Dostupni linkovi

Cijene stanova u Sjevernoj Makedoniji rastu, interesovanje stagnira


Svaki treći stan u Sjevernoj Makedoniji je prazan, a godišnje se u prosjeku izgradi 5.000 novih stanova
Svaki treći stan u Sjevernoj Makedoniji je prazan, a godišnje se u prosjeku izgradi 5.000 novih stanova

Cijene stanova u Sjevernoj Makedoniji skočile su "do plafona", dok je u zemlji svaki treći stan prazan, a svake godine se u prosjeku izgradi oko 5.000 novih stanova.

Najprije je pandemija, a potom ruska vojna invazija na Ukrajinu donijela visoku inflaciju, pa ulaganje u nekretnine, uprkos cijeni, mnogi vide kao najbolju opciju.

Među njima je i porodica Zlatka iz Skoplja, koja živi u prigradskom naselju, ali sada kupuju stan u neposrednoj blizini Transportnog centra. Četrdesetogodišnjak je za RSE rekao da će tako stan ostati djeci, inače bi ušteđeni novac mogla pojesti inflacija.

"Imate nešto novca sa strane, ne znate šta ćete s njim, ulažete ga u nekretnine. Ta imovina bi vam mogla doneti neku korist od zakupnine, od kirije“, kaže Zlatko.

On objašnjava da su tu odluku donijeli prije dvije godine, kada su prvi put sklopili ugovor za stan, po cijeni od 1.000 eura po kvadratu.

No, početak gradnje je kasnio, pa ih je kompanija tek prošle godine obavijestila da je cijena promijenjena, a ako i dalje žele stan u zgradi, morat će platiti 1.300 eura po kvadratu.

Prihvatili su, jer je već bilo teško pronaći stan na željenoj lokaciji, plašeći se još većeg poskupljenja.

Kulminacija 2022. godine

Cijene stanova su enormno porasle prošle godine. Prema podacima Narodne banke, u poslednjem kvartalu 2022. godine stanovi su poskupeli za čak 20,6 odsto. Time se praktično nastavlja trend rasta cijena prošle godine. U posljednjem kvartalu 2021. zabilježen je dvocifreni rast, dok je prije toga iznosio od 2 do 6 posto.

U posljednjoj deceniji najniže cijene bile su 2017. godine, od kada počinje trend rasta koji je kulminirao 2022. godine.

Nikola Velkovski iz Građevinske grupe pri Privrednoj komori nije iznenađen poskupljenjem, ali smatra da je to nerealno. On kaže da su u građevinarstvu sada glavni investitori, a ne velike građevinske kompanije, pa im je glavni motiv profit.

"Mislim da se cijena ne može (dalje) podići, već generalno sniziti. Siguran sam u to, jer jednom u trgovini kada se cijena uspostavi, i zaživi među kupcima, ona više ne pada. Sadašnje cijene uopće nisu odraz povećanja cijena ulaznih materijala ili rada. Tu je suštinski problem sa kvalitetnom radnom snagom, ovdje su radnicima malo povećane cijene, ali je daleko od onoga što oni diktiraju kao cijenu gotovog proizvoda”, kaže Velkovski.

Ovaj paradoks se dešava u periodu kada se broj stanovnika u zemlji smanjuje, a niko ne živi u više od trećine stanova. To pokazuju podaci posljednjeg popisa stanovništva obavljenog 2021. godine, kada je u zemlji evidentirano ukupno 839.174 stanova. Od toga je 531.987 stanova naseljeno, a preostalih 307.187 stanova je prazno, uključujući skoro 60.000 samo u Skoplju.

Istovremeno, popis je pokazao i da je u proteklih 20 godina broj stanova porastao za čak 20,2 posto.

Trend se nastavlja, pa je prema podacima Državnog zavoda za statistiku samo 2021. godine u zemlji izgrađeno 5.959 stanova.

Za najskuplje stanove nema interesovanja

U protekloj deceniji, na državnom nivou, u prosjeku se godišnje završi oko 5.000 stanova, uz rekord u 2013. godini, sa 6.528 izgrađenih stanova.

Najveći pritisak za kupovinu stanova je u Skoplju, posebno na "atraktivnim" lokacijama, odnosno što bliže centru grada. Cene su astronomske, do 2.200 evra po kvadratu, što je već počelo da utiče na potražnju, ukazuje Lidija Smiljkova, iz agencije za nekretnine "Astorija".

“Trenutno nema interesovanja, stagnira posljednjih sedmica. Cijene su porasle, kupovali su ljudi koji su morali da kupuju, sada stagnira jer su cijene zaista visoke, a za te (stanove) od 2.200 eura, ali nema interesovanja”, kaže Smiljkova, koja naglašava da je ovo poskupljenje je bez osnova.pa sad svi cekaju snizenje za koje ne zna da li ce se desiti.

Prošle godine samo u skopskom regionu izdate su dozvole za gradnju 2.501 stana, odnosno za ukupno 7.022 u zemlji.

U međuvremenu, Evropa doživljava stagnaciju, ali i pad cijena nekretnina koje rastu posljednjih nekoliko godina. Rast ima i u regionu, ali kako objašnjava građevinar Velkovski, tamo je situacija slična onoj u Makedoniji - atraktivne lokacije se prorjeđuju, samo najveći gradovi se šire, a najvažnija valuta je profit.

Za godinu dana Zlatkov stan trebao bi biti gotov. Ne žuri, jer ionako neće živeti u njemu. Jedino ga brine da ne bude novog šoka na tržištu, pa bi, iako ima dogovor, za to trebao izdvojiti više novca. On kaže da porodični budžet ne bi izdržao nova poskupljenja.

* Priredila Tamara Dičoska

XS
SM
MD
LG