Pišu: Todd Prince i Mike Eckel
U decembru 2017., samo nekoliko sedmica prije nego što su milioni Rusa započeli proslavu Nove godine - jedan od najomiljenijih praznika u zemlji - glavna ruska obavještajna agencija objavila je da je osujetila zavjeru "Islamske države" da ubije slavljenike u drugom najvećem gradu u zemlji, Sankt Peterburgu.
Iako je to bilo daleko od prvog puta da je Federalna služba bezbjednosti tvrdila da je spriječila teroristički napad, objava je bila neobična zbog priznanja odakle je dobila dojavu: iz Sjedinjenih Država.
Kremlj je čak otišao toliko daleko da je primijetio da se predsjednik Vladimir Putin, i sam bivši časnik KGB-a, lično zahvalio tadašnjem predsjedniku SAD Donaldu Trumpu. Mjesec dana kasnije, direktori tri glavne ruske obavještajne i špijunske agencije otputovali su u Vašington, što je bila vrlo neuobičajena pojava.
Slično se dogodilo samo dvije godine kasnije.
Bile su to, možda, najsvjetlije tačke u američko-ruskoj razmjeni obavještajnih podataka.
Prije tri sedmice, početkom marta, ruskim obavještajnim agencijama poslano je upozorenje o "neposrednoj" terorističkoj zavjeri. Ambasada SAD također je izašla u javnost s upozorenjem američkim građanima.
Upozorenje, koje su prihvatile i druge ambasade, očigledno je razbjesnilo Kremlj, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Na sastanku sa sigurnosnim zvaničnicima 19. marta, Putin je potvrdio da je Rusija primila dojavu obavještajne službe, ali ju je odbacio kao "otvorenu propagandu" i "ucjenu" s namjerom "zastrašivanja i destabilizacije našeg društva".
Tri dana kasnije, više od 140 ljudi u luksuznoj koncertnoj dvorani Krokus u predgrađu Moskve, ubijeno je kada su naoružani napadači otvorili vatru na posjetioce koncerta a zatim zapalili dvoranu. Bio je to najgori teroristički napad u Rusiji u posljednje dvije decenije.
Za neke bivše američke obavještajne zvaničnike, krivnja za lošu saradnju pada direktno na ramena Moskve: ruske sigurnosne službe vide razmjenu obavještajnih podataka kao priliku za stratešku i političku dobit prije svega, kažu oni.
Ruske sigurnosne službe su "vrlo predatorske. Oni nisu zainteresovani za saradnju, ali koriste takve angažmane za razvijanje informacija o metama i za uznemiravanje", rekao je Douglas London, penzionisani viši oficir CIA-e koji je bio uključen u razmjenu informacija u decembru 2017. " To je samo priroda njihove vjere, njihov posao."
Ruske agencije bi radije tražile pomoć američkih obavještajnih službi o protivnicima Kremlja koji žive na Zapadu, označavajući ih teroristima ili kriminalcima, rekao je.
"Pogrešno je" gledati na uspjeh u Sankt Peterburgu kao na pokazatelj stanja obavještajnih odnosa, rekao je za RSE.
"Angažman nikada nije bio dobar i nikad nije postao bolji. I kad god bi američka administracija rekla (da nedostatak saradnje) 'nema smisla. Trebali bismo se više potruditi', jednostavno bi eksplodiralo", rekao je London, sada vanredni profesor na Univerzitetu Georgetown u Vašingtonu.
Sumnje, nedoumice i stare navike
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, dok su Moskva i Vašington nastojali zakopati sjekiru Hladnog rata, dvije su strane nastojale potaknuti način razmjene obavještajnih podataka u nizu područja: terorizmu, trgovini drogom i ljudima te cyber kriminalu, između ostalih nedopuštenih aktivnosti.
Ti napori su pojačani nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. Putin je postao prvi lider koji je nazvao Bijelu kuću i ponudio rusku pomoć u onome što su Sjedinjene Države nazvale "globalni rat protiv terorizma".
Međutim, nekim ruskim zvaničnicima i oficirima, naročito tvrdolinijašima u sigurnosnom i vojnom establišmentu, bilo je teško riješiti se starih navika. To uključuje Putina, 16-godišnjeg veterana KGB-a koji je bio na čelu Federalne službe bezbjednosti (FSB) prije nego što je postao predsjednik.
To je bila dvostruka istina kada su u pitanju islamski ekstremisti. Za jastrebove iz Kremlja, rat u Čečeniji, gdje su islamski radikali s Bliskog istoka stekli uporište 1990-ih, bio je nulta tačka.
Bolna tačka za Kremlj bila je to što su neki čečenski politički čelnici, pa čak i militanti, potražili utočište u Sjedinjenim Državama i Evropi. Moskva ih je doživljavala kao teroriste. Vašington, ne toliko.
