U američkim i izraelskim vazdušnim napadima pogođeno je više lokacija širom Irana, uključujući infrastrukturu i strateški važno ostrvo Hark, dok se približava kraj roka koji je Vašington postavio Iranu da pristane na sporazum o okončanju rata, pri čemu su obe strane nisu naznačile nameru da ustuknu.
Iranski mediji su izvestili o višestrukim eksplozijama širom Teherana i zvuku vatre protivvazdušne odbrane, uz tvrdnje o borbenim avionima koji lete na maloj visini iznad prestonice.
Napadi su takođe prijavljeni na iranskom ostrvu Hark, odakle se isporučuje oko 90 odsto iranskog izvoza nafte, kao i na glavnim mostovima na autoputu Tabriz-Zandžan i još jednom blizu svetog grada Koma.
Ti izveštaji nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.
U oštroj eskalaciji retorike, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) upozorio je u saopštenju samo nekoliko trenutaka nakon što su objavljeni napadi da će gađati infrastrukturu SAD i saveznika širom regiona ako SAD pređu "crvene linije".
IRGC je takođe upozorio američke partnere u Persijskom zalivu i šire, navodeći da je uzdržanost pokazana prema susednim državama "iz dobrosusedskih odnosa" sada gotova i da su "sva takva razmatranja ukinuta", što je signal da bi arapske države Zaliva u kojima se nalaze američka vojna sredstva mogle postati direktne mete.
Saopštenje označava promenu u iznetom stavu Irana: dok je Teheran ranije napadao mete u nekoliko regionalnih zemalja, dosad je tvrdio da same te države nisu bile neprijatelji, što izgleda više nije slučaj.
Među pogođenim mestima u Teheranu bila je i stara sinagoga u centru Teherana, naveli su iranski mediji.
- Pratite blog uživo RSE o sukobu na Bliskom istoku.
Homajun Sameja, predstavnik jevrejske zajednice u iranskom parlamentu, rekao je državnim medijima da je zgrada "drevna" i "sveta" i da su svici Tore zatrpani ispod ruševina.
S druge strane, Iran je napao Tel Aviv i izraelska televizija je izvestila o oko 10 mesta udara širom grada, što je prouzrokovalo štetu na zgradama i vozilima. Nije bilo povređenih.
Izraelska vojska optužila je Iran za upotrebu kasetne municije – oružja koje se u vazduhu raspršuje u manju municiju ili bombice, i gotovo je nemoguće presresti konvencionalnom protivvazdušnom odbranom. Južni lučki grad Eilat takođe je bio napadnut kasetnom municijom, naveli su mediji.
Američki predsednik Donald Tramp (Trump) postavio je rok do 20 časova u utorak po istočnoameričkom vremenu (dva sata iza ponoći po srednjoevropskom vremenu), upozoravajući da bi "cela zemlja" Iran "mogla biti uništena za jednu noć – i ta noć bi mogla biti sutra uveče".
Tramp je eksplicitno zapretio iranskim elektranama i mostovima ako se ne postigne dogovor.
Trampovo upozorenje na konferenciji za novinare u Beloj kući u ponedeljak bilo je usmereno na iransku kontrolu nad strateški vitalnim Ormuskim moreuzom – uskim grlom za globalne isporuke nafte.
Iran je odgovorio na predlog za dogovor, ali nije ispunio zahteve Vašingtona.
Teheran je podneo mirovni predlog od 10 tačaka preko pakistanskih posrednika, ali je njegov plan odbacio privremeni prekid vatre i umesto toga pozvao na trajni prekid neprijateljstava. Takođe je uključivao uslove koji verovatno ne bi bili prihvatljivi za SAD ili Izrael. Njujork tajms (The New York Times) je objavio da je malo verovatno da će predlog rešiti ključna pitanja pre roka.
Iran nastavlja da otvoreno prkosi pretnjama SAD.
Mahdi Mohamadi, viši savetnik predsednika parlamenta Mohameda Bakera Kalibafa, objavio je na X da je Iran "jasno i otvoreno pobedio u ratu" i da će prihvatiti samo ishod koji uspostavlja "novi bezbednosni poredak u regionu".
"Tramp je taj koji ima oko 20 sati da se preda Iranu ili će njegovi saveznici biti vraćeni u kameno doba. Nećemo odustati!", naveo je Mahdi.
Za to vreme, pretnja iranskoj infrastrukturi pokrenula je upozorenja iz te zemlje.
Mahdi Masaeli, sekretar iranskog sindikata elektroenergetske industrije, rekao je u utorak da bi napadi na elektrane, dalekovode ili trafostanice mogli da izazovu "široko rasprostranjene nestanke struje".
Iako iranska električna mreža ima izvestan kapacitet da preusmeri struju, Masaeli je upozorio da bi ozbiljna šteta bila "prekretnica" u sukobu.
"Problemi se ne bi udvostručili", rekao je on. "Oni bi eksponencijalno rasli."
Prethodni udari su već poremetili ključne industrijske sektore u Iranu.
Napadi na čelični kompleks Mobarakeh uticali su na proizvodnju čelika, dok su udari na petrohemijsko postrojenje Bandar Emam omeli proizvodnju PVC-a i kablovskih materijala, što je rezultiralo pojavom aktivnosti na crnom tržištu, rekao je Masaeli.