila da bi dobili pare, i u tome su vrlo vješti", objasnio je Šaban.

Ne postoje precizni podaci na nivou države koliko je do sada lica ovim povodom procesuirano, ali nedavno objavljeni podaci Osnovnog suda u Podgorici kažu da su u posljednje dvije i po godine četiri osobe osuđene na zatvorske, uslovne i kazne rada u javnom interesu.

Posljednjih godina, ocjenjuju stručnjaci, to krivično djelo je učestalo u Crnoj Gori, naročito zloupotreba Evropskog izvještaja o saobraćanoj nezgodi (EI) jer počinioci smatraju da će dogovorom doći do lake zarade, kaže za RSE vještak saobraćajne struke Goran Čarapić, opisujući karakteristike slučajeva:

"Najčešće se takve lažne nezgode dešavaju noću. Mjesta na kojima se dešavaju te fingirane nezgode su obično zabačena, putevi udaljeni od gradskih sredina gdje vrlo teško može doći i saobraćajna policija koja bi precizno skicirala lice mjesta. I pri tom, izuzela sve one podatke neophodne za utvrđivanje samog uzroka te predmetne nezgode."

Da nešto nije u redu osiguravajuća društva, kaže Šaban, počela su da sumnjaju kada su u izvještajima o nezgodama učestalo počela da se pojavljuju ista imena i prezimena ljudi u vezi sa naplatom štete.

"Interesantna je pojava, odnosa frekvencija velikog broja malih šteta. Pa je bio primjer da je jedno taksi vozilo deset ili dvanaest puta kod osiguravajućih društava naplatio jednu istu štetu za retrovizor. Jer kad se govori o prevarama mi uglavnom mislimo da su to basnoslovne cifre, ne ove su vrlo nezgodne. Veliki broj malih šteta po pet-šest stotina do hiljadu eura iz nekoliko puta i ista imena koja se više puta pojavljuju", navodi Šaban.

"Ali", nastavlja, "sarađujemo sa Upravom policije i Odsjekom za privredni kriminal jer oni imaju mogućnost da ta lica procesuiraju i istraže".

"Mi ne možemo da istražujemo nego samo kad posumnjamo kažemo: Izvolite idite na sud - ako sud potvrdi da ste u pravu isplatićemo. Ali pri pomenu suda oni u većini slučajeva odustanu. I to je to", kaže Šaban i zaključuje da se sve uspješnije bore sa prevarama zahvaljujući saradnji i specijalnim softverima koji detektuju imane lica koja se često pojavljuju za naplatu ove vrste štete.

Sudski vještak Goran Čarapić kaže da se osiguravajuće kuće u Crnoj Gori prilično uspješno bore sa ovim načinima prevare preko nadležne zajedničke Komisije u NBO koja se isključivo bavi prevarama. Objašnjava kako je ljudima od struke i iskustva teško da utvrde da li je riječ o prevari ili ne.

"U nekim slučajevima su očigledne te prevare. I za vještaka je onda u toj situaciji olakšan posao. I na osnovu određenih parametara i nekih specifičnosti samih oštećenja na vozilu može doći do zaključka da je jedna saobraćajna nezgoda fingirana. Ali, ljudi koji su dosta iskusni u tom, da kažem pod znacima navoda u tom poslu, na vrlo profesionalan način fingiraju te saobraćajne nezgode. Tako da je i za nas vještake saobraćajne struke veoma teško dokazivo da li je stvarno ta saobraćajna nezgoda fingirana ili ne. U nedostatku baš preciznih podataka o tim vozilima učesnicima nezgode, posebno slabih fotografija koje se dostavljaju na uvid vještacima", kaže Čarapić.

Na osnovu višegodišnjeg iskustva iz sudnica Čarapić pojašnjava da ne može precizno govoriti da li je riječ o organizovanom poslu koji je učestao posljednjih godina u Crnoj Gori.

"Ne mogu generalno reći da je to organizovani posao. Bilo je nekih prevara. Međutim, nemam podatke na osnovu kojih bih mogao na pouzdan način da zaključim da je to organizovan posao. To je od slučaja do slučaja", kaže sudski vještak Goran Čarapić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG