Teheran je optužio Sjedinjene Države da iznose "kontradiktorne zahtjeve" u mirovnim pregovorima dok prekid vatre visi o koncu usred novog kruga napada.
Američka vojska saopštila je da je 1. juna izvela još jedan talas napada u samoodbrani na iranske lokacije, dok je Iran uzvratio raketnim i napadima dronovima na Kuvajt, američkog saveznika u Perzijskom zaljevu.
Američka centralna komanda (CENTCOM) navela je u saopštenju da su "izveli samoodbrambene napade na iranske radarske i komandno-kontrolne lokacije za dronove u Goruku, Iran, i na ostrvu Qeshm tokom ovog vikenda."
Korpus islamske revolucionarne garde saopštio je da su američke snage napale telekomunikacijski toranj na ostrvu Sirik, primoravši Iran da "gađa zračnu bazu s koje je napad pokrenut," što je implicitna referenca na Kuvajt.
Ovo je najmanje treći javno objavljeni američki napad na iranske ciljeve "u samoodbrani" otkako je počelo primirje početkom aprila.
Američke snage izvele su udare 7. maja nakon napada koji su uključivali iranske rakete, dronove i čamce usmjerene na američke pomorske brodove. Dodatne napade su izveli i 25. maja, te 27-28. maja na raketne lokacije, čamce za polaganje mina i druge vojne ciljeve za koje Washington kaže da prijete američkim snagama i komercijalnom pomorstvu u Hormuškom moreuzu.
Uprkos razmjeni vatre, čini se da primirje od 8. aprila i dalje traje, iako je Teheran optužio Washington za kršenje primirja.
Tokom sedmičnog brifinga za medije 1. juna, portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baqaei rekao je da Sjedinjene Države "takođe krše primirje, uključujući i jutros."
Dodao je da će Teheran "preduzeti sve mjere koje smatra potrebnim da odbrani nacionalnu sigurnost Irana."
Baqaei je rekao da se komunikacija sa Sjedinjenim Državama nastavlja "uz ekstremni skepticizam i pesimizam" jer "druga strana stalno mijenja svoje stavove i iznosi nove ili kontradiktorne zahtjeve."
Najnoviji nacrt sporazuma produžio bi primirje za 60 dana, kako je izvjestio Axios, te bi pozvao na ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i uspostavio okvir za obnovljene nuklearne pregovore. Sporazum bi također potencijalno omogućio Iranu pristup milijardama dolara zamrznutih sredstava kroz ublažavanje sankcija ako se diplomatski napredak nastavi.
Ali američki mediji izvijestili su 31. maja da je predsjednik Donald Trump zatražio izmjene predloženog sporazuma s Iranom. Navodi se da se izmjene odnose na status Hormuškog moreuza i raspolaganje iranskim zalihama visoko obogaćenog uranijuma.
U objavi na društvenim mrežama 1. juna, Trump je rekao da "Iran zaista želi postići sporazum, i to će biti dobar sporazum za SAD i one koji su s nama." Nije dodatno pojasnio.
Baqaei je na konferenciji za novinare rekao da je prekid vatre u Libanu "suštinski uslov za bilo kakav sporazum" sa Sjedinjenim Državama, dok Izrael širi ofanzivu za koju kaže da unutar Libana cilja članove Hezbolaha, organizacije koju Washington označava kao terorističku grupu.
Mohammad Baqer Qalibaf, predsjednik iranskog parlamenta i glavni nuklearni pregovarač, ponovio je stav Teherana u objavi na mreži X, optužujući da američka pomorska blokada iranskih luka i izraelska "eskalacija ratnih zločina u Libanu" predstavljaju "nepoštivanje prekida vatre Sjedinjenih Država."