Šta se dešava četiri godine od presude Evropskog suda za ljudska prava koji je donio odluku da je Slovenija odgovorna za povrat štednih deviznih uloga položenih u filijalama u BiH, pod istim uvjetima pod kojima su povrat ostvarile štediše ove banke na području Slovenije. O tome govori predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH Amila Omersoftić.
RSE: Koji je trenutno ključni probem građana koji su povjerili svoj novac Ljubljanskoj banci i toliko godina kasnije, i pored presude Suda u Strazburu ne mogu da dođu do svoje imovine, tj, svoje ušteđevine?
Omersoftić: Ključni problem je što je Slovenija donijela zakon koji odstupa od presude. Pogođene su sve štediše koje su u jednom periodu u Bosni i Hercegovini mogle svoju štednju koristiti u privatizaciji, jer je ona iskazana na jedinstvenim računima građana, tzv. certifikatima kada je započela privatizacija. Zatim je presudom Ustavnog suda Federacije BiH to ukinuto.
Presuda Evropskog suda navodi da Slovenija može potraživanja, odnosno iznos ušteđevine umanjiti samo za iznos utrošene štednje u procesu privatizacije. Međutim, Slovenija neće da vrati nikome novac, ko je na certifikatu imao upisan iznos ušteđevine. Stav Evropskog suda je da oni ne kažnjavaju državu, nego daju državi članici Vijeća Evrope da ona na svojim sudovima ispoštuje evropsku Konvenciju te su preporučili nama, štedišama da se obratimo sudovima u Sloveniji. Međutim, sudovi u Sloveniji to odugovlače, najčešće odbijaju zahtjeve, tako da imamo najmanje 106 predmeta koje je Ustavni sud Slovenije odbio da razmatra, odbio da raspravlja o ovom problemu povrede prava na imovinu. Otišli smo pred Evropski sud ponovo i zatražili da se po pravilu 41 što prije to riješi, jer 28 godina koliko čekamo svoj novac, nije malo. Previše je čekanja, pogotovo što je presuda donesena 2014. godine, znači četiri pune godine mi ne možemo priznata prava realizirati.
Drugi problem imaju štediše koje su imale po darovnom ugovoru pravo da naplate štednju. Postavili su uvjet da oni moraju svoju štednju registrirati kod glavne filijale Sarajevo – koja ne postoji kao subjekt, kao departman Ljubljanske banke. Ona ne postoji, čak ni u registraciji Slovenije, nema je u Sudu registrovane kao poslovnice.
RSE: Kako je uopšte moguće da Slovenija ulazi u lične podatke ljudi i da zna da su oni prenijeli štednju na vrijednosni papir?
Omersoftić: To je potpuno jasno, njima je Bosna i Hercegovina ustupila podatke. Dala je, dakle, podatke o stanju na deviznim računima i dala je podatke koja je štednja bila konvertovana u privatizacijsko pravo. I sad oni zloupotrebljavaju te podatke. Da bismo mi to izbjegli, kao udruženje smo pokrenuli postupak u Sarajevu, pokrenuli tužbu za utvrđenje, gdje je vještak u Sarajevu utvrdio stanje potraživanja u valutama po svakom deviznom računu i utvrdio koliko je pojedini štediša iskoristio svoje štednje u privatizaciji. Dakle, mi smo na sudu u Sarajevu proveli verifikaciju u skladu sa presudom Evropskog suda i te nalaze vještaka smo proslijedili ovom sudu. Naša poruka je, imate provedenu verifikaciju, naredite sada Sloveniji da novac isplati.
RSE: Najviše je štediša koji nisu utrošili svoj novac položen u poslovnice Ljubljanske banke do 1992. godine, koja je iskazana na njihovim certifikatima u procesu privatizacije.
Omersoftić: Tako je, brojne štediše nisu koristile svoju ušteđevinu, naprimjer za otkup stana ili nešto drugo i ona je ostala samo upisana na papirima, na njihovim jedinstvenim računima. U suštini, naše udruženje nema aktivnu podršku i ulogu Vijeća ministara i zvaničnika u Bosni i Hercegovini da izvrše neki pritisak na Sloveniju i njihove dužnosnike. Imamo jednu apsolutnu pasivnost. Tu je jedan veliki problem - da se iole Vlada Denisa Zvizdića potrudila, mogla je mnogo toga učiniti u ovom periodu, ali, eto, nisu htjeli. Problem je što su lični podaci bh. štediša ustupljeni drugoj državi. Tako Slovenija zna ko je bio u Armiji BiH, ko je bio u HVO, jer su i ti podaci iskazani na certifikatima. Istovremeno se ne želi objaviti registar boraca u Bosni i Hercegovini – kao, to su lični podaci. A poslala država podatke da Slovenija zna za svakog štedišu Ljubljanske banke, da je bio u vojsci. Imamo jedno vrlo, vrlo nekorektno ponašanje Slovenije, kao da nismo živjeli do jučer u jednoj državi. Oni kao da kažu - šta nas briga, idite po sudovima – vrlo nekorektan odnos prema štedišama. Pazite, to je naša imovina, oni su je pokrali. Evropski sud je utvrdio da je sva naša štednja u Narodnoj banci Slovenije. Dakle, nemaš ti šta više kriti, ti si to oteo, kod tebe je, a sad to ne želiš vratiti.
RSE: Vi ste nedavno pozvali štediše da verifikuju svoju štednju. Na koga se to odnosi?
Omersoftić: To je za domaću štednju, za banke u BiH za štediše koji još nisu izvršili verifikaciju. Mi smo imali jedan dio problema kod verifikacije u Bosni i Hercegovini. Sad smo to na sudu u Sarajevu razriješili i pozvali smo sve štediše koji u Bosni i Hercegovini nisu uspjeli realizirati povrat štednje, da imaju do kraja septembra pravo da podnesu ponovo zahtjev i da se taj problem riješi. Oko 16.500 je štediša u Bosni i Hercegovini kojima su pravili probleme kod naplate potraživanja.
Facebook Forum