Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tabak: Krstičević bio najodgovorniji za propast nabave aviona iz Izraela


Hrvatski premijer Andrej Plenković prihvatio je ostavku potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića (na fotografiji)

Hrvatski premijer Andrej Plenković prihvatio je ostavku potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, nakon što su 7. svibnja u padu trenažnog aviona nedaleko Zadra poginula dva pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Reakcije i komentari u Hrvatskoj kretali su se u prvom redu u predizbornom kontekstu, jer će parlamentarni izbori biti održani za otprilike dva mjeseca.

Vojni analitičar Igor Tabak s portala obris.org za RSE pojašnjava kakvo nasljeđe Krstičević ostavlja nakon 43 mjeseca na čelu Ministarstva obrane.

RSE: Kako po Vašem mišljenju funkcionira hrvatski obrambeni sustav i gdje su tu uloga, zasluge i propusti ministra Krstičevića?

Tabak: Ako se politički kontekst ostavi po strani, ali ako se po strani ostave i ove tragične nesreće kakve posljednjih mjeseci svako malo gledamo u sustavu obrane, ostaje niz problema. Ostaje sustav koji ima problema s financiranjem, dakle gdje se već dvije godine priča o rastu obrambenog proračuna, a da tog rasta zapravo u proračunskim dokumentima nema.

Nakon toga pričamo o modernizaciji koja je gotovo pa zastala, i gdje su svi veći projekti ili u kašnjenju ili u strukturnim problemima, i govorimo o sustavu koji trpi demografske pritiske kao i ostatak države, a koji uvelike ovisi o mladim, zdravim, spremnim ljudima koji su voljni prihvatiti jedan restriktivni način života, ući u poziv koji je opasan i gdje je rizik sastavnio dio svakodnevnog radnog okruženja. To sve traži jedno dobro vodstvo i čvrstu ruku koju nažalost vrlo često nismo vidjeli. Bilo je tu puno hvatanja političkih poena, hvatanja svjetla kamera za razne sitnice, a često su pritom veliki strukturni problemi i pitanja zadnjih godina ostali netaknuti.

Zastarjelo borbeno zrakoplovstvo

RSE: O kojim se to velikim strukturnim problemima radi? Što je sa Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, što je sa Hrvatskom ratnom mornaricom gdje u ta dva segmenta leži največi dio problema vezanih uz modernizaciju?

Tabak: Na žalost, hrvatski problemi obrambenog sustava leže u činjenici da oni glavni, kapitalni oružni sustavi nisu obnavljani već desetljećima. Hrvatska obrana se u mornarici i zrakoplovstvu, a donekle i u kopnenim snagama u onoj teškoj tehnici jako oslanja na opremu koja je nabavljena za Jugoslavije, koja je zarobljena tijekom Domovinskog rata ili koja je tada nabavljena na ovaj ili onaj način. Svakih 20-30 godina država bi trebala investirati u takve bitne velike stvari da zadrži operativnost svojih oružanih snaga. A Hrvatska to uvelike nije radila.

Hrvatski problemi obrambenog sustava leže u činjenici da oni glavni, kapitalni oružni sustavi nisu obnavljani već desetljećima


Borbeno zrakoplovstvo je zastarjelo i na rubu održivosti, glavnina mornarice je u jednakom stanju ako ne i gorem. Hrvatska je praktički zadnji korisnik švedskih raketa iz 80-tih godina. Model koji je u Hrvatskoj u operativnoj uporabi ne koristi više ni proizvođač, a kamoli itko drugi.

Brodovi su pri kraju svog vijeka, a i kopnena tehnika – ako se pogleda vatrenu moć i oklopništvo – malo je tu novoga. I ondje gdje su nabavljani novi komadi tehnike kao npr. Panzer haubice, njihove uvođenje u punu operativnu funkciju prati gomila problema. A da ne govorimo da se tu radi o vrlo malom broju komada oružja, a njihovom nabavom krenulo se u otpis puno, puno više stare tehnike, one ratne tehnike i zapravo je score (rezultat) – negativan.

Neuspjeh kupovine od Izraela

RSE: Gdje je tu odgovornost resornog ministra?

Tabak: Njegova odgovornost je višestruka. S jedne strane, očito je da se nije uspio izboriti za kvotu u proračunu. Kada se i izborio za kvotu u proračunu, kao po pitanju obnove zrakoplovstva, tu se postavio nepremostiv problem ozbiljnog, transparentnog i uspješnog provođenja velikih postupaka javne nabave. Cijeli svijet je vidio kako Hrvatska nije uspjela kupiti borbene avione od Izraela, a samo kod nas je prošlo kao – sve u redu, nema posljedica. Čak se pričalo da nema niti troška, bez obzira što se mjesecima aktivno provodilo evaluacije, putovalo naokolo, kontaktiralo proizvođače i provjeravalo njihove ponude i mogućnosti. Sve se to bilježi.

Da ne velimo da kasne i ostali veliki projekti: Panzer haubice imaju problema, već je pet novih ophodnih brodova trebalo biti u funkciji a jedva je zaprimljen prototip, opremanje borbenih vozila pješaštva kupolama s topom kalibra 30 mm također se odgađa godinama... To je postupak koji bi svako malo trebao biti pri kraju, pa nije! Dakle, puno je tu problema koji nisu direktno vezani sa padovima letjelica, stradavanjima vojnika, ne samo pilota. Zadnjih mjeseci bilo je situacija da su vojni policajci stradavali, da su Hrvati u misijama bili žrtve u napadima stranih boraca... Dosta je tu problematičnih stvari koje se zbrajaju.

