Svjetska asocijacija novina podsjetila je na tragičan bilans stradanja novinara širom svijeta u 2008, navodeći da ih je 70 ubijeno, 673 je uhapšeno, a 125 zadržano u zatvoru. Izvršna direktorica američke nevladine organizacije Freedom House, Jennifer Windsor, ocijenila je da se novinarska profesija danas bori da preživi, ne samo zbog pritisaka vlasti i moćnika, već i zbog ekonomske krize.
"Štampa je prva linija odbrane demokratije. Njena ranjivost ima ogromne posljedice na demokratiju ako novinari nisu u stanju da obavljaju tradicionalnu nadzornu ulogu u društvu", navela je Windsor u svojoj izjavi koja je objavljena na sajtu ove organizacije.
Jeniffer Windsor, direktorica nevladine organizacije Freedom House
U godišnjem izvještaju Freedom House-a povodom Svjetskog dana slobode štampe, navedeno je da je sloboda medija pogoršana sedmu godinu za redom i da se to pogoršanje osjeća u svim regionima.
Izvještaj je obuhvatio 195 zemalja, a na vrhu liste po slobodi medija su Island, Finska, Norveška, Danska, Švedska i Njemačka, dok je Slovenija na spisku 195 zemalja na 49. mjestu, Crna Gora na 83, a Hrvatska na 81. mjestu. Od zemalja bivše Jugoslavije, iza Srbije je BiH koje dijele 98. mjesto, a sve zemlje bivše SFRJ, izuzev Slovenije, nalaze se u kategoriji djelimično slobodnih medija.
U kategoriji slobodnih medija nalazi se 70 zemalja, u kategoriji djelimično slobodnih 61, dok se preostalih 64 država karakterišu kao zemlje u kojima mediji nisu slobodni. Zabilježen je pad u odnosu na 2007. godinu, kada su 72 zemlje ocijenjene kao države slobodnih medija. Najviše su nazadovale zemlje Centralne i Istočne Evrope, kao i države bivšeg Sovjetskog Saveza. U izvještaju organizacije Freedome House ocijenjeno je da samo 17 odsto populacije živi u zemljama u kojima postoje slobodni mediji.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) proglasila je Svjetski dan slobode štampe 1993. godine u cilju podsjećanja na pravo na slobodu izražavanja, ali i na hrabre novinare koji su tokom izvještavanja poginuli, ubijeni ili su završili u zatvoru.
"Štampa je prva linija odbrane demokratije. Njena ranjivost ima ogromne posljedice na demokratiju ako novinari nisu u stanju da obavljaju tradicionalnu nadzornu ulogu u društvu", navela je Windsor u svojoj izjavi koja je objavljena na sajtu ove organizacije.
U godišnjem izvještaju Freedom House-a povodom Svjetskog dana slobode štampe, navedeno je da je sloboda medija pogoršana sedmu godinu za redom i da se to pogoršanje osjeća u svim regionima.
Na vrhu liste po slobodi medija su Island, Finska, Norveška, Danska, Švedska i Njemačka, dok je Slovenija na spisku 195 zemalja na 49. mjestu, Crna Gora na 83, a Hrvatska na 81. mjestu. Od zemalja bivše Jugoslavije, iza Srbije je BiH koje dijele 98. mjesto, a sve zemlje bivše SFRJ, izuzev Slovenije, nalaze se u kategoriji djelimično slobodnih medija.
Izvještaj je obuhvatio 195 zemalja, a na vrhu liste po slobodi medija su Island, Finska, Norveška, Danska, Švedska i Njemačka, dok je Slovenija na spisku 195 zemalja na 49. mjestu, Crna Gora na 83, a Hrvatska na 81. mjestu. Od zemalja bivše Jugoslavije, iza Srbije je BiH koje dijele 98. mjesto, a sve zemlje bivše SFRJ, izuzev Slovenije, nalaze se u kategoriji djelimično slobodnih medija.
U kategoriji slobodnih medija nalazi se 70 zemalja, u kategoriji djelimično slobodnih 61, dok se preostalih 64 država karakterišu kao zemlje u kojima mediji nisu slobodni. Zabilježen je pad u odnosu na 2007. godinu, kada su 72 zemlje ocijenjene kao države slobodnih medija. Najviše su nazadovale zemlje Centralne i Istočne Evrope, kao i države bivšeg Sovjetskog Saveza. U izvještaju organizacije Freedome House ocijenjeno je da samo 17 odsto populacije živi u zemljama u kojima postoje slobodni mediji.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) proglasila je Svjetski dan slobode štampe 1993. godine u cilju podsjećanja na pravo na slobodu izražavanja, ali i na hrabre novinare koji su tokom izvještavanja poginuli, ubijeni ili su završili u zatvoru.
