Dostupni linkovi

Švedski izbori u svijetlu rasta ekstremne desnice


Marš desničarskih grupacija, Švedska, fotoarhiv

Piše: Rikard Jozwiak (Prevela: Biljana Jovićević)

Niti jedan glavni politički blok neće osvojiti većinu na parlamentarnim izborima 9. septembra u Švedskoj, ali bi ekstremno desničarske Švedske demokrate mogle završiti kao odlučujući faktor.

U posljednje vrijeme ova zemlja bilježi konstantni rast ekstremno desničarske Demokratske partije. Kampanja za parlamentarne izbore fokusirana je na mučno pitanje migracije i ovoj desničarskoj stranci pošlo je za rukom da to kapitalizuje.

Švedski izbori su nekada interesovali samo političke štrebere, koji bi razmatrali politički marginu pobjede dominantne Socijaldemokratske partije i divili se tome koliko je stabilan politički sistem zemlje.

Ne više.

Parlamentarni izbori 9. septembra će najvjerovatnije pokazati da ni Švedska takođe nije imuna na političke trendove koji su zahvatili zapadni svijet, sa oživljavanjem stranka koje se protive imigraciji i sve očiglednijim topljenjem političkog centra.

Ovi izbori su definisani meteorskim rastom ekstremno desničarskih Švedskih demokrata, partije koja će po svemu sudeći slijediti izborne uspjehe svojih južnih rođaka iz Lige za sjever u Italiji i Slobodarske partije Austrije.

Dharmendra Kanani, direktor strategije u briselskom think-thanku Prijatelji Evrope, konstatuje sa zabrinutošću da je i Švedska podložna istim političkim trendovima.

"Švedska je uvijek bila po strani, uvijek je bila ona zemlja koja je uživala uspjeh, imala je snažan etos države blagostanja", kaže Kanani. "I odjednom se iznenada čak i Švedska priključila svima, naročito rastom ekstremno desničarske ideologije."

Švedska demokratska partija je osnovana 1988. i egzistirala je na ivici bijele-nacionalističke i neonacističke politike. U švedski parlament su ušli 2010. godine, osvojivši skoro šest posto glasova, da bi podršku udvostručili četiri godine kasnije. Ovaj put bi mogli biti najveća ili druga po snazi partija u parlamentu, dok im istraživači javnog mnijenja predviđaju oko 20 posto podrške biračkog tijela.

Socijaldemokratska stranka, koja trenutno vlada u koaliciji sa Zelenom partijom lijevog centra, prema istim projekcijama, trebalo bi da dobije između 20 do 25 posto, što bi bio njihov najgori rezultat u 110 godina.

Socijaldemokrate su bili glavna stranka na biralištima na svakim opštim izborima u toj zemlji od 1917. godine, često dobijajući oko ili preko 50 posto glasova. Stanka je vladala zemljom svih, izuzev 17 godina, od Drugog svjetskog rata.

Tradicionalne stranke desnog centra takođe ne stoje mnogo bolje. Umjerena partija, koja je bila glavni takmac Socijaldemokratama u posljednjih 11 izbora će, prema anketama, najvjerovatnije imati ispod 20 posto biračkog tijela, što je rezultat koji podsjeća na njihove loše performanse tokom radikalnih 1960-ih i 1970-ih godina.

Stranke establišmenta dugo negirale postojanje problema

No desničarske Demokrate neće, po svemu sudeći, uspjeti da budu dio vlasti.

Svih osam drugih stranka su isključile mogućnost vladanja sa njima. Najizvjesniji scenario je da će tri stranke ljevice uspjeti da sakupe oko 40 posto podrške, kao što će otprilike toliko dobiti i kvartet stranaka desnog centra, te će Švedske demokrate dobiti preostalih 20 posto. To će vjerovatno značiti manjinsku vladu, sa kolicijom lijevog ili desnog centra.

Iako su same Demokrate pokušale da se distanciraju od sopstvene bijele nacionalističke prošlosti, njihov rast je ipak razlog velike zabrinutosti mnogih švedskih političkih posmatrača.

"Lideri te stranke imaju jasne neonacističke korijene i fašistička naginjanja, u najmanju ruku iz prošlosti", kaže Staffan Lindberg, profesor političkih nauka na Univerzitetu Geteborg. "I sada idu na neku vrstu pranja prošlosti ili pokušavaju izgledati više kao normalna demokratska partija, i trude se da se tako ponašaju."

Ako se njihova "nacionalistička vizija" proširi, upozorava on, "onda je to krajnja prijetnja jednom demokratskom društvu".

Pitanje imigracije je dominiralo izbornom kampanjom.

U 2015. godini Švedska je primila 163.000 tražilaca azila, uglavnom iz Sirije i Avganistana, per capita najviše od bilo koje druge članice Evropske unije, u odnosu na broj stanovnika. Sa novim dolascima, državni stanovi, socijalna davanja i zdravstvene usluge su počele da trpe i mnoge lokalne vlasti u Švedskoj su podigle alarm da je taj nivo imigracije neodrživ.

Kao rezultat, 2016. je vlada lijevog centra radikalno pooštrila zakone o azilu i uvela kontrolu na švedsko-danskoj granici, mjeru koja je još uvijek na snazi.

I pored toga što je uslijedio pad tražilaca azila u narednim godinama (u 2017. odobreno je 26.000 zahtjeva) i mnoge od ovih pooštrenih mjera dobile podršku većine političkih stranka, samo su Švedske demokrate bile te koji su se zalagali za njih od samog početka.

Švedska ekonomija je snažna sa 2,6 posto rastom bruto domaćeg proizvoda koliko se očekuje ove godine i stopom nezaposlenosti od 6,8 posto koja je lako savladiva.

No Švedske demokrate su profitirale od mučnih naslovnica iz vijesti o problemima integracije i nedavno pridošlih migranta i onih koji su stigli prethodnih godina.

Duh je izašao iz boce

Iako sistem socijalnih davanja i dalje ostaje velikodušan, često može biti veoma teško za migrante da se snađu na švedskom tržištu rada, stopa nezaposlenosti među strancima prelazi 16 posto, u usporedbi sa samo četiri posto nezaposlenih rođenih Šveđana.

Ekstremno desničarske stranke takođe su privukle mnogo više pristalica nakon smrtonosnog terorističkog napada u aprilu 2017. godine, kada je odbijeni tražilac azila iz Uzbekistana uletio kamionom u masu ljudi u prometnoj ulici u Stokholmu. Tom je prilikom ubijeno petoro ljudi.

Napadač iz Stockholma u vezi s IDIL-om
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:39 0:00

Takođe su kapitalizovali rast nasilja bandi u zemlji, koji dominantno pogađa migrantske zajednice.

Primjera radi, godine 2011. u zemlji je od vatrenog oružja ubijeno 17 ljudi, a u 2017. je zabilježeno preko 300 pucanjava u kojima je smrtno stradala 41 osoba, a više od 100 je povrijeđeno.

Samo u avgustu je, u i oko, drugog po veličini grada Geteborga, maskirana omladina zapalila više od 80 vozila.

Prema riječima profesora Lindberga, nevoljnost političkih partija establišmenata da razgovaraju o ovim socijalnim pitanjima pokazala se kao benefit za ekstremnu desnicu.

"Dugo vremena je Švedska prihvatala mnogo više imigranata i postojala je neka vrsta sporazuma među glavnim političkim strankama da je to nešto što treba da radimo i da ćemo to dugo raditi", kaže Lindberg.

"Ali glavne partije su jako dugo, sve donedavno, sprječavale da se javno razmatraju izazovi i problemi sa imigracijom u političkoj areni, dok su obični građani očigledno imali iskustva… A glavne partije su to poricale", ukazuje Lindberg.

Iako se očekuje da švedski izbori neće imati mnogo uticaja na Evropsku uniju, direktor think-tanka Dharmendra Kanani je ipak zabrinut zbog populističkih trendova.

"Mnogi ljudi će, zapravo, reći da će se stvari vratiti u normalu, ali mislim da je duh izašao iz boce u Evropi, u smislu sudbine liberalnih demokratija", kaže on.

Kanani dodaje da je veće pitanje kako će Evropska unija odgovoriti na to, "osmišljavanjem i razvojem zajedničkog pristupa migraciji i integraciji u Evropi".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG