Dostupni linkovi

Podizanje penzija posle roka


Od oktobra 2014. godine, kako je državna kasa bila punija, došlo je do povećanja penzija kojima su bili obuhvaćeni svi penzioneri. (na fotografiji: beogradski penzioneri, fotoarhiv)
Od oktobra 2014. godine, kako je državna kasa bila punija, došlo je do povećanja penzija kojima su bili obuhvaćeni svi penzioneri. (na fotografiji: beogradski penzioneri, fotoarhiv)

Umanjenje penzija većih od 25.000 dinara (oko 211 evra), Vlada Srbije je oročila do kraja 2017. godine. Sada polovinom 2018. godine, nakon sugestije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o ukidanju kriznih mera za penzionere, premijerka i predsednik Srbije odgovaraju da bi time bili ugroženi najsiromašniji penzioneri, te da oni to neće dozvoliti.

Istovremeno, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje povećanje plata u javnom sektoru.

"Neka sam dala i hoću da dam za neki novi početak, za nešto što verujem da će biti. Vratiće se", kaže penzionerka iz Beograda Marija Takač na pitanje koliko je pogodilo smanjenje penzija i da li očekuje vraćanje.

"Ako mora, mora, ali koliko to mora tako i koliko dugo", pita njena sugrađanka Jelisaveta Nikolajević kojoj se penzija umanjuje za oko pet hiljada dinara, a njenom suprugu za oko 9.000.

U oktobru 2014. godine doneti su zakoni koji su kao meru stabilizacije i dugoročne održivosti javnih finansija omogućili umanjenje plata u javnom sektoru za deset odsto i penzija većih od 25 hiljada dinara za 22 odsto na razliku između 25.000 i 40.000 dinara. Iznosi penzija iznad 40.000 dinara smanjuju se za 25 odsto.

"Ništa mi nije žao", ponavlja penzionerka Marija Takač, "davali smo mnogo toga, i Crnoj Gori za izgradnju i Kosovu. Milošević (Slobodan, bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije) je uzeo staru deviznu štednju iz banaka i svi ćute o tome. A sad se postavlja pitanje što dajemo".

Jelisaveta Nikolajević, koja pomaže sinu, snaji i deci jer snaja ima jako malu platu, kaže da očekuje da penzije dođu bar na ono što su imali.

"Oni ne mogu da nam vrate onoliko koliko nam je uzeto za ove tri godine", misli ona.

Premijerka Ana Brnabić odgovara MMF-u da se traži način kako da se fazno ponovo pređe na prethodni sistem - redovno dvogodišnje usklađivanje penzija.

"Mi ne možemo samo da vratimo penzije, onako kao što MMF traži, na pređašnji nivo zato što bi to značilo da za 80 odsto penzionera vi umanjujete penzije", rekla je premijerka objašnjavajući da postoji grupa penzionera sa najnižim penzijama koje se nikad nisu umanjile, da su se onima kojima su se umanjile u poslednje tri godine povećale više nego što je umanjenje bilo i da postoji grupa penzionera kojima su penzije i dalje manje nego što su bile pre mera fiskalne konsolidacije.

Brnabić: Ne možemo tek tako da vratimo penzije na pređašnji nivo
Brnabić: Ne možemo tek tako da vratimo penzije na pređašnji nivo

Iz MMF-a je poručeno srpskoj strani da nađe sistematsko rešenje za penzije, budući da su javne finansije poslednje tri godine stabilne, objavila je "Politika" u izdanju za petak.

Oglasio se i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u vreme čijeg premijerskog mandata su umanjene plate i penzije rekavši da predlog o ukidanju privremenog smanjenja penzija praktično znači da bi najsiromašnijim penzionerima i onima iz srednjeg sloja bile "oduzete" dve penzije na godišnjem nivou, te da on to neće dozvoliti.

"MMF traži da se drastično povećaju penzije za one koji primaju više od 50.000 dinara, a to je 61 posto penzionera. I da se minimalno uveća za ljude koji imaju 30.000 penziju, što znači da 76 odsto penzionera ništa ne bi dobili od narednog povećanja", naveo je Vučić dodajući da će se sa odlukom o usklađivanju penzija sačekati dok se ne vidi kakvi će biti efekti privrednog rasta za tri meseca.

Od oktobra 2014. godine, kako je državna kasa bila punija, došlo je do povećanja penzija kojima su bili obuhvaćeni svi penzioneri, čak i oni kojima primanja nisu bila smanjivana, odnosno oni koji primaju do 25.000 dinara. Upravo za njih bi sada vraćanje na penzije pre Zakona o umanjenju značilo smanjenje njihovih primanja.

Prosečna penzija za februar mesec, prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, bila je 24.979 dinara, odnosno oko 211 evra. Ukupan broj korisnika penzija u Srbiji je 1.719.084.

Moma Čolaković, poslanik Partije ujedinjenih penzionera Srbije (inače članice vladajuće koalicije) kaže da je povodom rasprave o budžetu u decembru u Skupštini Srbije predložio da pomenuti zakon o umanjenju penzija prestane da važi, kao i da je ponudio rešenja za nove mere.

"Pre svega da se primeni Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju a to je usklađivanje penzija dva puta godišnje i da time očuvamo sistem penzijsko-invalidskog osiguranja. A kada su u pitanju penzioneri sa najnižim primanjima do 25.000, da pronađemo određene rezerve u okviru budžeta, na primer onih devet milijardi koje su isplaćene svim penzionerima u davanjima po 5.000, da se to isplati samo onima sa najnižim penzijama. I još dve stavke u budžetu koje bi mogle da se usmere", kaže Čolaković objašnjavajući da bi preraspodelom tih sredstava moglo da se nadomesti to što predsednik i premijerka govore.

Dodaje da bi trebalo uključiti i lokalne samouprave da pomažu najsiromašnijima kao što, kako kaže, Novi Sad obezbeđuje povlastice za najsiromašnije penzionere tako da oni u toku godine uštede jednu penziju do 25.000 dinara.

Fiskalni savet je jesenas, radeći analize stanja u budžetu u 2017. godinu i mogućnostima za 2018. godinu, naglasio da su sve indicije da fiskalna kriza prolazi, da je budžetski deficit, odnosno sada već mali suficit, pod kontrolom, da je opadajući trend javnog duga i da to znači da je vreme da se polako nađe izlazna strategija iz privremenih mera štednje te pređe u sistemsko rešenje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov, napominjući da se to pre svega odnosi na ukidanje privremenih kriznih mera štednje u oblasti penzijskog sistema.

"Mi smo tada uradili par scenarija i analizirali mogućnosti da se Zakon ukine odjednom u jednoj godini, ili da se ukine fazno u toku par godina, kako bi se amortizovao taj udar na budžet i paralelno omogućila indeksacija penzija za inflaciju", rekao je Altipamarkov.

Dušan Vujović, čiju bi ostavku na mesto ministra finansija trebalo Skupština Srbije da "primi k znanju" na sednici koja je počela u ponedeljak, je početkom marta na marginama Kopaonik biznis foruma u razgovoru sa novinarima decidno izjavio da na povećanje plata i penzija veće od rasta BDP-a neće dati saglasnost jer nije dobro protezati se preko gubera.

Iako je Vujović nedavnu ostavku obrazložio ličnim i porodičnim razlozima, pojedini ekonomisti smatraju da je otišao upravo zbog neslaganja oko povećanja plata i penzija.

"Cilj nam je da plate u javnom sektoru ne budu više od osam odsto BDP-a, a penzije ne više od jedanaest odsto BDP-a. Moramo da održavamo te parametre. Što budemo uspešniji u ekonomskim merama za privredni rast biće više prostora za povećanje plata i penzija", rekao je tada Vujović.

'Nema prostora za povećanje plata'

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je ovih dana povećanje plata u javnom sektoru i precizirao da će one, u zdravstvu na primer, kumulativno biti veće za 20 odsto nego što su bile 2014. godine

Što se tiče najavljenog povećanja plata, Altipamarkov kaže da je neophodno da se to planski izloži kako bi Fiskalni savet mogao prema tome da se odredi.

Altipamarkov napominje da je činjenica da je stanje u budžetu 2018. nešto bolje nego što je to propisano zakonom i da će postojati određeni budžetski prostor, a da je na Vladi odluka da li će to iskoristiti za dodatno povećanje investicija, plata, penzija ili za smanjenje poreza.

Srpski dinar
Srpski dinar

Ekonomska novinarka Tanja Jakobi primećuje da jedan respektabilan program fiskalne politike stabilizacije ne može da počiva na tome da su neki ljudi uskraćeni za neka prava koja su im zakonom zagarantovana ocenjujući da zakon kojim su umanjene penzije predstavlja anomaliju. Ona, međutim, ocenjuje da nema prostora za povećanje plata.

"Tim pre što vrlo skoro možemo da se nadamo da će verovatno Evropska centralna banka promeniti svoju politiku zasipanja Evrope velikim količinama novca, odnosno da će kamate porasti i da ćemo se u tom slučaju možda naći u jednoj situaciji koja uopšte neće biti ovako lagodna što se tiče otplate duga i što se tiče smanjivanja učešća duga u odnosu na BDP", ocenjuje Jakobi.

Budžet Srbije u martu je imao deficit od 12,1 milijardu dinara, ali da je na kraju prvog kvartala ove godine višak u državnoj kasi bio 6,5 milijardi dinara, objavilo je Ministarstvo finansija. Takođe je saopšteno da je javni dug Srbije na kraju marta ove godine iznosio je oko 23,72 milijarde evra što 59 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

PIO fond trenutno beleži deficit od 7,8 milijardi dinara. Državna preduzeća, nadležna za održavanje i izgradnju puteva, Putevi Srbije i Koridori Srbije su, kako se navodi, u deficitu od 0,3 milijarde dinara.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG