Pišu: Ron Synovitz i John Mastrini (Priredila: Ajla Obradović)
Dok je većina svijeta prethodnih sedmica živjela pod strogim restriktivnim mjerama, Švedska se sa korona virusom borila bez nametanja obaveznog karantina ili zatvaranja firmi.
Švedske granice ostale su otvorene. Građanima se preporučuje da putuju samo kada je to potrebno. Ali, nema ograničenja javnog prevoza.
Pandemija iz minuta u minut
Škola za djecu mlađu od 16 godina i dalje traje - učenici idu na nastavu. Barovi, restorani i kafići mogu raditi sve dok su "stolovi raspoređeni na odgovarajući način da se izbjegne gužva", a ljudi "uvijek" sjede dok jedu i piju. Frizeri, teretane, studiji za jogu, pa čak i neka kina i dalje rade.
U osnovi, švedska strategija je kombinacija nekoliko obaveznih ograničenja i otvorenih preporuka o dobrovoljnom socijalnom distanciranju.
Od 1. aprila zabranjene su posjete staračkim domovima zbog toga što "starije stanovništvo najviše treba zaštitu od virusa". Muzeji su zatvoreni. Otkazani su sportski i kulturni događaji, a javna okupljanja više od 50 ljudi zabranjena su. Učionice su također zatvorene u srednjim školama i na univerzitetima, iako se nastava i dalje odvija online.
Ali u odnosu na većinu drugih zemalja, švedska ograničenja su znatno opuštenija - što omogućava većini ljudi da održavaju svoju svakodnevnu rutinu bez suočavanja sa potpunim zatvaranjem ili obavezom nošenja maski u javnosti.
Ministrica Hallengren: Strategija povjerenja
Ipak, švedska ministrica zdravstva Lena Hallengren insistira na tome da je život u Švedskoj sve samo ne uobičajen. Hallengren za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da strategija Švedske ima iste ciljeve kao i druge zemlje.
Ona navodi da su ciljevi usporiti širenje bolesti i spriječiti kolaps zdravstvenog sistema, a istovremeno zaštititi najugroženije - starije osobe i one koji imaju postojeća zdravstvena stanja.
Strategija se oslanja na povjerenje da će građani Švedskoj "preuzeti ličnu odgovornost", kaže Hallengren.
"Šveđani se uglavnom pridržavaju mjera", kaže ona. "Veoma su odgovorni."
"Sarađujemo unutar zemlje, a švedsko stanovništvo je nevjerovatno i stvarno slijede i zakonski obvezujuće mjere, ali isto tako preduzimaju vrlo veliku odgovornost."
Oko 30 posto radne snage u zemlji radi od kuće, a upotreba javnog prevoza smanjena je za 60 posto, rekla je ona.
Dugoročno gledano, Hallengren kaže da se švedska vlada nada da će njihova manje restriktivna strategija biti održiva mjesecima, a ne nekoliko sedmica koliko potpuni karantin može biti održiv.
Nepotrebni rizici?
Iako je vladin pristup do sada bio popularan kod većine Šveđana, ne misle svi da je primjeren.
Nedavne fotografije i videozapisi na društvenim mrežama prepunih barova, restorana i parkova u centru Štokholma izazvali su zabrinutost u Švedskoj i inostranstvu da se poduzimaju nepotrebni rizici.
Dvadeset i šestog aprila regionalni zvaničnici u Stokholmu zatvorili su pet restorana nakon što su inspektori utvrdili da su prenatrpani i da ljudi ne poštuju pravila distanciranja. Svi restorani su ranije dobili upozorenja. Ali, nijedan nije kažnjen i svima će biti dozvoljeno ponovno otvaranje nakon prolaska novih inspekcija.
Krajem marta oko 2.000 švedskih istraživača potpisalo je peticiju, pozivajući vladu da "odmah preduzme korake u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije" za borbu protiv korona virusa. Među potpisnicima je i predsjedavajući Nobelove fondacije Carl Henrik Heldin.
U peticiji se traži da Švedska izrekne mjere koje ozbiljno ograničavaju kontakt među ljudima i uveliko poboljšavaju kapacitet javnog zdravstvenog sistema za testiranje ljudi na infekciju.
"Ove se mjere moraju uspostaviti što je prije moguće, kao što je to slučaj u našim susjednim evropskim zemljama", napisali su švedski naučnici. "Naša država ne bi trebala biti izuzetak u radu na suzbijanju pandemije."
U njihovoj peticiji se također navodi da pokušaj "stvaranja imuniteta krda, na isti način kao što se to događa tokom epidemije gripe, ima slabo naučno uporište".
Stav glavnog epidemiologa
Glavni državni epidemiolog Anders Tegnell negira da je švedska strategija "dobrovoljne saradnje i individualne odgovornosti" usmjerena na stvaranje "imuniteta stada" - tačke u kojoj većina populacije razvije imunitet na bolest i tako pruži indirektnu "zaštitu stada" onima koji su nisu imuni.
Ustvari, naučnici kažu kako je još nejasno da li osoba koja se oporavi od bolesti COVID-19 razvije imunitet ili se može ponovno zaraziti.
Jedno nedavno medicinsko istraživanje u Švedskoj sugeriše da će trećina od deset miliona građana Švedske biti izložena korona virusu do početka maja.
Na pitanje BBC-a da li će im švedska strategija pomoći da izdrže mogući drugi talas korona virusa, Tegnell je rekao da će "definitivno utjecati na stopu reprodukcije i usporiti širenje". Ali kaže da to neće biti dovoljno za postizanje imuniteta stada.
"Mi vrlo malo znamo o imunitetu na ovu bolest, ali većina stručnjaka u Švedskoj slaže se da ćemo neku vrstu imuniteta definitivno imati jer je mnogo ljudi koji su do sada testirani proizvelo antitijela", rekao je Tegnell. "Nadam se da će nam ovo dugoročno olakšati stvari."
Kao savjetnik koji vodi strategiju Švedske, Tegnell kaže da pravni okvir u toj zemlji čini praktično nemogućim potpuno zatvaranje.
"Možemo uvesti ograničene karantenske mjere, ali nije zakonski izvedivo zaključati gradove ili regije - a kamoli cijelu zemlju", izjavio je Tegnell nedavno u švedskom izdanju stranice The Local.
Tegnell takođe tvrdi da se epidemija korona virusa u Švedskoj može uporediti sa ostalim evropskim zemljama koje su uvele obavezne restriktivne mjere.
Sa nešto više od 19.000 potvrđenih slučajeva korona virusa 29. aprila i 2.355 smrtnih slučajeva na 10 miliona stanovnika, stopa infekcije i smrtnosti po glavi stanovnika u Švedskoj je uporediva sa Irskom - zemljom koja je uvela stroge mjere zatvaranja.
Ali, u poređenju sa Češkom Republikom koja ima skoro isto stanovnika kao Švedska, ali je uvela strogi karantin, brojevi u Švedskoj izgledaju prilično mračno: Česi su od 29. aprila zabilježili 7,504 infekcije i 227 smrtnih slučajeva.
Sve te teško pogođene evropske zemlje uvele su obavezne mjere zatvaranja koje uključuju zatvaranje škola i obustavu poslovanja.
"To ukazuje da smo zaista u stanju ograničiti cirkulaciju COVID-19 na osnovu preporuka i pritiska" koji podsjećaju Šveđane da nastave sa praksom dobrovoljnog socijalnog distanciranja, tvrdi Tegnell.
Tegnell kaže da dok druge vlade govore o karantinu, ljudi u tim zemljama možda i dalje rade i "obavljaju neke druge stvari" koje bi mogle uticati na širenje bolesti.
"Nismo rekli da imamo karantin, ali mislim da Šveđani smatraju da su veoma ograničeni", kaže on.
Vrhunac epidemije još nije stigao
No, dok zatvorene evropske zemlje počinju planirati ponovno otvaranje svojih ekonomija nakon pada broja novih infekcija, švedska ministrica zdravstva priznaje da ta zemlja vjerovatno još nije doživjela vrhunac epidemije.
"Ne kažem da smo imali vrhunac i da je prošao," rekla je Hallengren za RSE 28. aprila. "Ali vrlo je važno u švedskoj strategiji bilo i osigurati da možemo izravnati krivulju i osigurati da se zdravstveni sistem može nositi sa svima onima kojima je potrebna zdravstvena zaštita ili intenzivna njega."
Švedska i dalje ima raspoloživih kreveta u bolnicama i na odjeljenjima intenzivne njege za pacijente sa korona virusom", kaže ona.
Hallengren dodaje da je vlada Švedske "uvijek spremna" pojačati ograničenja u javnom zdravstvu u budućnosti - posebno nakon što je usvojen zakon u prvoj sedmici aprila kojim se proširuju ovlasti vlade da uvede strožije hitne mjere.
Sa Štokholmom u epicentru epidemije u Švedskoj, Hallengren je rekla da i drugi regioni zemlje uče lekcije iz situacije koja se dogodila u glavnom gradu države.
Ako postoji jedna lekcija koju Švedska može ponuditi ostatku svijeta o propustima u svojoj strategiji, Hallengren kaže da je to razarajući efekat koji je korona virus imao na domove za starije osobe. Čak 86 posto smrtnih slučajeva od korona virusa u Švedskoj bilo je među starijom populacijom. Hallengren kaže da je to "zaista zabrinjavajuće."
"To je situacija u kojoj smo imali COVID-19 u nekim od naših jedinica za njegu starijih", objašnjava ona. "To su jedinice za poseban tretman, za zdravstvenu zaštitu najugroženijih."
"Oni su vrlo krhki, a kada dođe do bolesti i virusa u tim domovima, to je zaista, zaista nesreća", kaže ona.
Prema globalnoj bazi podataka o korona virusu, koju održava Univerzitet Johns Hopkins, švedska stopa smrtnosti od 23 osobe na 100.000 ljudi također je bolja od Belgije (64), Španije (51), Italije (45), Francuske (35), Velike Britanije (31) i Holandije (27).
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
