Dostupni linkovi

Svjetski mediji: Mladić bi mogao naučiti što je strah


Ratko Mladić (u sredini) komanduje snagama VRS u Goraždu, 16. april 1994.
Svjetski mediji i dalje se bave odjecima hapšenja Ratka Mladića optuženog za genocid i najteže ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Niti mjesec dana nakon ubojstva Osame bin Ladena iza rešetaka se našao "balkanski krvnik" kako ga opisuju pojedini mediji naglašavajući da je u nedjelju na prosvjedima u Beogradu uhapšeno 180 ljudi, među kojima je dosta maloljetnih osoba.

Mladić u bjekstvu bio je moćno oružje svih onih koji siju mržnju na Balkanu i strašna mrlja na licu Evrope, napisala je Katy Morton u New York Timesu.

Ugledna novinarka i supruga pokojnog američkog diplomata Richarda Holbrooka istaknula je kako će kada se Mladić pridruži Karadžiću u zatvoru, multikulturalna Bosna imati svijetlu budućnost.

Poput Eichmana, i Mladić će biti samo sjena onoga iz doba kada su njegove snage zauzele Srebrenicu i kada je pred ustrašenim ženama i djecom govorio da se ne trebaju bojati.

Srebrenica nakon hapšenja Ratka Mladića

x
Srebrenica nakon hapšenja Ratka Mladića
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:14 0:00
Direktan link
Kada su suoči sa svojim žrtvama i onima koji ga optužuju bez naoružanih tjelohranitelja oko sebe, Mladić bi možda mogao naučiti što je to strah. Za čovječanstvo će to biti sjajan dan, napisala je Mortonova.

Hapšenje
Ratka Mladića, iako se na njega predugo čekalo i kako mnogi cinično primjećuju podudarilo se s aspiricijom Srbije za kandidatskim statusom u EU, u konačnici je dobro došlo.

Bolje tako, nego da smo svjedočili mrtvom tijelu čovjeka koji je zapovjedio najveće masovno ubojstvo u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, piše Observer.

Maskar više od osam i po tisuća Bošnjaka u Srebrenici mogao je biti zaboravljen. No od prošloga tjedna teško da bi itko mogao smetnuti s uma ono što se događalo između 10. i 13. jula 1995, naglašava Henry Porter.

Autor teksta u Observeru podsjeća da je za trijumf zla nad dobrom ponekad igra ulogu i „nečinjenje“.

Teret krivice

To je ono što se događalo u Bosni, a tisuće mrtvih u Srebrenici i opkoljenom Sarajevu proizašle su, kako iz Mladićeve okrutnosti i zločinačke prirode, tako i indifernetnosti međunarodne zajednice koja se kasno odlučila na intervenciju.

Ipak, pravda će biti bolje zadovoljena ako pred njenim lice odgovaraju zločinici.

Britanski Independent u komentaru Marcusa Tannera ističe da je hapšenjem Mladića Srbija istovremeno pokazala svoje najbolje i najgore lice.

Tvrdokorni nacionalisti lojalni idejama Slobodana Miloševića ostaju moćni čak i u današnjoj modernoj, demokratskoj Srbiji.

Pristalice Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića i Ratka Mladića na skupu iz 2007.
Bez obzira na najrazličitije reforme i promjene u sigurnosnim službama, oni i dalje čvrsto opstaju u redovima policije, tajnih službi i vojske-a imaju i stalni bastion u uticajnoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja je prema ispitivanjima javnog mnijenja konstantno je ocjenjivana kao institucija kojoj se u Srbiji "najviše vjeruje", piše Tanner.

Peter Beaumont iz Guardiana navodi, među ostalim, da je Mladić, koji je odbio priznati Haški tribunal, također porekao da je ubojica i dodao da svi Srbi treba da nose zajednički teret krivice, jer su glasali za Slobodana Miloševića, arhitektu balkanskih ratova.

Agencija Associated Press u izvještaju iz Mladićevog rodnog sela u Bosni gdje se u nedjelju okupilo oko tri tisuće njegovih pristalica naglašava da su oni spremni ponovno se boriti pod njegovim zapovjedništvom.

Nosili su transparente s porukama "Uhvatili ste orla, ali njegovo leglo je ostalo nedirnuto".

Masa je, izvještava AP, tražila da se Kalinovik preimenuje u Mladićevo, a njegova rodna kuća pretvori u muzej. Tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijeno je više od sto tisuća ljudi .

Sve o Ratku Mladiću


Sve o hapšenju optuženika za genocid i zločine protiv čovječnosti nakon 15 godina bježanja od pravde. Svjedočenja, analize, komentari, multimedija.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG