U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ne postoji poseban predmet o Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ove pravosudne institucije, u utorak, 28.juna.
U Republici Srpskoj je danas stupio na snagu Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, prvi u nizu kojim ovaj entitet neustavno planira preuzeti državne ingerencije, sve nakon što je bivši visoki predstavnik proglasio negiranje genocida krivičnim djelom.
Dodaje se kako Tužilaštvo "radi na predmetu u kojem se ispituju aktivnosti koje se dovode u vezu sa narušavanjem institucija i ustavnog poretka BiH".
"Formiran je predmet i vodi se istraga u vezi zaključaka Narodne skupštine RS u vezi prijenosa ustavnih nadležnosti sa BiH na entitet RS u oblasti odbrane, sigurnosti, indirektnog oporezivanja i pravosuđa", dodaje se u odgovoru za RSE.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović uputio je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, potvrđeno je za RSE iz Džaferovićevog kabineta.
Zakonom je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove RS, čime se uzurpira nadležnost Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Suprotno je i Ustavu BiH jer se državni Zakon o lijekovima može mijenjati isključivo u Parlamentu BiH.
"Spornim zakonima podriva se ustavni sistem, ignorišu se propisi i standardi na nivou Bosne i Hercegovine, razgrađuje njeno unutrašnje tržište i različito tretiraju prava građana na način da se uspostavlja nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima. Također, daje se prednost pravnim osobama registrovanim na teritoriji entiteta Republika Srpska, te stvara rizik u pogledu efikasnosti, kvaliteta i bezbjednosti lijekova i medicinskih sredstava", ističe se u zahtjevu Ustavnom sudu BiH.
Kako se navodi, Džaferović je zatražio od Ustavnog suda da ukine ove neustavne akte, te da ta pravosudna institucija donese privremenu mjeru, kojim će ih staviti van snage do donošenja svoje konačne odluke, kako kako njihovom primjenom, za vrijeme trajanja postupka, ne bi bila napravljena nepopravljiva šteta.
"Zahtjevom je ukazano na neusklađenosti odredbi osporavanih zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na načelo vladavine prava, nediskriminaciju, uspostavu jedinstvenog tržišta na cijeloj državnoj teritoriji, međunarodne standarde i obavezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija Bosne i Hercegovine", navodi se u zahtjevu.
Ustavni sud BiH je u maju ukinuo pojedine odredbe o 'vraćanju prenesenih nadležnosti' sa BiH na RS. Državno Tužilaštvo zatražilo je da se dostave informacije o slučaju Zakona o lijekovima RS kako bi se utvrdilo postoji li osnov za pokretanje krivičnog postupka u slučaku kršenja Ustava BiH.
Prema zaključcima Skupština RS od 10. decembra prošle godine, Vlada RS je trebalo da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje još neke zakone kojima se neustavno preuzimaju ingerencije države. Radi se o zakonima o porezu na dodanu vrijednost, o akcizama, o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Međutim, Parlament RS je zaključcima u junu odlučio odgoditi aktivnosti na vraćanju nadležnosti za šest mjeseci. Razlog: da bi se "izbjeglo dodatno usložnjavanje geopolitičke pozicije RS u složenim geopolitičkim okolnostima".
