Države članice Europske unije prijavile su 28 pokušaja terorističkih napad u 2022. godine. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je prijavljeno 18 napada, ali je ostalo ispod broja prijavljenih napada u 2020., kada ih je bilo 56.
Izvještaj europske policije EUROPOL o terorizmu za 2022. pokazao je da "terorizam ostaje značajna prijetnja unutrašnjoj sigurnosti Europske unije".
Istovremeno, izvještaj navodi da su se 2022. godine dogodila "dva teroristička napada džihadista"i jedan napad krajnje desnice u Europi, koji su rezultirali s četiri smrtna slučaja.
Komentirajući izvještaj, izvršna direktorica EUROPOL-a Catherine De Bolle rekla je da borba protiv terorizma ostaje prioritet za EUROPOL i EU.
"Nastavit ćemo blisko surađivati sa svim našim partnerima kako bismo ublažili terorističke prijetnje zajednici uskraćivanjem teroristima sredstava i ograničavanjem njihovog prostora za planiranje, financiranje i provođenje napada, suzbijanjem radikalizacije i jačanjem razmjene informacija i policijske suradnje."
Utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na terorizam i nasilni ekstremizam u EU
Od početka ruske invazije u februaru 2022., strani borci raznih nacionalnosti pridružili su se borbama na obje strane. Izvještaj navodi da nema potvrđenih informacija o zabranjenim terorističkim organizacijama uključenim u sukob.
Ovo ne isključuje prisutnost pojedinaca koji podržavaju ili se pridržavaju ideologija takvih grupa na ratištu u Ukrajini.
U novembru 2022. Europski parlament predložio je da se na listu terorističkih grupa uključi nekoliko proruskih skupina poput ruske paravojne organizacije Wagner, 141. specijalne motorizirane pukovnije, poznat kao Kadirovci, kao i druge oružane skupine, milicije i opunomoćenici koje financira Rusija.
Međutim, odluka o uključivanju osoba, skupina ili entiteta na popis terorističkih u EU može donijeti Europsko vijeće.
Invazija je izazvala reakcije među nasilnim ekstremističkim akterima, osobito na desnom spektru i u manjoj mjeri u drugim ideologijama.
Reakcije su bile uglavnom u online okruženju, i to ponajviše u prvim mjesecima ruskog rata protiv Ukrajine.
Desničarske podružnice, izražavajući podršku Ukrajini ili Rusiji, pozivale su na mobilizaciju za pridruživanje bojištu, dijelile informacije i smjernice o putovanju u Ukrajinu i organizirano financirale kampanje.
Intenzitet online rasprava u desničarskim skupinama postupno je izblijedio nakon prvih mjeseci rata,
Brojni pojedinci, uglavnom povezani s desničarskim ekstremističkim ideologijama, putovali su u Ukrajini, mnogi od njih kao izravni odgovor na mobilizacijske pozive koji su bili jako propagirani online na početku rata.
Međutim, mnogi od njih su se već vratili u svoje domovine.
Reakcije s džihadističke scene bile su značajno manje i manje vidljive nego od simpatizera desnog ekstremizma, s porukama o izbjegavanju sudjelovanja u ratu.
Ljevičarski ekstremisti također su pokazali manje reakcije u online okruženju.
Međutim, teme vezane uz rat i njegove posljedice, poput bitke za resurse, viktimizacija nevinih u korist nekolicine i profita stečenog od industrije oružja, postale su sastavni dio lijevo-ekstremističke propagande.
Zapadni Balkan i dalje u riziku od radikalizacije
Niti u jednoj od zemalja regije Zapadnog Balkana nije došlo do terorističkih akcija 2022. Ipak, složenost pitanja identiteta i religije, kao i socioekonomski uvjeti i visoka stopa nezaposlenosti, mogli bi i dalje djelovati kao poticaj radikalizacije u regiji.
Propaganda je i dalje poticajni faktor, s nizom država u regiji koje bilježe porast širenja online propagande.
Kao i u ostatku Europe, Facebook, Instagram, Telegram, Twitter i Signal i dalje su glavni kanali za širenje propagande. Regrutiranje se nastavlja odvijati i online i kroz neformalna vjerska okupljanja, kao i u zatvorima.
