Dostupni linkovi

Da li su kazne crnogorskih sudova, prema počiniocima krivičnih djela u kojima su oštećeni djeca i žene, neadekvatne, blage, neprimjerene i neujednačene? Ovo pitanje je postalo aktuelno nakon što su mediji zabilježili više presuda u kojima su dokazani počinioci krivičnih djela protiv zdravlja ljudi i protiv polnih sloboda, u kojima su žrtve djeca i žene, praktično ostali nekažnjeni.

Niz sudskih presuda je izazvalo otvoreno nezadovoljstvo oštećene strane i djela javnosti, koji smatraju da su kazne za počinioce preblage. Najpoznatiji slučaj je infekcija beba u porodilištu u Bijelom Polju čiji je epilog jedna preminula i više zaraženih beba neonatalnom sepsom. Dvoje ljekara je kažnjeno na sedam mjeseci zatvora, a još dvoje na šest mjeseci kućnog pritvora. Oni su bili optuženi za teško djelo protiv zdravlja ljudi, a suđenje je trajalo više od dvije godine.

Slučaj povrijeđene djevojčice zastario 2014. godine: Petar Ivanović
Slučaj povrijeđene djevojčice zastario 2014. godine: Petar Ivanović

Sud u Crnoj Gori sedam godina nije uspio da utvrdi šta se desilo 2010. godine u saobraćajnoj nesreći u Podgorici u kojoj je povrijeđena djevojčica, kada je za volanom bio doskorašnji ministar Petar Ivanović. Da li je Ivanović udario automobilom djevojčicu na pješačkom prelazu, ili je prema Ivanovićevoj verziji djevojčica naletjela na vozilo, nikada se neće saznati jer je slučaj zastario 2014. godine do kada je trajalo kontroverzno vještačenje.

Šest godina se sudilo vlasniku hotela u Čanju u kome je došlo do trovanja stotinu djece koja su tu boravila u okviru organizovanog izleta. Dosuđena je prvostepena uslovna kazna zatvora.

Izvršna direktorica udruženja "Roditelji", Kristina Mihailović kaže da se može uočiti trend blagih i neprimjerenih kazni u slučajevima u kojima su oštećena djeca: „Imamo jasne pokazatelje da su se u posljednje vrijeme zaređale neprimjerene kazne u slučajevima u kojima su oštećena bila djeca. Kazne su bile neprimjerene i išle su ispod zakonskog minimuma. I to nije u redu, prije svega što se radi o djeci prema kojima moramo biti osjetljiviji. I moramo pokazati svima onima koji rade takva djela koja štete djeci, da će odgovarati i biti adekvatno kažnjeni. Ne samo njima nego i onima koji bi se odlučili da počine takva djela.“

Kada je riječ o kaznenoj politici za krivična djela seksualnog nasilja – odnosno silovanje, nedozvoljene polne radnje i pedofilija, nedavni podaci iz podgoričkog Osnovnog suda pokazuju da su i te presude blage. U posljednjih šest godina policija je podnijela skoro 150 krivičnih prijava za djela protiv polnih sloboda, od čega se 30 krivičnih prijava odnosilo na djela u kojima su žrtve maloljetne i nemoćne osobe. Od toga, presuđeno je u 14 slučajeva u kojima su pedofili osuđeni minimalno - od novčane do kazne od nekoliko mjeseci zatvora. Najveća kazna je bila dvije godine robije. Podgoričke „Vijesti“ su ovih dana objavile ispovjest žene koja je napustila Crnu Goru jer je sud napasnika nad njom, osudio na svega sedam mjeseci zatvora.

Kristina Mihailović kaže da se mora mijenjati sistem kažnjavanja o čemu je ova organizacija nedavno razgovarala i sa ministrom pravde: „Mi smo nedavno razgovarali sa ministrom pravde konkretno u vezi kazni za pedofile. Tako da je i sa te strane primjećeno da sudska praksa ide često ispod minimuma i javost to prepoznaje kao problem. Zaista bismo morali da u takvim situacijama drugačije odreagujemo i da budemo mnogo osjetljiviji i da se opredjeljuju mnogo veće kazne za takva djela i zaštitimo djecu. Ako smo u tome slabi i ako taj sistem ne funkcioniše adekvatno onda ne znam šta da očekujemo.“

Kaznena djela manje važna za policiju: Maja Raičević
Kaznena djela manje važna za policiju: Maja Raičević

Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava kaže da je Crna Gora potpisnica Istambulske konvencije koja traži oštriji odnos prema krivičnim djelima nasilja nad ženama gdje spadaju i djela seksualnog nasilja. Ali to nije slučaj u praksi, ne samo sudova, već i policije i tužilaštva, kaže Raičević:

„Primjetili smo da se ova djela tretiraju kao manje važna za policiju. Imali smo situaciju kada je jedan višestruki počinilac seksualnog nasilja trebalo da bude prekršajno gonjen zato što je upao u kuću jedne od naših korisnica i počinio nedozvoljene polne radnje. To su situacije koje su vrlo traumatične i ostavljaju dugotrajne posljedice, ali to nije nešto što naše institucije najbolje razumiju. Problem je u tome što u Crnoj Gori nemamo sitem podrške koji treba da uključi prve korake psihološke podrške i medicinske zaštite, zatim obavljanje forenzičkih intervjua koji će se kasnije odraziti i na kaznenu politiku. U našem sistemu žrtva je prepuštena najčešće samoj sebi ili malobrojnim nevladinim organizacijama koje su u mogućnosti da pruže podršku i pravnu pomoć, pa je rezultat svega toga neadekvatna kaznena politika.“

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG