Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping započeli su završni dan samita u Pekingu, pri čemu je rat u Iranu sve više dolazio u prvi plan, potiskujući trgovinske sporove i tehnološke tenzije za koje se prvobitno očekivalo da će dominirati susretom dvije najveće svjetske sile.
"Razgovarali smo o Iranu. Imamo vrlo sličan stav o tome kako želimo da se to završi", rekao je Trump novinarima sjedeći pored Xija. "Ne želimo da imaju nuklearno oružje. Želimo da Hormuški moreuz ostane otvoren", rekao je, referirajući se na poremećaje u plovidbi u Hormuškom moreuzu, strateškom prolazu kojim se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte.
Iako je samit obuhvatio niz tema, rat u Iranu brzo je promijenio njegov fokus, pretvarajući sastanak za koji se očekivalo da će biti posvećen trgovini i tehnologiji u širi napor da se upravlja ekonomskim i geopolitičkim posljedicama sukoba. Washington vrši pritisak na Peking da iskoristi svoj uticaj na Teheran, dok Kina balansira između bliskih veza s Iranom i rastuće zabrinutosti za snabdijevanje energijom i globalni ekonomski rast.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je 15. maja da Peking podržava nastavak krhkog primirja u vezi s Iranom i da "neumorno radi" na okončanju rata, nastojeći da ima "konstruktivnu ulogu" u budućim mirovnim pregovorima.
Ministarstvo je također navelo da "pomorski putevi treba da budu ponovo otvoreni što je prije moguće", što je očigledna referenca na Hormuški moreuz.
Ove izjave uslijedile su nakon što je Trump u intervjuu za Fox News, snimljenom u Pekingu, rekao da je Xi ponudio pomoć u postizanju dogovora s Teheranom, da se slaže da Iran ne bi trebalo da posjeduje nuklearno oružje, te da je obećao da neće isporučivati vojnu opremu Iranu.
"Peking se složio da Hormuški moreuz treba da ostane otvoren i da Iran ne bi trebalo da ima nuklearno oružje. Takve retoričke obaveze Kinu ne koštaju mnogo", rekao je Craig Singleton, viši saradnik u Fondaciji za odbranu demokratija, za Radio Slobodna Evropa. "Teži test je hoće li Peking izvršiti pritisak na Teheran, ograničiti kinesku kupovinu iranske nafte ili pomoći Washingtonu da opšte formulacije pretvori u konkretne rezultate."
Rat u Iranu mijenja tok samita
Trump je više puta naglasio da Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna pomoć Kine za rješavanje sukoba.
Prije polaska iz Washingtona ranije ove sedmice, upozorio je da je primirje na "životnoj podršci", a u objavi na platformi Truth Social rano 15. maja nagovijestio je i mogućnost nastavka američkih vojnih operacija protiv Irana, navodeći da je "vojno uništenje Irana 'nastavak koji slijedi'".
Peking je, u međuvremenu, pažljivo izbjegavao direktnu kritiku Washingtona, predstavljajući se kao zagovornik diplomatije i regionalne stabilnosti.
"U kineskom je interesu da se situacija na Bliskom istoku smiri", rekao je Dali Yang, profesor kineske politike na Univerzitetu u Chicagu, za Radio Slobodna Evropa. "Strateški gledano, prilično sam siguran da postoji gotovo saglasnost o Iranu, manje-više, iako je Kina jasno izrazila protivljenje ratu."
Kina ostaje najveći kupac iranske nafte i jedan od najbližih ekonomskih partnera Teherana, ali ujedno ima snažan interes da izbjegne dugotrajan sukob koji bi dodatno poremetio lance snabdijevanja i opteretio globalnu potražnju.
Govoreći za NBC News 14. maja, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da je Trump tokom razgovora direktno s Xi Jinpingom razgovarao o Hormuškom moreuzu.
"Kineska strana je rekla da nije za militarizaciju Hormuškog moreuza, niti za uvođenje sistema naplate prolaza, i to je i naš stav", rekao je Rubio.
Rubio je također odbacio tvrdnje da Washington traži pomoć Pekinga u okončanju sukoba.
"Nije tražio ništa", rekao je Rubio o Trumpu. "Ne treba nam njihova pomoć."
Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je u intervjuu za Bloomberg TV 15. maja da Sjedinjene Američke Države smatraju da Kina pokazuje "veliki pragmatizam" u vezi sa svojim odnosom prema Iranu, te da je uvjeren da će Peking učiniti sve što može kako bi ograničio materijalnu podršku Teheranu.
Dobra volja, ali bez većih pomaka
Prvi dan samita obilježili su pažljivo režirani diplomatski potezi i optimistična retorika oba lidera.
Govoreći novinarima 15. maja, Trump je rekao da je iz njegove posjete Kini proizašlo "mnogo dobrog" i da su on i Xi "riješili mnogo problema koje drugi ne bi mogli riješiti".
Trump je tokom sastanaka 14. maja pohvalio Xija nazivajući ga "prijateljem", a kasnije je kineskog lidera pozvao u posjetu Bijeloj kući 24. septembra. Kineski državni mediji prikazali su samit kao početak onoga što je Xi nazvao "konstruktivnim, stabilnim strateškim odnosom", koji bi trebao voditi odnose između Washingtona i Pekinga u narednim godinama.
Međutim, uprkos toplim izjavama, analitičari kažu da samit zasad nije donio značajan konkretan napredak i da je još jednom pokazao koliko je rivalstvo između dvije zemlje duboko ukorijenjeno.
"Trump dobija skroman pomak koji može predstaviti domaćoj javnosti. Xi postavlja temelje za stabilnost koja je Pekingu potrebna, istovremeno čuvajući polugu koju je izgradio", rekao je Singleton. "Obje strane pokušavaju održati momentum bez mijenjanja osnovnih uslova rivalstva."
Tokom intervjua za Bloomberg, Greer je rekao da Washington očekuje da će Peking u naredne tri godine svake godine kupovati američke poljoprivredne proizvode vrijedne desetine milijardi dolara.
Kineske vlasti su također obnovile izvozne dozvole za stotine američkih proizvođača govedine, nakon što su mnoge dozvole istekle prošle godine usred eskalacije carinskih sporova. Trump je u intervjuu za Fox News također rekao da je Xi pristao naručiti 200 aviona kompanije Boeing.
Dvije vlade dodatno razgovaraju o prijedlogu "Trgovinskog odbora" vrijednog 30 milijardi dolara koji bi obuhvatao neosjetljivu robu, rekao je Greer.
Međutim, mnoga pitanja koja pokreću dugotrajno rivalstvo između Washingtona i Pekinga i dalje ostaju neriješena, uključujući kontrole izvoza naprednih tehnologija, ograničenja u vezi s rijetkim zemnim mineralima i pitanje Tajvana.
Xi je tokom prvog dana razgovora upozorio Trumpa da bi Tajvan mogao postati žarište direktnog sukoba ako se situacija ne bude pažljivo rješavala.
"Samit daje ton stabilnosti", rekao je Keitan Zhang, vanredni profesor na Univerzitetu George Mason, za Radio Slobodna Evropa. "Ali ono što slijedi, posebno kada je riječ o teškim pitanjima, u velikoj mjeri će zavisiti od unutrašnje politike u obje zemlje i od razvoja sukoba poput onih u Iranu i Ukrajini."