Za nekoliko sekundi možete izabrati svoj grad. Zatim svoju nacionalnost, godine, visinu, težinu, boju kose i očiju, pa čak i svoje seksualne sklonosti.
Samo jedan klik i na ekranu se pojavljuju desetine profila žena koje na Kosovu nude eskort usluge.
Prema navodima kosovskih vlasti, iza nekih od ovih profila ne stoje žene koje djeluju svojom slobodnom voljom, već su žrtve trgovine ljudima.
Na ovoj platformi*, koju je Kosovska policija takođe identifikovala kao mjesto prodaje seksualnih usluga, Radio Slobodna Evropa (RSE) je pronašao mnoge profile žena iz zemalja Latinske Amerike.
Navodno su neki od profila provjereni od strane same platforme koja nudi usluge širom Evrope.
"One koje su regrutovane iz inostranstva, posebno iz latinoameričkih zemalja, regrutovane su s redovnim ugovorima. Predstavljaju se kao redovne radnice na Kosovu, s dozvolama boravka i dobivaju ugovor o radu", rekla je za Radio Slobodna Evropa Zana Sadiku-Sertolli iz Kancelarije osnovnog tužiteljstva u Prištini.
Sadiku-Sertolli, koordinatorica za krivična djela trgovine ljudima, kaže da je ovaj oblik regrutovanja i organizacije otežao procesuiranje ovih slučajeva.
Radio Slobodna Europa pitao je Ministarstvo unutrašnjih poslova, odgovorno za izdavanje radnih dozvola i dozvola boravka za strane državljane, o politikama i strategijama za borbu protiv ovog fenomena, ali ni nakon tri sedmice nije dobio odgovor.
Što se tiče platforme na kojoj se nude usluge pratnje, RSE je takođe pitao Regulatorno tijelo za elektroničke i poštanske komunikacije (ARKEP) je li bilo zahtjeva za blokiranje pristupa ovoj web stranici na Kosovu, ali nije dobio odgovor.
U prošlosti je AREKP intervenisao prisiljavajući pružaoce usluga putem interneta i mobilne operatere da blokiraju stranice sankcioniranih ruskih medija na Kosovu. U međuvremenu, iako s uslugama koje su u suprotnosti sa zakonom, mnoge online platforme za klađenje koje posluju iz inostranstva dostupne su na Kosovu.
Kosovska policija rekla je RSE da prati sumnjive web stranice, uključujući i onu koja navodi žene iz Latinske Amerike, ali je dodala da "u ovoj fazi ne možemo dati nikakve daljnje informacije".
U izvještaju koje je prošle godine objavila ova institucija navodi se da Kosovo "i dalje ostaje zemlja podrijekla, tranzita i odredišta za žrtve trgovine ljudima" te da je jedan od novih identifikovanih oblika pružanje seksualnih usluga putem online stranica za pratnju.
Prema tom izvještaju, žrtve su obično u dobi između 18 i 30 godina i dolaze organizovano iz zemalja poput Brazila, Venecuele, Kolumbije i Perua.
Peruanski državljanin uhapšen je u Prištini 2024. godine zbog sumnje da je jedan od organizatora ove mreže trgovine ljudima.
Radio Slobodna Evropa zatražio je više informacija od Specijalnog tužilaštva u vezi s nastavkom postupaka u ovom slučaju, ali nije dobio odgovor.
Prije nekoliko mjeseci, medij Kallxo.com izvijestio je da je dobio dio istražnog spisa ovog slučaja, gdje se sumnja da su organizatori mreže uzimali preko 50 posto profita od djevojaka kojima se trgovalo, koje su bile pretučene ako se nisu pridržavale instrukcija.
I u Bosni i Hercegovini je Tužiteljstvo za RSE izjavilo da je tokom 2025. i 2026. identifikovalo nekoliko brazilskih državljanki koje su seksualno iskorištavane putem iste platforme.
Prema njihovim riječima, organizovana kriminalna grupa organizovala je prevoz i smještaj žrtava, dok je zarada organizatorima poslana putem kriptovaluta. U istragu su uključeni i Europol, Interpol i brazilske vlasti.
Na Kosovu se pravna saradnja sa zemljama porijekla tih žrtava pokazala komplikovanijom u slučajevima kada zemlja nema diplomatske odnose sa zemljom porijekla žrtve, kaže tužiteljica Sadiku-Sertolli.
"Postoje države koje ne priznaju Kosovo i trebao bi da postoji bilateralni sporazum s državom iz koje ta žrtva potiče, jer bi trebalo procijeniti koliko je sigurno da se žrtva tamo vrati [ili ne]", kaže ona, dodajući da se, međutim, ovaj problem obično rješava putem Kancelarije za međunarodnu pravnu saradnju pri Ministarstvu pravosuđa.
Ovaj fenomen nije ograničen samo na regiju Zapadnog Balkana.
Evropska policijska agencija Europol tvrdi da je trgovina ljudima radi seksualnog iskorištavanja, uključujući i žene iz Latinske Amerike, dio kriminalnih mreža koje djeluju na nekoliko kontinenata.
U junu ove godine, nekoliko policijskih i sigurnosnih agencija, Europol, Interpol, Frontex i Ameripol, koordiniralo je međunarodnu operaciju protiv trgovine ljudima, u kojoj su učestvovale i kosovske vlasti.
Operacija je završila s više od 1.000 hapšenja i identifikacijom velikog broja žrtava iz Latinske Amerike.
"Tokom operativne faze, zemlje učesnice provele su ciljane akcije provođenja zakona, uključujući pojačane provjere na žarišnim tačkama, poput granica i aerodroma, kao i proaktivne istrage tekućih slučajeva koji zahtijevaju operativnu saradnju na visokom nivou", rekao je Europol u odgovoru za RSE.
Kosovo nije navedeno među zemljama u kojima su se dogodila hapšenja.
U međuvremenu, u Albaniji su mediji izvještavali o sličnoj situaciji kao na Kosovu s pratnjom iz latinoameričkih zemalja, ali državne vlasti nisu odgovorile na pitanja RSE o toj temi.
S druge strane, u Srbiji, gdje je broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima porastao, nacionalni izvestilac za takve slučajeve, Zoran Pašalić, rekao je za RSE da zasad nema podataka o žrtvama iz Latinske Amerike.
Za razliku od Srbije, statistika na Kosovu pokazuje da se broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima smanjio posljednjih godina.
Iako nije precizirano koliko ih je seksualno iskorištavano, sama policija to opisuje kao jedan od najraširenijih oblika trgovine ljudima i priznaje da se vjeruje da je stvarni broj žrtava veći.
Ovog mjeseca, kosovska policija provela je operaciju u salonima za masažu i noćnim klubovima sa muzikom, koja je završila hapšenjem nekoliko osoba.
Međutim, osumnjičeni su za kazneno djelo olakšavanja prostitucije, a ne trgovine ljudima.
Gdje leži razlika? Tužiteljica Sadiku-Sertolli kaže da razlika leži u slobodi osobe: trgovina ljudima znači da se žrtva regrutuje, kontroliše ili prisiljava na iskorištavanje, dok je omogućavanje prostitucije povezano s organizovanjem ili profitiranjem od prostitucije.
Ističe da, budući da trgovci ljudima paze da ne ostavljaju materijalne dokaze, istražne institucije na Kosovu imaju poteškoća u dobivanju materijalnih dokaza osim izjava žrtava.
"Ovdje je još jedan izazov uvjeriti žrtvu da je žrtva trgovine ljudima", kaže Sadiku-Sertolli, naglašavajući da se ovaj problem javlja posebno kod žrtava mlađih od 18 godina.
Prema izvještaju Policije Kosova, tokom perioda 2021-2024. identifikovane su 42 žrtve u ovoj dobnoj grupi, od kojih je osam bilo u dobi između 12 i 14 godina. Za većinu njih se kaže da su iskorištavane za seksualne usluge.
Ali nije samo nedostatak tragova koje su ostavili trgovci ljudima ono što otežava procesuiranje ovih slučajeva, kaže Sadiku-Sertolli.
Kaže da, uprkos dobroj saradnji među institucijama, ograničeni kapaciteti nekih od njih i dalje predstavljaju izazov, posebno nedostatak osoblja u socijalnim službama i radne opreme za policajce.
Prema podacima koje je RSE dobio od Sudskog vijeća Kosova, u posljednje tri godine izrečene su samo dvije zatvorske kazne za slučajeve trgovine ljudima.
Kazneni zakon predviđa kazne od pet do 12 godina zatvora za trgovinu ljudima, dok u najtežim slučajevima kazna može biti i doživotni zatvor.
A izvještaju američkog State Departmenta o trgovini ljudima za 2025. kritikuje se Kosovo upravo zbog kaznene politike.
U izvještaju se navodi da kazne ispod zakonskog minimuma i "izricanje novčanih kazni kao jedine kazne potkopavaju napore da se trgovci ljudima pozovu na odgovornost, slabe odvraćajući učinak, stvaraju potencijalnu zabrinutost za sigurnost žrtava i ne odražavaju ozbiljnost ovog kaznenog djela".
Isti izvještaj ističe još jedan problem, koji naglašava i tužiteljica Sadiku-Sertolli: nedostatak obuke i stručnosti.
Prema izvještaju, većini tužitelja i sudija nedostaje dovoljna obuka i iskustvo, posebno u slučajevima koji uključuju emocionalnu ili psihološku kontrolu žrtava, što može dovesti do izricanja blažih kazni ili klasifikacije slučajeva kao kaznenih djela s nižim kaznama od trgovine ljudima.
Radio Slobodna Evropa poslao je pitanja Sudskom vijeću Kosova u vezi s izazovima s kojima se sudovi suočavaju u rješavanju slučajeva trgovine ljudima i mjerama koje se poduzimaju za jačanje kapaciteta sudija u ovom području, ali do objave ovog teksta nije dobio odgovor.
*Ime platforme poznato redakciji.