Kada se Tefik Mustafa vratio na Kosovo nakon više od godinu dana provedenih u zatvorima u Srbiji, njegova porodica ga je zatekla slomljenog – fizički i emocionalno.
Danas je u Švicarskoj, gdje se liječi zbog problema s vidom i nervnog sloma – posljedica teških uslova u zatvoru u kojem je bio, prema riječima porodice.
Njegova priča samo je jedna od mnogih sličnih slučajeva posljednjih godina, kada su građani Kosova uhapšeni od srpskih vlasti tokom tranzitnih putovanja.
Od tranzitnog putovanja do 13 mjeseci pritvora
Njegov sin Qamil priča da je Tefik Mustafa – državljanin Kosova i Italije – krenuo 1. juna 2024. ka Sloveniji, preko Srbije, rutom kojom je prolazio desetine puta ranije.
Na graničnom prelazu Merdare, između Kosova i Srbije, zaustavila ga je srpska policija.
"Natjerali su ga da posljednji poziv porodici obavi na srpskom jeziku. Nakon toga, 79 dana nisu dozvolili nikakav kontakt", kaže Qamil za Radio Slobodna Evropa.
Nakon mjesec dana pritvora u Prokuplju, Tefik je prebačen u zatvor visokog osiguranja u Beogradu. Prema riječima sina, optužen je za organizovanje otmice trojice srpskih policajaca u junu 1999. na magistrali Priština–Gnjilane.
Porodica smatra optužbu apsurdnom jer, kako kaže Qamil, Tefik u to vrijeme nije ni bio na Kosovu.
Od 1997. živio je i radio u Njemačkoj, sve do 2004. kada se prvi put vratio na Kosovo nakon rata.
Tužilaštvo je tražilo 27 godina zatvora, ali ga je sud osudio na godinu dana. Na kraju, prema Qamilu, Tefik je "proglašen nevinim" i pušten nakon 13 mjeseci pritvora.
"Nisu našli dokaze. Plus, kad su ga pustili, proglasili su ga nevinim", kaže on.
Qamil tvrdi da je tokom boravka u zatvoru Tefiku ozbiljno oštećen vid zbog mračnog ambijenta u kojem je bio držan.
"Otac se trenutno nalazi u Švicarskoj. Otišao je na pregled i liječenje zbog problema s očima, ali i zbog svojevrsne 'blokade'… radi se o nervnoj krizi", objašnjava on.
Prema njegovim riječima, porodica je prodala imovinu i zadužila se "da plati stotine hiljada eura" koje su tražili srpski advokati kako bi ga oslobodili.
Šest uhapšenih i jedan nestao u 2025. godini
Ministarstvo vanjskih poslova i dijaspore Kosova (MPJD) nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa u vezi s kosovskim državljanima uhapšenim u Srbiji ove godine.
Međutim, izvori RSE-a unutar MPJD-a potvrđuju da je do sada ove godine zabilježeno šest slučajeva hapšenja i jedan slučaj otmice od strane srpskih vlasti.
Prema njihovim riječima, uhapšeni se sumnjiče za "ratne zločine" ili "djela protiv ustavnog poretka Srbije".
Brojke koje niko ne zna
Advokati s Kosova ne mogu braniti građane pritvorene u Srbiji bez srpskih licenci, ali sarađuju s lokalnim advokatima.
Arianit Koci, angažovan u nekoliko slučajeva, kaže da su zvanične brojke "relativno netačne".
"Bilo je slučajeva kada su određeni biznismeni zadržani – uz tvrdnje da su počinili ratne zločine – a zatim pušteni. Ali oni su insistirali da se te informacije ne objavljuju, jer, prema njihovim riječima, moraju nastaviti prolaziti kroz Srbiju", kaže Koci za Radio Slobodna Evropa.
On spominje i slučaj bivšeg policajca koji je zadržan nekoliko sati i pušten bez da iko sazna.
"Ima mnogo takvih slučajeva", dodaje on i ističe da Srbija "namjerno odugovlači postupke".
"U slučaju Hazira Hazirija, svjedoci su ga oslobodili. Ali tužilaštvo sada traži da pregleda njegov telefon iz 2025. zbog događaja iz 1999. Kako je to moguće", pita Koci.
Prema njegovim riječima, Haziri je desetine puta ranije prolazio kroz teritoriju Srbije i nije bio zadržan sve do septembra ove godine.
"Građani su [kolateralna] šteta. Uvijek strada pojedinac kada dvije države imaju probleme. Ovaj mehanizam, čini se, Srbija brutalno koristi", zaključuje Koci.
Hapšenja kao politički instrument
Stručnjaci ocjenjuju da se ova privođenja obično dešavaju kada rastu tenzije između Kosova i Srbije.
U posljednje dvije godine one su bile visoke, zbog poteza Vlade Kosova da proširi svoj autoritet i na sjever zemlje, gdje većinsko srpsko stanovništvo ostaje pod uticajem Beograda.
Behxhet Shala iz Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda na Kosovu kaže da su građani postali "politički kolateral".
"To je igra 'ping-ponga'. To je kolateral koji plaćaju građani Kosova zbog zategnutih odnosa sa Srbijom, ali i zbog toga što su Kosovo i Srbija ostali u sjeni međunarodnog interesa, usljed rata u Ukrajini i dešavanja na Bliskom istoku", rekao je Shala za Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, Srbija simulira "reciprocitet", tvrdeći da hapsi Kosovare kao odgovor na postupke Kosova protiv Srba.
"… ali svako nezakonito privođenje je kršenje ljudskih prava. Hapšenje, pa potom oslobađanje, na papiru ih opravdava, ali šteta za pojedinca je nepopravljiva", dodaje on.
Shala kritikuje političke elite u obje zemlje koje ove slučajeve koriste samo za retoriku, bez stvarnih napora da izgrade mehanizme saradnje uz međunarodno posredovanje.
Tokom ove godine, kosovsko Ministarstvo vanjskih poslova više puta je pozvalo građane da izbjegavaju putovanja kroz Srbiju, ocjenjujući da "Srbija više nije teritorij koji nudi minimalnu sigurnost za fizički i pravni integritet građana Republike Kosovo, posebno Albanaca".
Teritorij Srbije najčešće koriste oni koji žele ući u EU preko Mađarske, kao i dijaspora koja posjećuje Kosovo.
Priština i Beograd su ukinuli dokumente za ulazak/izlazak od ljeta 2022. godine. Postoji i Sporazum o međusobnoj pravnoj pomoći iz 2013. uz posredovanje EU, ali saradnja u praksi gotovo da ne postoji.
Hapšenja kao posljedica prekida dijaloga
Politolog iz Beograda Ognjen Gogić vidi talas hapšenja kosovskih građana u Srbiji, kao i Srba na Kosovu, kao direktnu posljedicu prekida političkog dijaloga između dvije zemlje.
Prema njegovim riječima, od posljednjeg sastanka na visokom nivou u septembru 2023. komunikacija je "praktično uništena".
"Sve ovo pokazuje da dijalog ne funkcioniše. Hapšenja bez ikakve koordinacije dokaz su da su svi kanali komunikacije urušeni", rekao je Gogić za RSE.
On dodaje da su hapšenja kosovskih građana u Srbiji i rezultat unutrašnjeg političkog pritiska.
Krivični postupci pokrenuti na Kosovu protiv nekih srpskih zvaničnika – uključujući lidere Srpske liste – stvorili su očekivanja u Srbiji da Beograd "uzvrati".
"Da bi smirile javnost, srpske vlasti često hapse Kosovare tokom tranzita", kaže Gogić.
Prema njemu, ove akcije su i politička poruka za Prištinu: "Simptomatično je da se hapšenja dešavaju gotovo paralelno, s obje strane."
Gogić dodaje da unutrašnje tenzije u Srbiji – masovni protesti protiv vlasti od novembra prošle godine – dodatno hrane ovu dinamiku.
Dio javnosti optužuje predsjednika Aleksandra Vučića za "popustljivost" prema Kosovu, a hapšenja služe kao politički odgovor na te kritike.
Gogić upozorava da će bez saradnje između dva pravosudna sistema – makar preko misije EULEX – građani Kosova i Srbije nastaviti da se suočavaju s pravnom nesigurnošću, ne znajući "šta ih čeka" kada uđu na teritorij druge strane.