Dostupni linkovi

Biznis i estrada, a ne puno rada


Sarajevo, mladi, ilustrativna fotografija, juni 2011
Mladi u BiH smatraju da je važno biti obrazovan, ali da nije loše ni kada možeš, kako se popularno kaže, da se snađeš u životu. Idoli su im rijetko naučnici, češće sportaši i biznismeni, a svjesni su činjenice da je društvo u kom žive izgubilo sve osnovne sisteme vrijednosti.

Anja Gengo, 22 godišnja studentica Pravnog fakulteta u Sarajevu, aktivista je nekoliko NVO i pobjednica nekoliko internacionalnih takmičenja u debatama.

Za svoju generaciju rođenu uoči rata na prostorima bivše Jugoslavije kaže da, ukoliko mora generalizovati, vidi kao mlade ljude pune entuzijazma, svjesne društvene i teške ekonomske situacije u zemlji u kojoj žive, ali i svog mjesta u tom društvu.

Istovremeno veliki je broj mladih koji žive u besperspektivnosti i zatvoreni u raljama bosanskohercegovačke društveno - političke konfuzije, ističe ova mlada i uspješna studentica. Na pitanje - ko su danas uzori mladim generacijama i koje društvene vrijednosti njeguju, Anja odgovara:

Anja Gengo
„Kada razgovarate sa starijim generacijama, prvenstveno sa generacijama svojih roditelja, i kada vam govore šta je u to vrijeme značio sport i šta je u to vrijeme značio recimo sarajevski rokenrol, danas više nije tako. Danas se akcent prvenstveno stavlja na turbo folk i na žalost mladi imaju pogrešne uzore. Mladi ljudi na kraju krajeva iz štampe i vijesti mogu vidjeti lokalne kriminalce kojima vlast ništa ne može i koji se bogate iz dana u dan. Na taj način dobijaju pogrešne uzore. Ali naravno možemo govoriti i o onim mladim ljudima koji ulažu u svoje obrazovanje, koji poštuju svoje mentore i kojima su upravo ti mentori uzori. Mladi ljudi sve više shvataju potrebu obrazovanja jer je to u stvari jedini način na koji oni mogu pronaći izlaz generalno iz situacije u kojoj ne vide baš svijetlu budućnost.“

Stručnjaci upozoravaju da mladi još od ranog djetinjstva vide ono što se dešava oko njih i shvataju da njihovi roditelji, nastavnici i profesori ne mogu pristojno živjeti od svojih plata, a da su manekenke i estradne zvijezde preko noći uspjele steći ogromno bogatstvo i slavu.

Ratne i poratne vrijednosti

Zbog toga, iako važno, obrazovanje nije presudno za bolji i udobniji život nego, kako tvrdi ova mlada Banjalučanka, popularno rečeno snalaženje, šta god se pod tim podrazumijevalo:

„Prije svega snalaženje, više od moći i znanja. Estrada ili biznis, kako kome šta leži, ali definitivno taj put snalaženja, a ne neko učenje i preveliki rad. U principu, mladima su najveći idoli estradne zvijezde, a naučni radnici mislim da su odavno postali out, na žalost. Realno nemam idole, imam ciljeve, ali nemam neki kalup u kojem živim.“

Sarajevo, mladi, ilustrativna fotografija, juni 2011
Psiholog iz Banja Luke, Srđan Puhalo, vjeruje da su ovakva razmišljanja mladih potpuno logična nakon svega što se događalo u BiH, ali i zemljama u susjedstvu.

Dominantne vrijednosti bosanskohercegovačkog društva su - što više novca - za što manje rada, pa samim tim i mladih koje to društvo vaspitava ili kreira, kaže Puhalo i dodaje kako je to ujedno i odgovor zašto većina mladih žele postati biznismeni, iako ponekad i ne znaju šta se pod tim podrazumijeva.

„Sa druge strane, budimo pošteni, neke druge profesije tipa ljekari, učitelji, profesori, inženjeri - zahtijevaju mnogo više truda, mnogo više odricanja, ali to ne znači da ćete biti ni bogati, ni priznati u društvu, a veliki trud svakako ulažete da bi taj cilj ostvarili, odnosno da bi završili taj neki
određeni fakultet ili da bi imali neko znanje. A položaj naučnika u BiH je priča za sebe. Nije ni čudo što im to nije atraktivno jer je nauka generalno na našim prostorima na niskim granama. Sa drugi strane, ti ljudi koji se time bave, su nekako potpuni autsajderi u našem društvu i negdje su skroz marginalizovani“, ocjenjuje Puhalo.

Iako su uspješni sportisti mladima često među idolima i uzorima kojima se mladi dive oni su vrlo rijetko i model ponašanja jer u vrhunski sport u BiH niko ne ulaže. Upravo o tome priča i jedna sarajevska srednjoškolka:

„Imam primjer svog brata. On trenira tenis 12 godina i prije
dvije godine je otišao u Ameriku. Dok je bio ovdje, njega niko nije promovisao. Bio je uspješan, ali tome se nije pridavala važnost. Kada je otišao tamo, vrlo brzo se probio.“

Devedesete godine prošlog vijeka donijele su, između ostalog, potpuni pad sistema vrijednosti, koje je rat dodatno uništio. Nakon svega, današnja djeca našla su se u tranzicionom društvu u kom se nisu uspjeli snaći ni odrasli, a to društvo opterećeno je etno-nacionalizmom, kaže prof sarajevskog Univerziteta Besim Spahić.

„Od 1990. godine do sada, u našem društvu se čuje samo vjera-nacija-nacija-vjera, prevladavaju vjersko-nacionalne stranke, te ratne i poratne vrijednosti. Kao pedagog to mogu da kažem jer vidim da, o čemu se god priča ili radi, uvijek se time na kraju mjeri. Druge vrijednosti prevladavaju zbog potrošačkog društva. Cilj je svakome da bude manekenka, estradna zvijezda. Izvorne vrijednosti i ono kreativno samo-ispoljavanje je na zadnjem mjestu jer se to apsolutno ne vrednuje u našem društvu. Vrijednosti kod mladih su upravo proporcionalne stanju našeg društva“, zaključuje profesor Spahić.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG