Dostupni linkovi

Sve manje slučajeva trgovine ljudima


Policijski auto u Sarajevu. Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
Bosna i Hercegovina je od tranzitne, postala zemlja porijekla, kada je u pitanju trgovina ljudima. Iako je mnogo toga urađeno na sprečavanju trafikinga, poseban problem danas predstavlja to što su žrtve uglavnom djevojčice od 12 do 16 godina, porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

U odnosu na prethodne godine, situacija je znatno bolja, što pokazuje i posljednji izvještaj američkog State Departmenta, u kom je Bosna i Hercegovina stavljena u prvu grupu, gdje se nalaze države koje su napravile određen zakonski okvir i koje pomažu žrtvama trgovine ljudima. Kao najznačajnije navodi se dobra suradnja države sa nevladinim sektorom radi zbrinjavanja žrtava.

„Došlo je do bitne promjene u fenomenu, tako da zadnjim godinama imamo skoro samo domaće žrtve, koje su eksploatisane unutar Bosne i Hercegovine. To je od svih nas zahtijevalo dosta rada i napora. Svu našu aktivnost smo usmjerili na taj novi oblik trgovine ljudima. Aktivnosti su usmjerene na tri polja: na krivično gonjenje trgovaca ljudima, na zaštitu žrtava i na prevenciju. Svi naši rezultati prepoznati su i na međunarodnom nivou, tako da smo ove godine, po prvi put u izvještaju State Departmenta o trgovini ljudima, svrstani u prvu grupu zemalja koje imaju najbolje rezultate i koje preduzimaju najviše aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima,“ kaže državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, Samir Rizvo.

U prošlogodišnjem izvještaju Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, koje djeluje u okviru Ministarstva sigurnosti, navodi se da je u toku 2009. godine identifikovano ukupno 69 potencijalnih žrtava trgovine ljudima - 64 su žene i pet su muškarci od čega je 11 stranih državljana, a zemlje porijekla ovih žrtava su: Srbija, Hrvatska, Moldavija, Rumunija, te Bugarska.

Oficir za vezu Bosne i Hercegovine u Regionalnom SECI centru, Mario Opačak, iz Državne granične službe, ističe da zbog boljeg rada svih agencija unutar Bosne i Hercegovine, ima sve manje problema kada je riječ o trgovini ljudima i ilegalnim migracijama.

„Sve je manje problema, unutar same Bosne i Hercegovine, vezano za problem ilegalne migracije, trgovine i seksualnog iskorištavanja ljudi, te je kod nas sve manje slučajeva,“
kazao je Opačak.

Siva zona

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, takođe pokazuju da je broj žrtava trgovine ljudima iz godine u godinu sve manji. Putevi trgovine ljudima idu od istoka prema zapadu, a Bosna i Hercegovina, koja se nalazi na balkanskoj ruti, uglavnom je bila tranzitno područje, naglašava ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Stanislav Čađo.

„Ono što je možda prisutno i o čemu je teško govoriti jeste da u određenim oblicima postoji siva zona ove vrste krivičnih djela, u kojoj žrtve prećutkuju svoju situaciju iz različitih razloga i konzervativne sredine. Naš zadatak je da na neki način oslobađamo i taj prostor, da obezbjeđujemo i zaštitu žrtava, neugrožavajući njihovu budućnost,“
navodi Čađo.

Kako bi žrtvama trafikinga bila pružena adekvatna zaštita, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, tijesno sarađuju sa nevladinim organizacijama. Jedna od takvih je i organizacija EMMAUS, kroz čiju je Sigurnu kuću prošlo preko 200 žrtava trgovine ljudima.

„Od 2003. godine, pa na ovamo, se situacija mijenja, posebno od trenutka kada je Rumunija dobila bezvizni režim sa Evropskom unijom, pri čemu se trgovcima ljudima više ne isplati da koriste Bosnu i Hercegovinu kao zemlju destinacije i tranzita za zapadno evropske zemlje, nego to mogu da rade iz Rumunije. Na žalost, uslijed socijalne situacije koju imamo u zemlji, veliki broj mladih, po nekim zadnjim statistikama preko 68 posto mladih, želi napustiti zemlju i potražiti neko bolje sutra u nekim zapadnoevropskim zemljama. To je uzrokovalo situaciju u kojoj smo mi jedno pogodno tlo za trgovinu ljudima, u kojoj se, na žalost, djeca maloljetnici, ispod 18 godina, uglavnom djevojčice, bosansko-hercegovačke državljanke između 12 i 16 godina, trguju u svrhu seksualne eksploatacije,“
rekla je Amela Efendić predstavnica ove organizacije.

U borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini je uključena i misija OSCE-a. Djeluju na dva fronta, kaže Selma Zeković iz ove organizacije.

„Na jačanju krivično-pravnog sistema, kako bi bio osposobljen da na efikasan način procesuira krivična djela trgovine ljudima, što je važno, kako za postizanje pravne satisfakcije za žrtve, tako i za odvraćanje od činjenja krivičnih dijela općenito. Pored toga, postoji potreba da se neprekidno vrši analiza usklađenosti domaćeg krivičnog zakonodavstva i sposobnosti pravosudnog sistema da se djelotvorno sankcioniraju krivična djela trgovine ljudima. Drugi, jednako važan aspekt našeg rada, jeste da se žrtve trgovine ljudima zaista tretiraju kao takve, te da im se osigura adekvatna zaštita,“
ocjenjuje Zeković.
XS
SM
MD
LG