Dostupni linkovi

Šta 'zarobljava' devize štediša iz BiH u srpskim bankama?


Stara devizna štednja većim dijelom je bila njemačkim markama

Seid Alijagić iz Visokog, tridesetak kilometara udaljenog od Sarajeva, jedan je od četvorice nasljednika stare devizne štednje koju je u srbijanskim bankama Invest i JIK (Jugoslovenska izvozna i kreditna banka) Beograd, prije rata na prostoru bivše Jugoslavije, štedio njegov otac u njemačkim markama.

U ove dvije banke, imao je oko 17.000 njemačkih maraka. Obje banke su, i to treba spomenuti, u samoj Srbiji pod stečajem i to Invest od 2002. godine, a JIK banka od 2005.

Seid, njegov brat, te dva bratića kažu da trenutno trebaju dokazivati svoje pravo na povrat novca pred sudom u Beogradu.

Pored njih to isto treba da učini još 1.400 štediša sa područja Federacije BiH, a u tu situaciju doveo ih je, kako napominju u Udruženju za zaštitu prava stare devizne štednje u BiH, direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH Amer Bekrić.

Bekrić je, kako tvrde u Udruženju za zaštitu prava stare devizne štednje u BiH, izdao potvrde pogrešnog sadržaja u kojima se navodi da se njihova štednja nalazi u Bosni i Hercegovini, a ne u Republici Srbiji.

"Predali smo svu dokumentaciju, kopije, rodne listove od oca, štedne knjižice smo poslali, oni su zahtijevali i došla nam odbijenica sada, k'o da u njih nisu te pare, da su one ostale ovdje u Federaciji BiH. Sada se svako pere, nije ovaj, nije onaj. Dobili smo od Agencije za privatizaciju Zeničko - dobojskog kantona izvještaj da pare nisu dirane kako je otac umro rahmetli, da to nije neko od nas ranije diz'o", rekao je Seid Alijagić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Da li je isplata štednje dovedena u pitanje?

Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu stare devizne štednje u BiH ističe da je ugrožena isplata štednje u Srbiji zbog poteza direktora Agencije za privatizaciju Federacije BiH Amera Bekrića.

"Na zahtjev Srbije, direktor Agencije obrađivao je naše lične podatke, dao pogrešnu informaciju da novac nije u Srbiji nego da je u Bosni, iako je presudom Evropskog suda utvrđeno da je u Srbiji. Otprilike, po našim informacijama koje smo dobili iz Beograda, 1.400 štediša iz Federacije BiH dobilo je odbijenicu i trebalo bi da ide na sudove u Srbiji, s tim da ova država (BiH) im ne nudi nikakav dokaz kojim će pobiti tvrdnje gospodina Bekrića da je novac u Bosni i Hercegovini", rekla je Omersoftić.

Bekrić o optužbama

U razgovoru za RSE Amer Bekrić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH poziva sve organe, "ko god smatra da treba pokrenuti krivičnu prijavu" da to učini.

"Ja bih volio da je pokrene, jer je malo suludo da ja sam protiv sebe pokrećem krivičnu prijavu. Zato što sam uvjeren da je Agencija u svakom momentu postupila isključivo u skladu sa obavezujućim zakonskim propisima, u skladu sa zakonom. Sve smo učinili uz konsultacije s našim advokatima. Ovo nije moja pamet, to je pamet Agencije, iza ovoga stoji trideset odgovornih, ozbiljnih ljudi, ja snosim odgovornost za sve što smo uradili", kaže Bekrić za RSE.

On smatra da je zahtjev Udruženja građana pogrešno adresiran.

"Nije Agencija za privatizaciju Federacije ta koja će rješavati pitanje stare devizne štednje", kaže Bekrić i dodaje da je Agencija od marta 2019. godine do danas, izdavala izvode sa jedinstvenog računa građana na osnovu ličnih zahtjeva građana.

Nije Agencija za privatizaciju Federacije ta koja će rješavati pitanje stare devizne štednje
Amer Bekrić


Jedinstveni račun građana, kaže on, nije transakcioni novčani račun, već istorijska lista transakcija.

"U ovom gradu, ovoj državi, nekoga optužiti na način da taj neko radi za interese druge države, u ovom konkretnom slučaju Srbije, ravno je stavljanju mete na čelo. Ova Agencija nije nadležna agencija za staru deviznu štednju, ne vraćamo mi staru deviznu štednju. Niti jedan akt nije upućen Republici Srbiji. Dat je ljudima, građanima, koji su se obraćali ovoj agenciji sa zahtjevom da im se izda taj akt. Ja govorim o 8.000 građana koji su se obratili ovoj Agenciji u zadnjih deset mjeseci, da im se izda izvod iz evidencije koja je deponovana u ovoj Agenciji", ističe Bekrić.

Odluka Evropskog suda za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije", još 2012. godine, presudio je u korist podnosilaca, zahtijevajući od ovih država da vrate staru deviznu štednju štedišama.

Srbija je donijela Zakon, koji se se odnosi na državljane Srbije, kao i na "državljane bivših republika SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija prim.red.) koji su do 27. aprila 1992. godine položili deviznu štednju u svim srpskim bankama, bez obzira na mjesto u kom se filijala nalazila".

Omersoftić tvrdi i da je direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH, Amer Bekrić, povrijedio i 'pravo na privatnost' starih deviznih štediša iz Federacije BiH.


Amila Omersoftić rekla je novinarima da je prema njihovoj evidenciji štednju u srbijanskim bankama Invest i Jugoslovenska izvozna i kreditna banka (JIK) Beograd, imalo 4.743 štediša koji su potraživali oko 27 miliona eura.

"Štediše iz Republike Srpske će dobiti štednju, kao i štediše koji nisu bile 1997. godine u BiH, u Federaciji BiH, koji su bile vani", kaže Omersoftić.

Omersoftić tvrdi i da je direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH, Amer Bekrić, povrijedio i 'pravo na privatnost' starih deviznih štediša iz Federacije BiH.

"Praktično sada Srbija, te njihove sigurnosne agencije, raspolažu podacima o svim štedišama koji su bili u Armiji BiH i HVO-u (Hrvatskom vijeću obrane), apsolutno sa potpunim podacima", kaže Omersoftić.

Kršenje podataka o pripadnicima bivših vojnih formacija?

Bekrić, na optužbu da je ugrozio sigurnost građana tako što je na jedinstvenom računu građana, između ostalog, evidentirano potraživanje po osnovu učešća u bivšim vojnim formacijama, kaže da je to nerazumno.

"To je van pameti, jer je pripadnost oružanim snagama dokument koji se vrti na internetu, javan je i objavilo ga je, na osnovu zahtjeva demobilisanih boraca Ministarstvo za boračka pitanja Federacije BiH", kaže Bekrić.

U Srbiji je za isplatu stare devizne štednje građanima bivše SFRJ zadužena Uprava za javni dug Ministarstva finansija, iz koje na upit RSE nisu odgovorili na pitanja vezana za štediše u Bosni i Hercegovini.

Podaci BiH Uprave za javni dug

Na sajtu Uprave za javni dug se navodi kako je isplata stare devizne štednje u Srbiji regulisana Zakonom o regulisanju javnog duga Republike Srbije po osnovu neisplaćene devizne štednje građana položene kod banaka čije je sjedište na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ, Vladinoj Uredbi o postupku za utvrđivanje prava na isplatu devizne štednje građana.

Uprava je 23. februara 2017. godine objavila poziv građanima da prijave potraživanja u naredne dvije godine.

Rok za prijavu potraživanja istekao je 23. februara 2019. godine, a Uprava za javni dug je imala rok do 23. decembra 2019. godine da odluči o prijavama građana i donese Rješenja o utvrđivanju prava na isplatu devizne štednje (za svakog štedišu pojedinačno).

"Na većinu pristiglih prijava, Ministarstvo finansija - Uprava za javni dug je od štediša zatražila dopunu dokumentacije koja neblagovremeno stiže i skraćuje rok u kome je potrebno utvrditi pravo na isplatu devizne štednje i utvrditi stanje duga po štediši", piše na sajtu Uprave.

Kako se još navodi, isplata obveznica Srbije za dug za deviznu štednju treba da počne 28. februara 2020. godine i predviđeno je da se završi 31. avgusta 2023. godine.

Predviđeno je da se građanima stara devizna štednja isplati u osam polugodišnjih rata. Takođe, kako bi im dug za staru deviznu štednju bio isplaćen, potrebno je da građani otvore račun u banci u Srbiji.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG