Testiranje za sudije osnovnih sudova u Crnoj Gori biće ponovljeno početkom juna jer je otkriveno da su na konkursu, koji je u toku, tri kandidata za te funkcije prevarom pokušali da ostvare što bolji rezultat.
Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je ogorčena i šokirana, ali i da je preduzela sve kako do slične pojave više ne bi dolazilo.
Kandidatima koji su se prijavili na konkurs zadat je slučaj za koji je trebalo da napišu presudu. Primjeri koji su im dati su stvarni, gotovi slučajevi čije se presude mogu naći na internet stranici Vrhovnog suda, što je navodno troje kandidata iskoristilo, našlo i prepisalo (kopiralo) u svoj rad, koristeći internet i USB memoriju. Zbog toga je Savjet poništio pisano testiranje, a predmet je u rukama Tužilaštva.
Nakon anonimne prijave da su neki kandidati na testu prepisivali, uprkos tome što je internet bio blokiran, Simović Zvicer je podnijela krivičnu prijavu, a policija je izuzela računare.
„Problematična su bila tri računara sa kojih su forenzičari utvrdili da je bila uspostavljena konekcija sa internetom, a na jednom od njih bila je i USB kartica. Sve je to predato u dalju proceduru koja je pred Tužilaštvom“, navodi Simović Zvicer.
Ona napominje da su do ove godine testiranja rađena ručno, na papiru, ali su kandidati tražili da rade presude na kompjuterima jer je tako lakše i njima i ispitivačima.
Šta pokazuje slučaj kopiranja
RSE je pitao Ministarstvo pravde kako će se odrediti prema ovom slučaju, ali odgovor nismo dobili.
Boris Marić, bivši član Radne grupe za poglavlje 23 o vladavini prava u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) poručuje da kandidatima koji su varali nije mjesto u sudstvu.
„Ovaj poziv podrazumijeva etičke i profesionalne standarde, kredibilnost i integritet tako da ovim kandidatima nije mjesto u pravosudnom sistemu na poziciji sudija“, ocjenjuje Marić.
Dodaje da je potrebno da pravosudni sistem na čelu sa Sudskim savjetom razmisli šta se desilo i koji su sistemski uzroci doveli do ove situacije.
„Ova situcija će dovesti do dodatnog urušavanja povjerenja i kredibiliteta pravosudnog sistema što je posebno loše i dodatni minus uz sve ono što već imamo. Pravosuđe ulazi sve dublje u problem i mora se podvući crta“, kaže Marić.
Tamara Milaš iz nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje za RSE ocjenjuje da je posljednji slučaj još jedan znak dramatično lošeg stanja u crnogorskom pravosuđu.
Druga šansa?
Iako pozdravlja što je predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer, podnijela krivične prijave protiv tri kandidata za sudije za koje se sumnja da su varali na testiranju, poručuje da bi hitno trebalo otvoriti i pitanje odgovrnosti unutar samog Sudskog savjeta, odnosno Komisije za testiranje.
„Poslovnikom je propisano da predsjednik Komisije za testiranje sat prije početka testiranja žrijebanjem bira test koji će kandidati raditi. Ovdje se otvara pitanja - kako su neki kandidati znali koja će im presuda biti na testu? Takođe, zašto do sada sistem nije unaprijeđen da se ovakvi slučajevi preveniraju?“, pita Milaš.
Saglasna je da oni koji su su varali na testu ne bi smjeli da imaju drugu šansu.
„Ti kandidati nemaju svijest o tome koliko je važno poštovati zakon i etička načela. Oni moraju biti sankcionisani jer nisu mladi ljudi koji nisu svjesni posledica. Ni u kom slučaju se ova situacija ne može opravdati“, smatra Milaš.
Ponovno testiranje
Simović Zvicer poručuje da bi otkrila imena jer su ti kandidati dio pravosudnog sistema, ali ne smije da utiče na dalji postupak pred Tužilašvom. Najavila je da će uputiti inicijativu njihovim poslodavcima da preduzmu odgovarajuće mjere koje se tiču radno – pravnog statusa tih kandidata.
„Ko bi očekivao da je na to spreman neko ko je već položio pravosudni ispit, ko radi u sudu, koji pomaže sudijama u pisanju presuda i koji se kandidovao da dijeli pravdu u Crnoj Gori“, pita Simović Zvicer i dodaje da joj je žao ostalih kandidata koji će zbog neodgovornosti drugih morati da ponove test.
Ponovno pisano testiranje, kako je najavila, planirano je za 8. i 9. jun do kada vjeruje da će imati rezultate Tužilaštva. Na pitanje da li i oni koji su varali imaju pravo na ponovni test, odgovara:
„U ovom trenutku, kada nemamo ništa, ne možemo im reći 'mi sumnjamo da ste vi prepisivali i sad ne možete pristupiti testiranju'. Sačekaćemo pa ćemo se odrediti.“
Kako spriječiti varanje
Vesna Simović Zvicer smatra da je korisna sugestija da bi trebalo formulisati hipotetičke slučajeve, a ne davati stvaran slučaj koji se može naći u internet bazi podataka.
„Razgovaraćemo sa članovima Komisije ali ovo je bila praksa godinama unazad. Rađene su presude koje su već bile poznati slučajevi, završene presude, i nije bilo problema jer su radili ručno pisano, a ne u elektronskoj formi“, zaključuje Simović Zvicer.
Oni koji su varali na testu ne bi smjeli da imaju drugu šansu.
„Ti kandidati nemaju svijest o tome koliko je važno poštovati zakon i etička načela. Definitivno oni moraju biti sankcionisani jer nisu oni mladi ljudi koji nsiu svjesni posledica već o onima koji su dugo u pravosuđu. Ni u kom slučaju se ova situacija može opravdati", rekla je Tamara Milaš iz nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje.
Boris Marić je mišljenja da je i u kontekstu evropskih integracija ovaj slučaj „kap u punoj čaši“.
„Da li će se preliti kada je Evropska komisija u pitanju ostaje da se vidi. Oni su odgodili prezentaciju izvještaja o napretku, ostavili su to za jesen. Ja ipak mislim da će se ovakve stvari uz druge negativne pojave u pravosuđu naći u izvještaju EK i biti ozbiljno kritikovane“, zaključuje Marić.
Crnogorsko pravosuđe ne uživa potreban nivo povjerenja građana. Prema poslednjem istraživanju koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje, ono iznosi 34 odsto.
Situacija slična ovoj dogodila se 2014. godine, kada su pojedini kandidati varali na testu za sudije uz pomoć tehničkih pomagala, odnosno „bubice“. Tom prilikom Savjet nije utvrđivao ko je varao na ispitu, jer su testovi bili potpisani šiframa, i tada je odlučeno da se kandidatima ponudi još jedna šansa i da svi ponove polaganje.
Etičkim kodeksom sudija u članu 7 predviđeno je da su dostojanstvenost, poštenje i nepodmitljivost temeljni principi na kojima počiva integritet sudije. Predviđeno je i da će se sudija u svim prilikama ponašati u skladu s dignitetom funkcije koju obavlja, čime bi afirmisao povjerenje javnosti u integritet pravosudnih institucija.
Saradnja na tekstu: Predrag Tomović