U regiji zapadnog Balkana nema velikih terorističkih ili nasilnih ekstremističkih skupina. U većini slučajeva riječ je o radikaliziranim pojedincima ili malim lokalnim skupinama.
Ove grupe nisu hijerarhijski organizirane, već ih vode pojedinci koje članovi grupe prepoznaju kao vjerske "autoritete" i s kojima su povezane slične skupine u regiji i u državama EU (uključujući Austriju, Njemačku i Luksemburg). Međunarodne veze održavaju se putem online komunikacije.
Zemlje Zapadnog Balkana nisu tokom 2022. zvanično registrirale državljane koji putuju u inozemstvo na ratišta, iako je bilo više medijskih izvještaja o takvim slučajevima.
Samo je Albanija izvijestila da je jedan njen državljanin otputovao u Ukrajinu.
Međutim, izvještaj navodi da veliki sigurnosni izazov ostaje povratak stranih boraca iz Sirije i Iraka u zemlje u regiji zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina i Kosovo su u posebnom riziku zbog većeg broja ovih osoba, navodi izvještaj.
Osim toga, osumnjičeni teroristi koji se infiltriraju u migracijske rute koje prolaze iz zona sukoba kroz zemlje Zapadnog Balkana za EU također predstavljaju potencijalnu prijetnju.
Prijetnja koju predstavljaju oslobođeni osuđenici za terorizam, kao i opasnost od radikalizacije unutar zatvora također je značajna u regiji.
Teroristi koriste vještačku inteligenciju i Metaverse za regrutiranje
EUROPOL je izdao upozorenje o potencijalnoj upotrebi novih tehnologija terorista i ekstremista za regrutiranje i radikalizaciju pojedinaca.
Izvješće je istaknulo da se Metaverzum, iako je još uvijek u ranoj fazi razvoja, može koristiti za širenje propagande, regrutiranje i koordinaciju terorističkih aktivnosti.
Slično tome, decentralizirane platforme otvorenog koda postaju popularne među teroristima i ekstremistima, što otežava provedbu zakona moderiranje i istraživanje njihovih aktivnosti.
"Mrežni mediji u nastajanju, poput Metaverzuma, mogli bi se koristiti za širenje propagande, regrutiranje i koordinaciju terorističkih i nasilnih ekstremističkih aktivnosti", navodi se u izvješću.
EUROPOL je također naglasio korištenje dubokih lažiranja, proširene stvarnosti i vještačke inteligencije za razgovor kako bi se poboljšala učinkovitost terorističke propagande.
I islamističke terorističke skupine poput "Islamske države" i desničarski ekstremisti koriste se komunikacijskim aplikacijama za igrice i stvaraju ekstremističke zajednice unutar popularnih videoigara kako bi ciljali na mlađe buduće članove.
Džihadistički terorizam u EU
Države članice EU i dalje smatraju džihadistički terorizam najistaknutijom prijetnjom. Od 380 osoba koje su 2022. uhapsile države članice zbog kaznenih djela povezanih s terorizmom, 266 ih je osuđeno zbog kaznenih djela džihadizma.
Najčešće optužbe bile su članstvo u terorističkoj organizaciji, proizvodnja ili širenje propaganda, planiranje i pripremanje napada te financiranje terorizma.
Zabilježena su dva džihadistička teroristička napada, koje su izveli usamljeni akteri 2022., jedan u Francuskoj i jedan u Belgiji. Dvije žrtve su umrle kao rezultat ovih napada. Spriječena su četiri napada džihadista: tri u Francuskoj i jedan u Belgiji. Nije zabilježen nijedan neuspjeli napad.
Puštanje radikaliziranih pojedinaca iz zatvora i dalje je zabrinjavajuće jer mogu nastaviti akcije prozelitizma izvan zatvora i uključiti se u pripremu terorističkih napada, navedeno je u izvještaju.
Međutim, pripadnost određenim skupinama, kao što su "Islamska država" i Al-Kaida, postaje manje istaknuto među pristašama džihadizma. U 2022. nekoliko država članica izvijestilo je da su osumnjičeni džihadisti prikupljali i širili propagandu i materijal koji potječe i od ove dvije terorističke grupe.
Facebook Forum