Cijeli svijet je vidio kako Hrvatska nije uspjela kupiti borbene avione od Izraela, a samo kod nas je prošlo kao – sve u redu, nema posljedica: Igor Tabak
Cijeli svijet je vidio kako Hrvatska nije uspjela kupiti borbene avione od Izraela, a samo kod nas je prošlo kao – sve u redu, nema posljedica: Igor Tabak

RSE: Imate li vi neko racionalno objašnjenje za priču o propasti pregovora sa Izraelom oko nabave aviona? Meni se nekako čini da odgovor na pitanje kako i zašto se to desilo i dalje visi u zraku.

Tabak: Bez obzira jesu li to službene vlasti spremne priznati ili ne, prilično je jasno da se prvo i osnovno radilo o teškom propustu analitike. Dakle državne, vanjskopolitičke i obrambene analitike koja nije bila svjesna dubine neslaganja između jednog našeg stranog partnera – Izraela, i drugog velikog strateškog partnera – Sjedinjenih Američkih Država koje su se trebale poklopiti da bi do ovog posla došlo. Bilo je jako puno indikacija da taj odnos nije idiličan, da tu stvari škripe na čitavom nizu odvojenih točaka, ali Hrvatska se time nije zamarala do zadnjega dana – do trenutka kada smo se našli pred svršenim činom.

Kada se jednom zatražilo da se jasno kaže hoće li biti posla ili neće, onda ni Izrael nije imao druge nego je poslao svog vrlo visokog predstavnika u Zagreb čak ne da se ispriča, nego da jednostavno kaže da od posla neće biti – ništa! Dakle, to nikoga nije ništa koštalo, osim Hrvatsku. Nju je to koštalo vremena, sredstava i organizacijske i političke snage za provedbu takvog posla, gdje se vidjelo da je i drugi pokušaj nabave bio puno kaotičniji i da je završio početkom ove epidemije, a da uopće nije jasno tko je zapravo donio odluku da se ta nabava odgađa do daljnjega, ili već do kada.

Drugo podnošenje ostavke

RSE: Kolika je, pak, u svemu ovom odgovornost resornog ministra?

Tabak: Ona je presudna, jer je resorni ministar osnovna osoba na čelu svih tih procesa. To je osoba koja nosi funkcioniranje Ministarstva obrane, koja nosi njihovo opremanje i financiranje i koja mora Glavnom stožeru i djelatnom sastavu pružiti sredstva da oni mogu posvećeno obavljati svoj posao. Dakle, tu je odgovornost Ministarstva obrane i njegovog čelnog čovjeka – budući da je to jako piramidalna struktura – nezaobilazna.

RSE: U kolikoj mjeri je sve ovo utjecalo na premijerovu odluku da prihvati Krstičevićevu ostavku?

Tabak: U trenutku kada kuloari predviđaju raspisivanje izbora za koji dan ili za koji tjedan, sve su odluke političke. Sve ovo o čemu smo pričali je gomila objektivnih stvari koje nisu nikakva novost niti neko otkriće, ali imaju malo veze i sa konkretnom tragedijom kod Zadra i sa trećim po redu Krstičevićevim podnošenjem ostavke. On ima svoju vojnu biografiju, ali već dulji niz godina djeluje kao civilni političar, sa svim osobinama i odgovornosti koju to nosi.

Pad razine transparentnosti rada

RSE: Ima li još što sporno u radu Ministarstva obrane i samog Krstičevića?

Tabak: Ovakvi se incidenti na žalost događaju u vojsci, Međutim mene puno više smeta da se ujesen 2017. godine desio incident na vojnom poligonu Crvena zemlja, kojeg su mediji iskopali tek godinu kasnije, i to slučajno. O njemu nije bilo službene informacije, nije uvršten u godišnje izvješće u kojem je pisalo da nije bilo incidenata. Puno me više smeta aktualna situacija da se čeka godišnje izvješće i izvještaj o izvršenju proračuna koji će svašta reći o obrambenom sektoru, ako prođu Vladu i dospiju pred Sabor prije izbora, odnosno prije raspuštanja Sabora. A to je uvelike upitno!

Mi smo 2016. godine imali godišnje izvješće koje je Vlada donijela, ali po prvi puta u povijesti nije raspravljeno u Saboru, jer je Sabor raspušten kada je pala vlada Tihomira Oreškovića pa je trebalo raspisati nove izbore. Bilo bi jako loše da ovoga puta ne samo da ne bude rasprave, nego da ne bude ni dokumenta, pa da onda glavni godišnji izvor informacija o obrani ostane visiti u zraku! Javnost nema mnogo drugih metoda da sazna nešto o tome. Vrlo je često, osobito u zadnje vrijeme, obrambeni sustav jako zatvoren, slabo i nevoljko komunicira s javnošću. Zato takvi dokumenti imaju pojačanu težinu, a njihov izostanak bio bi jako velik problem na društvenoj razini na razini cijele Hrvatske.

RSE: Da li je dolaskom Krstičevića na čelo Ministarstva obrane pred 43 mjeseca pala razina transparentnosti rada Ministarstva?

Tabak: Nedvojbeno je pala razina transparentnosti rada, i to iz koraka u korak sve više i više da bi a došli do situacije da se prošlo ljeto u predstavljanju tadašnjeg godišnjeg izvješća višekratno iz vrha Ministarstva priča o tome da proračun Ministarstva raste, dok je u isto vrijeme u samom dokumentu pisalo da – pada!

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG