Dostupni linkovi

Vučićevih 36 sati koji odlučuju o odnosu Srbije prema Rusiji


Predsednik Srbije na sednici Vlade o situaciji u Ukrajini (24. februar 2022)
Predsednik Srbije na sednici Vlade o situaciji u Ukrajini (24. februar 2022)

Zvanični Beograd i pored zasedanja Saveta za nacionalnu bezbednost i Vlade Srbije još uvek nije saopštio svoju poziciju usled ruske invazije na Ukrajinu.

Za tu odluku Beograd ima još 36 sati koliko je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio za odgovor Srbije na zahteve da se uskladi sa odlukom EU o uvođenju sankcija Rusiji.

Evropska unija je 22. februara donela odluku o paketu sankcija Rusiji nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin priznao separatističke regije na istoku Ukrajine - Donjeck i Luganjsk. Nakon ruske invazije na Ukrajinu od 24. februara, iz Brisela je najavljen novi "najteži" paket sankcija.

Nezvanične informacije, kako javljaju pojedini beogradski mediji, govore da će u petak, 25. februara, biti održana nova sednica Saveta za nacionalnu bezbednost. Prema tim navodima Vučić će se nakon toga obratiti građanima u 18 sati.

Sa sastanka Saveta za nacionalnu bezbednost, koji je već održan, poznato je samo da je Vučić razmenio informacije o situaciji u regionu i Ukrajini.

To je navedeno na Instagram nalogu predsednika Srbije.

Predsednik države je prisustvovao i na redovnoj sednici Vlade Srbije, koje se inače održavaju četvrtkom. Iako je bilo najavljeno njegovo obraćanje na sednici Vlade na kojoj se razmatrala situacija u Ukrajini i regionu, ono nije javno prenošeno.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je prethodno razgovarao sa ambasadorima zemalja Kvinte i šefom Delegacije Evropske unije(EU) u Srbiji.

Iz Predsedništva je saopšteno da je razgovarano o brojnim pitanjima, a da će sve informacije o stavovima koje su strane iznele biti objavljene u narednih 36 sati.

Analitičar Darko Obradović iz beogradske organizacije Centar za stratešku analizu kaže za RSE da je jako teško za bilo koju politiku u Srbiji da ide suprotno od kreiranog narativa prema Rusiji.

"Jako je teško sada se suprotstaviti dominantno uvreženom narativu u javnosti o Rusima kao velikim prijateljima, braćom i zaštitnicima srpskog naroda", napominje on.

S obzirom da je Srbija u izbornoj kamanji pred aprilske parlamentarne i predsedničke izbore, Obradović ocenjuje da ruska invazija na Ukrajinu jedan od najgorih scenarija za unutrašnju političku scenu u Srbiji.

Osim toga, Srbija je računala na podršku Rusije oko nepriznavanja Kosova kao nezavisne države.

"U ovom trenutku imamo Rusiju kao vrlo skupog i kompromitovanog advokata srpskih interesa po pitanju Kosova, jer je sada apsolutno jasno da je takva pozicija Rusije u zalaganju za srpske interese jednostavno neodrživa i samo može biti kontraproduktivna", ocenio je Obradović.

On podseća i da je Srbija 100 posto zavisna od ruskih energenata, u prvom redu gasa. Kao i da nije obnovljen desetogodišnji ugovor o snabdevanju gasa, pa nije poznato koja će cena gasa biti.

Šta EU očekuje od Srbije?

Evropska unija očekuje od Srbije, kao zemlje kandidata, da se uskladi sa odlukama Brisela u domenu spoljne i bezbednosne politike, odnosno da se pridruži sankcijama Rusiji zbog napada na Ukrajinu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom zvanične posete Španiji 23. februara rekao da će stav Beograda biti principijelan, zasnovan na poštovanju međunarodnog javnog prava i da se neće se razlikovati u odnosu na ono što je bila pozicija pre 20 godina, preneo je RTS.

Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu smatra da će Srbija ukoliko se ne pridruži, barem osudi oružane agresije Rusije, može da rizikuje izolaciju, i to pre svega ekonomsku.

"A mi smo 80 posto upućeni na evropske, zapadne partnere. Nama Kina i Rusija ne mogu biti valjana alternativa u ekonomskom smislu. Tako da bi svrstavanje na stranu Rusije bilo jednako ekonomskom samoubistvu", navodi Obradović.

On ocenjuje da bi Srbija ukoliko se pridruži sankcijama Evropske unije, za uzvrat mogla da dobije finansijsku podršku od Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera u cilju izgradnje otpornosti, pre svega u energetskom sektoru.

"Srbija ne bi mnogo izgubila ukoliko bi se pridružila evropskim partnerima. Naravno, Rusija bi nastavila i dalje da nam prodaje gas, kao što i sada prodaje drugim evropskim državama, iako su joj uvele sankcije. Tako da ne vidim veliku opasnost u slučaju da se svrstamo, odnosno pridružimo evropskim partnerima", zaključuje Obradović.

Srbija se nije pridružila ni prethodnim ekonomskim sankcijama EU uvdenim Rusiji zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim.

Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim i podržavala je proruske pobunjenike koji se bore protiv vladinih snaga na istoku Ukrajine.

Srbija je do sada podržavala teritorijalni integritet Ukrajine i nije priznala Krim kao deo Rusije jer se i sama bori protiv nezavisnosti Kosova. Kosovo, bivša srpska južna pokrajina, proglasilo je nezavisnost 2008. godine.

Brisel je već nekoliko puta uputio apel Srbiji da uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom, a vlasti u Beogradu su napravile iskorak u julu 2021. godine, kada su se delimično uskladile sa sankcijama protiv Belorusije.

U međuvremenu je predsednik Skupštine Srbije i lider Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić ocenio da se Srbija ne sme pridružiti raznim osudama i sankcijama Rusiji, jer zemlje koje traže to od Beograda nisu pomogle 1999. godine kada je Srbija bombardovana.

Dačić je u 24. februara na Radio-televiziji Srbije rekao da zvanični Beograd treba da sačuva odnose sa EU, ali i sa Rusijom i Kinom, "jer nas niko neće braniti ako oni (Rusija i Kina) prestanu da nas brane".

Srbija je do sada mogla da balansira pravdajući se da još nije postala članica EU. Sam Vučić je obećavao da će se Beograd postepeno usklađivati sa spoljnom politikom EU, ali da su neka pitanja jako bolna za Srbiju.

Sada međutim, Brisel, očekuje da Srbija sledi sankcije EU.

Darko Obradović smatra da će biti jako teško da Srbija nastavi sa svojom politikom balansiranja i nesvrstavanja.

"Pridruživanje sankcijama je pre svega obaveza članica EU i onih koji žele da postanu članice EU, i nema nikakve veze sa vojnom neutralnošću", dodaje on.

Dobri odnosi Srbije i Rusije

Srbija i Rusija zvanično održavaju bliske odnose na najvišem nivou.

Poslednji susret dva predsednika dogodio se u novembru 2021. godine u Sočiju, gde je usred svetske energetske krize dogovoreno da se u narednih šest meseci cena ruskog gasa za Srbiju neće menjati.

Srbija u potpunosti zavisi od ruskog gasa. Desetogodišnji ugovor sa ruskim distributerom "Gasprom" istekao je krajem 2021. godine.

Predsednik Srbije je rekao nakon sastanka sa Putinom i da je vojno-tehnička saradnja na najvišem nivou i zahvalio se za "lepe poklone" Srbiji, dok je ruski predsednik naglasio da redovne zajedničke vežbe bezbednosnih snaga "nesumnjivo koriste dvema državama".

Obavezna tema svakog sastanka dve strane je i Kosovo. Zvanična Moskva nije priznala nezavisnost bivše srpske pokrajine, koja je nezavisnost proglasila 2008. godine.

Kao i Kina, i Rusija blokira članstvo Kosova u međunarodnim institucijama.

Prema istraživanju beogradske nevladine organizacije Institut za evropske poslove, objavljenom 2021, odnos Srbije i Rusije najvišom ocenom ocenilo je oko 36 odsto anketiranih.

Najveći broj anketiranih građana Srbije, 83 odsto, smatra da je Rusija prijatelj Srbije. U prijateljstvo sa Rusijom, pokazalo je istraživanje, najviše veruju mladi do 30 godina i stariji od 60.

Odnosi Srbije sa Ukrajinom

Kada je reč o odnosu sa Ukrajinom, bilateralno on nije na najvišem nivou. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i Vučić se nisu nijednom sreli.

Poslednji susret dvojice predsednika dogodio se 2018. godine, za vreme mandata Petra Porošenka, koji je boravio u Beogradu. Na zajedničkoj konferenciji za novinare predsednik Srbije ponovio je da Srbija poštuje teritorijalni integritet Ukrajine.

"Onako kako Ukrajina podržava teritorijalni integritet Republike Srbije, tako Srbija podržava teritorijalni integritet Ukrajine", poručio je Vučić, referišući na činjenicu da ni Ukrajina nije priznala nezavisnost Kosova.

Međutim, odnose dve države tokom godina opterećivali su i dobrovoljci iz Srbije, koji su se borili na strani ruskih separatista u Donbasu, na istoku Ukrajine.

Prema procenama koje je u izjavi od decembra 2018. dao ambasador Ukrajine u Srbiji Oleksander Aleksandrovič, više od 300 građana Srbije otišlo je da se bori na proruskoj strani u sukobu koji je do sada odneo oko 14.000 života.

Učešće i organizovanje učešća u ratu u stranoj državi krivično je delo od početka primene izmena Krivičnog zakonika Srbije iz 2014. godine, sa zaprećenim kaznama i do deset godina zatvora.

Za učešće u ratu u istočnoj Ukrajini na strani proruskih snaga, Viši sud je u periodu od 2015. do 2018. godine doneo 32 osuđujuće presude. U 28 slučajeva, sud je okrivljenima presudio uslovnu kaznu zatvora, dok je na kućni pritvor u trajanju od šest meseci osuđeno četiri osobe. U jednom slučaju sud u Srbiji je osudio dobrovoljca za organizaciju učešća u ratu u Ukrajini.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG