Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatska se vlast ne usuđuje dirnuti u vjeronauk


Jedna od osnovnih škola u Hrvatskoj
U svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj, vjeronauka je izborni predmet. No, iako nije obavezan, ocjena iz vjeronauke utječe na opći uspjeh učenika.

Mnogi već godinama upozoravaju da je Hrvatska sekularna država i da vjeronauci nije mjesto u javnim školama i vrtićima, ali, nijedna se politička stranka ne usudi u to pitanje dirnuti, kako se ne bi zamjerila Katoličkoj crkvi i time izgubila dragocjene vjerničke glasove, ističe sociolog religije, Ivan Markešić, iz zagrebačkog Instituta za društvene znanosti „doktor Ivo Pilar“.

„Neće to niti jedna stranka uraditi. Smatraju da bi se time diralo u međunarodne ugovore. Bilo je pokušaja da se to uradi, ali se to smatra kao napad na Katoličku crkvu. Mi smo kao država dužni zahvaljivati se Katoličkoj crkvi za sve što je ona u povijesti učinila za hrvatski narod“, ocjenjuje Ivan Markešić.

Profesor Ivan Markešić napominje da, kao sociolog religije, itekako zagovara religiju i vjeru, ali čitanjem međunarodnog Ugovora između hrvatske države i Vatikana neminovno se, kaže, stječe dojam da je Republika Hrvatska svojim osamostaljenjem i omogućivanjem potpunih vjerskih sloboda dragovoljno potpisala i vlastitu „kapitulaciju“ pred Crkvom, pa tako i po pitanju izvođenja nastave vjeronauka.

„Ugovor sa hrvatskom državom nije potpisala hrvatska biskupska konferencija, nego ga je potpisala država i Sveta stolica iz
Vatikana. Država je to uradila u ime hrvatske biskupske konferencije i na taj način uvezala međunarodnim ugovorom državu Hrvatsku da se toga mora pridržavati. Katolička crkva daje svoje nastavnike za vjeronauk, imenom i prezimenom, kao i svoje sadržaje udžbenika, koji tiska hrvatska država. Nastavnici se ne biraju na natječaju, nego dolaze delegirani, ulaze u sastav nastavnog vijeća u srednjim i osnovnim školama. U ovome svemu profitiraju i druge vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj i ni jedna se ne buni protiv toga, svi žele da imaju isti status kao što ima i Rimo-katolička crkva jer na taj način dobivaju novce iz državnog proračuna“, tvdi Markešić.

Vjeroispovijest bi trebala biti osobni stav

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa ističu da, od prošle godine, Vlada RH ne financira besplatne udžbenike, pa tako ni udžbenike iz vjeronauka. Taj izborni predmet, u sklopu školske nastave, samo u protekloj školskoj godini, pohađalo je više od 300.000 učenika:

„Učimo se moliti. Nekada nam učitelj priča priče i mi o tome razgovaramo. Odgovaramo na pitanja o Isusu.“

„Od nas 25, troje ne ide na vjeronauk. Oni za to vrijeme rješavaju zadaće u jednoj sobici ili se igraju. Dok mi imamo sat vjeronauka, oni se zabavljaju.“

„Kod nas ih petero ne ide na vjeronauk. Jedan je grko-katolik a ostali su ateisti.“

„Utječe ta ocjena na prosjek, nekada dobro, a nekada loše.“

„Dobiješ peticu iz vjeronauka i popravi ti se prosjek.“


Profesorica jedne novozagrebačke osnovne škole, koja je željela ostati anonimna, podsjeća da je Hrvatska sekularno društvo, da u škole treba uvesti predmet religijske kulture, ali da Crkvi nije mjesto u školi:

„Imamo Zdravo Mariju na ogromnom plakatu u zbornici, kao i križ. Na hodnicima imamo ogromne križeve. To nije u redu. Po meni, vjeronauku je mjesto u crkvi. Mislim da ne bi nikako trebalo ulaziti u prosjek ocjene jer vjeroispovijest je nečiji osobni stav i nečiji osobni izbor.“

Zahvaljujući vjeronauku u hrvatskim školama sve se više mladih okreće vjeri, ističe selezijanski svećenik i zagrebački studentski kapelan, don Damir Stojić, koji svojim nadahnutim predavanjima, dva puta tjedno, dupkom puni dvorane u studentskim domovima.

„To je potpuno izvan akademskog programa, to je slobodan odabir, a i tisuće ih svaki tjedan dolaze na vjeronauk. Mislim da se kod nas više radi o jednoj moralnoj krizi. Mladima je dosta svega. Mislim da oni traže nešto dublje. Ljudi su dosta otuđeniji, usamljeniji. Govore o životnim problemima, o depresiji, beznađu, besmisli, ali i ljubavnim problemima, ranama iz djetinjstva. Ja se samo pretvorim u uho i slušam. Velika je stvar što ih neko uopće sluša“, smatra don Damir Stojić.

Svećenik Stojić je odrastao i školovao se u Kanadi, gdje postoje javne i vjerski opredijeljene škole. U javnima nema vjeronauka ali, unatoč tome, ne vidi ništa loše da se vjeronauk u Hrvatskoj održava u javnim školama.

„To je za raspravu i ako se izbaci, crkva će se svakako snaći, kao što je i 50 godina za vrijeme komunizma. Mi se toga ne bojimo, ali ipak mislim da je to super stvar“, kaže don Damir Stojić.

„Bilo bi sasvim smiješno govoriti nešto protiv religije i religijskoga, kao i njegova značenja u ljudskom životu, ali vjeronauk treba premjestiti u područje crkvenih institucija i religijskih zajednica“, zaključuje sociolog religije Ivan Markešić.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG