Dostupni linkovi

Sekularizam na Balkanu: Vjeronauka ili vjerski fanatizam


Bilbord podrške ministru Emiru Suljagiću, Sarajevo, maj 2011
Nekada novinar Dana, izvještač sa najvažnijih procesa za ratne zločine u Hagu i autor knjige o Srebrenici, Razglednica iz groba, sada ministar obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo, Emir Suljagić, odlučio je, u skladu sa Zakonom, da ocjene iz vjeronauke više neće ulaziti u prosjek učeničkog uspjeha.

Ministar je to obrazložio željom da sva djeca u, po uređenju, sekularnoj Bosni i Hercegovini, budu ravnopravna jer, kako je rekao: „Naša djeca nisu jednaka pred Zakonom. Onima koji pohađaju vjeronauku, ocjena ulazi u konačni prosjek, dok djeca, koja ne pohađaju vjeronauku, ostaju uskraćena za svoja osnovna prava, prava na jednakost”.

To, kao „pravo na jednakost”, nisu doživjeli svi. Upravo suprotno, tumačio je poglavar Islamske zajednice BiH, reis Mustafa Cerić.

„Ne damo svoju djecu da ih vi učite bezbožništvu! Te državne škole su naše škole. Mi plaćamo porez. Nije to ministre tvoja privatna blagovina, nego je to naše. Ima da se uči vjeronauka u tim školama! Ako budete dirali u vjeronauku, imat ćete sarajevsko ljeto na ulicama Sarajeva!“, poručio je Cerić.

I pored toga što su intelektualni krugovi stali u odbranu odluke ministra Suljagića, Vlada kantona Sarajevo popustila je pred pritiskom vjerskih službenika i odložila je primjenu odluke do početka nove školske godine, pa je time odgođena i vjersko - politička farsa, čije će posljedice po društvo biti dalekosežne.

Sve ovo otvorilo je pitanje dubokih veza između vjerskih zajednica i država, formalno sekularnih na Balkanu, te uticaja religija na društvena kretanja.

Potražili smo - kakva je praksa u razvijenom svijetu, kada je riječ o vjeronauci. Takozvana konfesionalna vjeronauka, kao predmet, prihvaćena je u mnogim evropskim i demokratskim zemljama, poput Irske, Austrije, Njemačke, Grčke ili Poljske. Sa druge strane, u mnogim drugim zemljama je konfesionalna vjeronauka fakultativna, poput Portugalije, Italije, Bugarske, Španije, Mađarske, Češke i Slovačke.

Brojne su, međutim, zemlje u kojima je vjeronauka zamijenjena religijskom kulturom, na primjer u Velikoj Britaniji ili Danskoj, ali i one u kojima vjeronauka uopšte ne postoji, poput SAD i Francuske, izuzev Alzasa i Lorene. Posljednjih desetak godina u Francuskoj se ozbiljno razmišlja o uvođenju predmeta u sve škole koji bi sustavno obrađivao religiju i etiku u duhu dijaloga i tolerancije.

Vlasti ustuknule pred vjerskim zajednicama

Kako se vjeronauka tretira u pojedinim državama regiona, te kakve su posljedice „agresivnog religijskog pristupa”, koji je 90-tih prošlog vijeka naslijedio, kako bi rekao papa Benedikt IX „agresivni sekularizam“.

U BiH se tri naroda i tri konfesije ne mogu složiti oko mnogo toga, ali oko toga da vjeronauka bude predmet koji ulazi u prosjek ocjena, složeni su u oba entiteta.

Stoga je odluka ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Emira
Suljagića, o neulaženju vjeronauke u opšti prosjek ocjena, odnosno žustra reakcija vjerskog poglavara Islamske zajednice, izazvala potres jednak Dodikovim prijetnjama referendumom.

Riječ je, podsjetimo, samo o odluci da taj predmet u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo ne ulazi u opšti prosjek učenika, a ne da se zabrani, kako tvrdi reisu -l- ulema Mustafa Cerić, koji je zaprijetio revolucijom, piše u tekstu Sekularizam iz škola istjeran vjeronaukom Selme Boračić.

U svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj, vjeronauka je izborni predmet. No, iako nije obavezan, ocjena iz vjeronauke utječe na opći uspjeh učenika.

Mnogi već godinama upozoravaju da je Hrvatska sekularna država i da vjeronauci nije mjesto u javnim školama i vrtićima, ali, nijedna se politička stranka ne usudi u to pitanje dirnuti, kako se ne bi zamjerila Katoličkoj crkvi i time izgubila dragocjene vjerničke glasove, tvrde eksperti u tekstu Ankice Barbir Mladinović Hrvatska se vlast ne usuđuje dirnuti u vjeronauk.

U školi u Kragujevcu u Srbiji od nedavno je uvedeno i učenje o islamu, novembar 2010
Vjeronauka je u školski sistem Srbije, kao izborni predmet, uvedena prije deset godina, uredbom Vlade tadašnjeg premijera Zorana Đinđića, a prvi čas održao je patrijarh Pavle.

Kao druga opcija, ponuđeno je i građansko vaspitanje. Prema podacima Ministarstva prosvete, više od polovine đaka opredijelilo se za vjeronauku. Kakvi su rezultati i posljedice takvog opredjeljenja analizira Nebojša Grabež u tekstu Između veronauke i građanskog vaspitanja.

Dva su primjera u regionu koja odolijevaju pritisku vjerskih zajednica o uvođenju vjeronauke u obrazovni sistem - Crna Gora i Kosovo.

Iako je, u istraživanjima javnog mnijenja, SPC redovno bila u vrhu popularnih institucija, a država Crna Gora prečesto iz političko-interesnih razloga flertovala sa istom crkvom i činila joj ustupke, zbog kojih se, sudeći prema sadašnjim odnosima, prilično kaje, vjeronauka se nikad nije uspjela probiti do obrazovnog sistema.

U Crnoj Gori vjeronauka je prepuštena vjerskim zajednicama, a država poštuje sekularizam koji crkvu, a samim tim i učenje o vjeri, odvaja od države, piše Predrag Tomović u tekstu Vjeronauka prepuštena vjerskim zajednicama.

Vjerski poglavari na Kosovu dugo pokušavaju da natjeraju kosovske institucije, odnosno Parlament, da pokrenu raspravu o uvođenju vjeronauke u škole, no to se još uvijek nije desilo.

Kosovski dužnosnici odbacuju takvu ideju uz logično obrazloženje da je Kosovo sekularna država i s toga, uz Crnu Goru, ostaje rijetka zemlja regiona u kojima đaci ne uče predmet vjeronauke, navodi Amra Zejneli u tekstu Vlasti ostaju protiv veronauke u školskim klupama.

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG