U parlamentarnu proceduru je po hitnom postupku upućena izmjena Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH koja umjesto dosadašnje zabrane kandidiranja na četiri godine zvaničnika za kog se utvrdi da je u toku mandata bio u sukobu interesa, predviđa da se zvaničnik kazni novčano, te da mu se da 60 dana da ispravi grešku, a tek ako to ne učini, da mu se izrekne mjera zabrane.
Transparency international BiH, OSCE i OHR su oštro reagovali na ovakve izmjene zakona koje su za njih neprihvatljive, te umjesto da sankcionišu ovakve pojave idu ka slabljanju zakona i postaju simbolične u odnosu na razmjere nezakonitog bogaćenja koje situacija sukoba interesa može omogućiti. Još nije izvjesno hoće li zakon biti prihvaćen u državnom Parlamentu.
Prijedlog izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, koji je u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku uputio zastupnik HDZ 1990 u Parlamentu BiH Martin Raguž, umjesto poboljšanja starog, nudi rješenja koja omogućavaju izabranim zvaničnicima da dolaze u sukob interesa, ostaju na takvim pozicijama i za sebe stiču ogromnu dobit, stav je Transparency Internationala BiH (TI) koji je oštro reagovao na ovaj prijedlog.
Portparol TI Ivana Korajlić:
„Ovo je sad pokušaj da se novčane kazne stave iznad sankcija koje izriču nepodobnost kandidovanja. Jeste činjenica da je dosadašnja praksa izmjena ovih zakona bila obilježena dvostrukim standardima, ali ne može se na ovaj način tako što će dodatno urušavati i totalno obesmisliti uopšte institut sukoba interesa, ne može se postići da javni zvaničnici budu odgovorni za svoju poziciju i da se spriječi sukob interesa.“
Sjedište OHR-a u Sarajevu, arhiv, Foto: Midhat PoturovićPrema trenutnim odredbama zakona onaj za koga se utvrdi da je u sukobu interesa nema pravo da se kandiduje na bilo koje mjesto izabranog zvaničnika ili nosioca javne funkcije u naredne četiri godine uz novčanu kaznu od jedne do 10.000 KM. Novi prijedlog je skoro pa suprotan. Argument predlagača je da se zabranom kandidovanja, kao prvom mjerom, krše ljudska prava, ponajprije ono da čovjek može biti biran i da bira.
OHR, OSCE i Vijeće Evrope su od Vijeća ministara BiH tražili da Venecijanskoj komisiji dostave svaki novi nacrt zakona o sukobu interesa. Mišljenja Venecijanske komisije o ovom prijedlogu nema, kaže glasnogovornik OHR-a Mario Brkić, i navodi:
„Problematično je to što predložene izmjene omogućavaju da osoba za koju se utvrdilo da se nalazi u sukobu interesa ima 60 dana da otkloni taj sukob bez kazne. Time bi se ukinula svaka značajna inicijativa da političari riješe sukob interesa prije preuzimanja dužnosti i ustvari im se dozvoljava da svjesno održavaju sukob interesa sve dok ne budu otkriveni i dok CIK ne utvrdi da su prekršili zakon. Dakle, OHR apelira da se ovaj zakon povuče iz parlamentarne procedure, te da on bude predmet iscrpne javne debate.“
CIK BiH do sada je izrekla 85 pravosnažnih odluka o sukobu interesa, dok još 15 čeka pravosnažnost. Novi prijedlog zakona nisu dobili, ali su ranije parlamentarcima dostavili preporuke o načinu na koji se zakon može popraviti, kaže glasnogovornica CIK BiH Maksida Pirić:
Sa jedne od sjednica CIK-a, Foto Nezavisne novine„Da je potrebno otkloniti postojeće nepreciznosti i nejasnoće u zakonu i staviti veći akcenat na ostvareni finansijski interes, umjesto na nespojivost funkcija. Također potrebno je uskladiti Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH sa drugim zakonima na državnom i entitetskom nivou koji se na posredan ili neposredan način odnose na ovu oblast.“
Nema podrške iz drugih stranaka
Efekti primjene restriktivnog zakona koji je na snazi su loši i često kontraproduktivni, stoji u Raguževom pojašnjenju. Također se navodi kako se otvara prostor za špekulacije, te za politiku različitih mjera i aršina, ovisno o uticaju osobe koja dođe pod udar ovog zakona.
Da je postojeći zakon loš smatraju i u SDP BiH, pošto je, kako tvrdi šefica kluba zastupnika ove stranke u državnom Parlamentu Mirjana Malić, na udaru uvijek opozicija:
“Mislimo da je neophodno da postoje parametri koji procjenjuju sukob interesa, da se sankcioniše svaki pokušaj izabranih zvaničnika da za sebe pribave bilo kakvu korist na račun navodnih demokratski izabranih licenci. Ali ovo što mi imamo da Izborna komisija ima u jednom mandatu ovakav aršin, u drugom drugi, ali se svaki put on odnosi na reperkusije prema opoziciji je najbolja ilustracija koliko je voluntaristički pristup CIK-a.“
Međutim, protive se hitnoj proceduri po kojoj je prijedlog upućen koja ne dozvoljava da se na bilo koji način interveniše. U SNSD-u, kako nam je potvrđeno, još uvijek nemaju stava hoće li podržati zakon, jer klub ove stranke se još o njemu nije izjasnio, mada su o njemu govorili pohvalno.
Stranka za BiH neće podržati zakon, kaže zastupnik ove stranke u Parlamentu BiH Adem Huskić:
„Stranka za BiH je dosada u svim zakonskim projektima uvažavala mišljenje OHR-a ili OSCE-a i ukoliko postoji neslaganje oko prijedloga zakona, mi ga nećemo podržati.“
U SDA smatraju kako je izuzetno važno čuti mišljenje Venecijanske komisije o ovom prijedlogu, kaže zastupnik ove stranke u Parlamentu BiH Husein Nanić:
„U predizborno vrijeme mislim da donositi bilo kakve propise koji se tiču prava ili izmjene prava ili povlastica dužnosnika u BiH nije dobar tajming. Mogu reći da sam protiv izmjene postojećeg zakona.“
Ovaj zakon jedan je od bitnijih kada je u pitanju set antikorupcionih zakona, te je stoga važno pažljivo, a ne po hitnoj proceduri, raditi na njegovom usklađivanju i potrebnim izmjenama. Tim prije što su na pragu izbori, te se bilo koji propust može obiti o glavu zemlji koja je najkorumpiranija u regiji.
Transparency international BiH, OSCE i OHR su oštro reagovali na ovakve izmjene zakona koje su za njih neprihvatljive, te umjesto da sankcionišu ovakve pojave idu ka slabljanju zakona i postaju simbolične u odnosu na razmjere nezakonitog bogaćenja koje situacija sukoba interesa može omogućiti. Još nije izvjesno hoće li zakon biti prihvaćen u državnom Parlamentu.
Prijedlog izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, koji je u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku uputio zastupnik HDZ 1990 u Parlamentu BiH Martin Raguž, umjesto poboljšanja starog, nudi rješenja koja omogućavaju izabranim zvaničnicima da dolaze u sukob interesa, ostaju na takvim pozicijama i za sebe stiču ogromnu dobit, stav je Transparency Internationala BiH (TI) koji je oštro reagovao na ovaj prijedlog.
Portparol TI Ivana Korajlić:
„Ovo je sad pokušaj da se novčane kazne stave iznad sankcija koje izriču nepodobnost kandidovanja. Jeste činjenica da je dosadašnja praksa izmjena ovih zakona bila obilježena dvostrukim standardima, ali ne može se na ovaj način tako što će dodatno urušavati i totalno obesmisliti uopšte institut sukoba interesa, ne može se postići da javni zvaničnici budu odgovorni za svoju poziciju i da se spriječi sukob interesa.“
OHR, OSCE i Vijeće Evrope su od Vijeća ministara BiH tražili da Venecijanskoj komisiji dostave svaki novi nacrt zakona o sukobu interesa. Mišljenja Venecijanske komisije o ovom prijedlogu nema, kaže glasnogovornik OHR-a Mario Brkić, i navodi:
„Problematično je to što predložene izmjene omogućavaju da osoba za koju se utvrdilo da se nalazi u sukobu interesa ima 60 dana da otkloni taj sukob bez kazne. Time bi se ukinula svaka značajna inicijativa da političari riješe sukob interesa prije preuzimanja dužnosti i ustvari im se dozvoljava da svjesno održavaju sukob interesa sve dok ne budu otkriveni i dok CIK ne utvrdi da su prekršili zakon. Dakle, OHR apelira da se ovaj zakon povuče iz parlamentarne procedure, te da on bude predmet iscrpne javne debate.“
CIK BiH do sada je izrekla 85 pravosnažnih odluka o sukobu interesa, dok još 15 čeka pravosnažnost. Novi prijedlog zakona nisu dobili, ali su ranije parlamentarcima dostavili preporuke o načinu na koji se zakon može popraviti, kaže glasnogovornica CIK BiH Maksida Pirić:
Nema podrške iz drugih stranaka
Efekti primjene restriktivnog zakona koji je na snazi su loši i često kontraproduktivni, stoji u Raguževom pojašnjenju. Također se navodi kako se otvara prostor za špekulacije, te za politiku različitih mjera i aršina, ovisno o uticaju osobe koja dođe pod udar ovog zakona.
Da je postojeći zakon loš smatraju i u SDP BiH, pošto je, kako tvrdi šefica kluba zastupnika ove stranke u državnom Parlamentu Mirjana Malić, na udaru uvijek opozicija:
“Mislimo da je neophodno da postoje parametri koji procjenjuju sukob interesa, da se sankcioniše svaki pokušaj izabranih zvaničnika da za sebe pribave bilo kakvu korist na račun navodnih demokratski izabranih licenci. Ali ovo što mi imamo da Izborna komisija ima u jednom mandatu ovakav aršin, u drugom drugi, ali se svaki put on odnosi na reperkusije prema opoziciji je najbolja ilustracija koliko je voluntaristički pristup CIK-a.“
Međutim, protive se hitnoj proceduri po kojoj je prijedlog upućen koja ne dozvoljava da se na bilo koji način interveniše. U SNSD-u, kako nam je potvrđeno, još uvijek nemaju stava hoće li podržati zakon, jer klub ove stranke se još o njemu nije izjasnio, mada su o njemu govorili pohvalno.
Stranka za BiH neće podržati zakon, kaže zastupnik ove stranke u Parlamentu BiH Adem Huskić:
„Stranka za BiH je dosada u svim zakonskim projektima uvažavala mišljenje OHR-a ili OSCE-a i ukoliko postoji neslaganje oko prijedloga zakona, mi ga nećemo podržati.“
U SDA smatraju kako je izuzetno važno čuti mišljenje Venecijanske komisije o ovom prijedlogu, kaže zastupnik ove stranke u Parlamentu BiH Husein Nanić:
„U predizborno vrijeme mislim da donositi bilo kakve propise koji se tiču prava ili izmjene prava ili povlastica dužnosnika u BiH nije dobar tajming. Mogu reći da sam protiv izmjene postojećeg zakona.“
Ovaj zakon jedan je od bitnijih kada je u pitanju set antikorupcionih zakona, te je stoga važno pažljivo, a ne po hitnoj proceduri, raditi na njegovom usklađivanju i potrebnim izmjenama. Tim prije što su na pragu izbori, te se bilo koji propust može obiti o glavu zemlji koja je najkorumpiranija u regiji.