Rusiju je 2000-ih pogodio niz terorističkih napada i bombaša samoubica. Najgori je bio u septembru 2004., kada su čečenski i inguški napadači zauzeli osnovnu školu u južnom gradu Beslanu, držeći više od 1.100 ljudi kao taoce gotovo tri dana, sve dok sukob nije završio neuspjelim pokušajem spašavanja. Nastradalo je više od 330 ljudi, većina djece.
Sve do napada na Krokus siti 22. marta, to je bio najsmrtonosniji teroristički napad za vrijeme Putinovog predsjedništva, dok je Putin sugerisao da je Zapad djelimično kriv.
Deceniju nakon Beslana, američki obavještajni zvaničnici žalili su se na nedostatak saradnje s ruskim kolegama uoči Olimpijskih igara u Sočiju 2014. godine. Moskva je kasnije priznala pomoć SAD i drugih zapadnih zemalja u sprječavanju napada.
Jedna svijetla tačka bila je ta da je FSB 2011. dojavio FBI-u i CIA-i o Tamerlanu Carnajevu (Tsarnaev), čovjeku rođenom u Čečeniji koji je, zajedno sa svojim bratom Džoharom (Dzhokhar) i ostatkom porodice dobio azil u Sjedinjenim Državama 2000-ih. FSB je upozorio da je Carnajev prihvatio radikalni islamizam i da postoji mogućnost da se planira vratiti u Rusiju kako bi se pridružio militantnoj grupi.
Dvije godine kasnije, Tamerlan i Džohar aktivirali su dvije bombe ručne izrade tokom Bostonskog maratona, ubivši troje ljudi i ranivši 281. Tromjesečna FBI-eva provjera pozadine koju je pokrenula ruska istraga nije otkrila nikakve veze s terorizmom.
Izvještaj glavnog inspektora Ministarstva pravosuđa pronašlo je nedostatke u načinu na koji su američke agencije postupale s ruskim informacijama, ali je također istaknulo da FSB nije odgovorio na dodatni zahtjev Amerikanaca.
FSB je redovno sarađivao s kolegama iz FBI-a po pitanju cyber kriminala. To je eksplodiralo 2016., kada su službenici FSB-ove cyber jedinice uhapšeni i optuženi za izdaju. Curenje informacija u ruske medije sugerisalo je da su službenici FSB-a bili meta zbog saradnje s američkim zvaničnicima, a istragu je možda orkestrirala konkurentska obavještajna agencija.
'Zapanjujuće' ponašanje
Američke i ruske obavještajne službe djeluju na različitim sistemima vrijednosti, što ozbiljno komplikuje saradnju, rekao je Steven Hall, koji se penzionisao 2015. nakon što je vodio ruske operacije u CIA-i.
Rusi povremeno vide razmjenu obavještajnih podataka kao "trojanskog konja", rekao je u izvještaju iz 2017. za Fondaciju Carnegie za međunarodni mir.
"Rusija razumije naš zapadnjački, optimističan pristup koji se zalaže za razmjenu, i koristit će ga za ono što Putin smatra svojom prednošću, na način koji bi Sjedinjene Države i Zapad smatrali zapanjujućim", rekao je.
Putin je ponovno osnažio sveobuhvatni ruski vojni i obavještajni aparat, koji uključuje FSB, kao i Vojnu obavještajnu agenciju poznatu kao GRU, Stranu obavještajnu agenciju SVR, te druge subjekte sa zajedničkim prioritetima i proračunima.
To je rezultiralo nadmetanjem i gorkim rivalstvom, s nekim agencijama koje potkopavaju jedna drugu dok traže primat ili prava hvalisanja.
Korupcija je stalan problem, kao i spremnost nekih agencija da angažuju kriminalce ili organizovane kriminalne grupe.
U nekoliko navrata dvije strane bi sarađivale na slučaju kada bi odjednom ruska strana prestala dijeliti informacije.
FBI je "ostavljen sa snažnim osjećajem da se istraga previše približila pojedincima ili organizacijama u Rusiji s vezama s ruskom vladom", napisao je Hall.
Napad na Krokus siti
U decembru 2016. američki zvaničnici izbacili su desetke ruskih diplomata, za koje se vjeruje da su mnogi obavještajci koji su radili pod diplomatskim paravanom, i zatvorili dva ruska posjeda navodno poznata kao objekti za prikupljanje obavještajnih podataka. Rusija je uzvratila istom mjerom.
Američki zvaničnici kasnije su zaključili da su se ruske obavještajne službe, uz Putinovo odobrenje, uključile u opsežnu kampanju uplitanja u predsjedničke izbore 2016. godine.
Rusija povećava bezbednosne mere posle napada kod Moskve
Dugo tinjajuće napetosti oko Ukrajine izbile su u potpunosti s ruskom invazijom u februaru 2022., što je dovelo do naglog pada bilateralnih odnosa. Sjedinjene Države pojačale su razmjenu vojnih obavještajnih podataka s Kijevom, od kojih su neki korišteni za ciljanje ruskih snaga.
Prije tri sedmice, 7. marta, Ambasada SAD izdala je upozorenje o mogućem "neposrednom" napadu u roku od 48 sati. Dan prije, prema pisanju The New York Timesa, zvaničnik CIA-e u Moskvi je proslijedio upozorenje ruskim vlastima, zajedno s detaljima da je organizator IS-K, ogranak ekstremističke grupe "Islamska država".
Napad na dvoranu Krokus dogodio se otprilike dvije sedmice kasnije, 22. marta. Odgovornost je preuzela grupa "Islamska država", a četvorica muškaraca koje je Rusija teretila za njegovo izvršenje su iz Tadžikistana, jedne od centralnoazijskih zemalja čiji su građani ojačali redove IS-K-a od svog osnivanja u Afganistanu 2014.
Za ruske zvaničnike bilo je važno to što je javno upozorenje američke ambasade stiglo sedmicu prije ruskih predsjedničkih izbora, na kojima je Kremlj bio odlučan da osigura visoku izlaznost kako bi se prikazala široka podrška Putinu.
"Mislim da su Amerikanci jasno dali ovo upozorenje u dobroj vjeri", rekao je Mark Galeotti, britanski stručnjak za ruske sigurnosne agencije. "Mislim da se (Putin) naljutio i mislio da je ovo, zapravo, pokušaj Amerikanaca da uzdrmaju Ruse prije izbora."
"Zapamtite, jedan od ključnih ciljeva Kremlja bio je upravo osigurati visoku izlaznost”, rekao je Galeotti u intervjuu za RSE. “Ako su ljudi zabrinuti da bi neko mjesto gdje se okupite moglo postati mjesto terorističkog napada, onda bi to vjerovatno uticalo na odziv. Dakle, mislim da je Putin, imputirajući Amerikancima upravo onakve ciljeve koje je mogao imati, odlučio ljutito uzvratiti udarac."
Nakon toga, Putin i direktor FSB-a Aleksandr Bortnikov, zajedno s drugim zvaničnicima, nastavili su insistirati na tome da su Ukrajina i Sjedinjene Države imale određenu ulogu, uprkos nedostatku dokaza.
Bortnikov je primio upozorenje američke obavještajne službe, ali ga je odbacio, nazvavši ga "uopštene prirode".
"Mi smo naravno reagovali na ovu informaciju i poduzeli odgovarajuće mjere", rekao je 26. marta.
Ipak, na dan kada je upozorenje američke ambasade izašlo u javnost, sam FSB je objavio da je osujetio, kako je rekao, zavjeru ćelije "Islamske države" za napad na moskovsku sinagogu.
Obavještajni podaci i dezinformacije
Sjedinjene Države možda su ovog puta odlučile da javno objave prijetnju jer je bila neizbježna, a Vašington nije imao dovoljno detalja koji bi omogućili ruskim službama da osujete napad, rekao je London.
Dodavanje novih nijansi je u tome da američka izvršna uredba koja datira iz 2015. nalaže američkim obavještajnim agencijama da dijele upozorenja o mogućim terorističkim napadima s drugim zemljama, čak i ako su te zemlje protivnici, poput Rusije ili Irana.
Dana 4. januara, u dvostrukim samoubilačkim napadima u iranskom gradu Kermanu poginulo je 95 ljudi, a odgovornost za napad preuzela je "Islamska država".
Tri sedmice kasnije, američki zvaničnici rekli su da su unaprijed upozorili Iran o mogućem napadu "Islamske države" unutar zemlje.
Teheran nikada nije potvrdio niti javno priznao upozorenje SAD-a.
Još jedan problem koji je potkopao američko-rusku razmjenu obavještajnih podataka, utvrdili su američki zvaničnici, jeste spremnost Rusije da informacije opiše kao propagandu ili direktnu dezinformaciju.
Ruski narativ je da su Sjedinjene Države stvorile "Islamsku državu" kao izgovor za održavanje prisutnosti na Bliskom istoku, rekao je London. Tu tvrdnju već godinama ponavljaju iranski mediji pod kontrolom države, a čak su je prihvatili i neki pakistanski špijunski oficiri.
Glenn Corn, još jedan bivši agent CIA-e koji je služio u Rusiji, ocijenio je u analizi od 26. mart za bilten Cipher Brief da je tvrdnja ruske obavještajne službe o "Islamskoj državi" također bila usmjerena na produbljivanje vojne prisutnosti Moskve u centralnoj Aziji.
Putin “projicira. Sve podlo (što) čini, pretpostavlja da mi radimo”, rekao je London.
U znaku da se neka vrsta dijeljenja povjerljivih informacija nastavlja, rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova 28. marta objavilo je izručenje iz Sjedinjenih Država Rusa koji je bio optužen za zlostavljanje svoje kćerke na Floridi, gdje je muškarac živio.
Muškarca su uhapsile američke vlasti i izručile Rusiji "kao rezultat interakcije između agencija za provođenje zakona Ruske Federacije i Sjedinjenih Država".
Facebook Forum