Dostupni linkovi

Srbija gradi aerodrom u Trebinju na upitnom zemljištu


Zemljište na kojem bi trebao biti izgrađen aerodrom obuhvata područje na teritoriji grada Trebinje, na jugoistoku BiH, površine 1234 hektara na širem području naselja Hum, Taleža i Cerovac

Pravo raspolaganja zemljištem na kojem bi trebalo da bude izgrađen aerodrom u Trebinju, nije u suprotnosti sa Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2019. godine. To navode u Upravi za geodetsko imovinsko pravne odnose Republike Srpske (RS) za Radio Slobodna Evropa (RSE). Inače, riječ je o odluci Ustavnog suda kojom je definisano da je sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj vlasništvo države BiH, a ne entiteta RS.

„Što se tiče nekretnina koje su predmet eksproprijacije za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, iste su u svojini fizičkih lica i Grada Trebinje, a ne Republike Srpske i Bosne i Hercegovine“, navodi se u odgovoru na upit RSE.

U Upravi tvrde i da su svojinski odnosi isključivo u nadležnosti entiteta.

„Odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U 8/19 od 6.2.2020. godine, ne regulišu se svojinski odnosi na zemljištu koje se nalazi na teritoriji Republike Srpske, jer je to pitanje u nadležnosti entiteta da na svojoj teritoriji regulišu svojinsko -pravne odnose. Navedenom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine cijenjena je ustavnost odredbe člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske“, dodaje se u odgovoru za RSE.

Šta stoji u odluci Ustavnog suda?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 7. februara 2020. godine odlučio u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019.

Odlukom, donesenom na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, Ustavni sud BiH je osporio dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.

Skupština RS-a je 17. februara donijela zaključke, kojima se, između ostalog, nalaže srpskim predstavnicima u institucijama BiH da ne učestvuju u donošenju odluka sve dok se ne poništi odluka Ustavnog suda, te dok se ne usvoji zakon o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

OHR za RSE: Poštovati odluku Ustavnog suda BiH

Iz Kancelarije Visokog predstavnika za BiH (OHR) za Radio Slobodna Evropa upozoravaju da 'svako eventualno raspolaganje ili dodjeljivanje javne, tj. državne imovine mora biti u skladu s relevantnim zakonima, uključujući i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kao i relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH'.

Narodna skupština RS usvojila je 24. septembra, po hitnom postupku, Zakon o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, čime se, kako je tada rečeno, 'stvara pravni okvir za nesmetanu realizaciju tog projekta od opšteg interesa'.

Šta obuhvata zemljište na teritoriji Trebinja?

Skupština Republike Srpske 22. septembra je usvojila odluku da je zemljište, na kojem bi trebao biti izgrađen aerodrom, u skladu sa Odlukom o izradi Zoning plana područja posebne namjene “Aerodrom Trebinje”. Kako je navedeno u odluci, obuhvata područje na teritoriji grada Trebinje, na jugoistoku BiH, površine 1234 hektara na širem području naselja Hum, Taleža i Cerovac.

Bivši član Komisije za državnu imovinu BiH, Muharem Cero za RSE ističe kako Hum jeste imovina iz sukcesije, dok su Cerovica i Talež šumsko zemljište kategorizovano kao šikara i državno poljoprivredno zemljište, koje je, kao takvo, navodi Cero, odlukom Ustavnog suda definisano kao zemljište u vlasništvu Bosne i Hercegovine.

„Cijeli projekat izgradnje aerodroma osmišljen je na način da investitor, Republika Srbija, postaje vlasnik aerodroma, sa isključivim pravom upravljanja. E, tu dolazimo do suštine problema. Naime, još 2005. godine je stavljena zaštitna mjera zabrane raspolaganja državnom imovinom, pod kojom se podrazumijevaju javna dobra, konsekventno tome i poljoprivredno i šumsko zemljište, što znači da je ova imovina pod zabranom prenosa vlasništva do donošenja zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom.

Kako ovaj zakon još nije donešen, a zakon o zabrani raspolaganja državom imovinom je i danas na snazi, s tim što ga je usvojila i Narodna skupština RS, i Parlament Federacije i državni parlament, jasno je da se ovdje radi o pokušaju jednostranog, unilateralnog, ustavno neutemeljenog i nezakonitog prenošenja vlasništva sa države, titulara vlasništva, na, pretpostavljam, prvo na Republiku Srpsku, a zatim na Republiku Srbiju“, mišljenja je Cero.

Za Ceru situacija sa zemljištem za aerodrom Trebinje predstavlja 'opasan presedan', a posebno ga, kako kaže, 'zabrinjava što nema reakcije ni Pravobranilaštva BiH, niti Savjeta ministara BiH, a ni Visokog predstavnika za BiH'.

„Ukoliko bi došlo do realizacije obznanjenog, i državno zemljište u Trebinju postalo vlasništvo Republike Srbije, pa čak postalo i vlasništvo Republike Srpske, pa onda Republike Srbije, to bi bio presedan koji bi otvorio prostor etnicizacije grunta“, kategoričan je Cero.

Istovremeno, iz Pravobranilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE da li u zaprimili bilo kakvu reakciju oko zemljišta za trebinjski aerodrom, dok u Ministarstvu pravde BiH kažu da 'nisu nadležni za imovinsko pravnu problematiku'.

Srbija ulaže u izgradnju aerodroma

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom posjete Banjaluci 23. jula, predložio je da Srbija na lokaciji između gradova Trebinje, Bileća i Gacko u Hercegovini izgradi aerodrom i upravlja njime.

Nakon razgovora sa rukovodstvom RS u Beogradu 26. avgusta, Vučić je rekao i da Republika Srbija i Republika Srbija namjeravaju da zajedno završe aerodrom u Trebinju i da bi „prvi avion trebalo da poleti do marta 2022. godine“.

Republika Srbija bi, po dosadašnjim najavama, trebala da uloži u gradnju trebinjskog aerodroma oko 50 miliona evra. Prvi let se očekuje već u 2022. godini.

Na upit RSE Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije da li ulaganje može predstavljati problem u odnosima sa Bosnom i Hercegovinom, s obzirom na sumnju da se ulaže u nešto što je vlasništvo države, a ne entiteta, iz Ministarstva su odgovorili da se 'Republika Srbija nije bavila niti će se ikada baviti protivzakonitim ulaganjima'.

Dodaje se da će aerodrom, s obzirom na njegov međunarodni karakter, služiti građanima BiH, Republike Hrvatske i Crne Gore, te biti podrška turizmu regije.

„Smatramo da će aerodrom pružati usluge u interesu pomenutih, te u tom smislu gradnja ovako značajnog infrastrukturnog projekta ne može biti problem nikome. Aerodrom u Trebinju će graditi kompanija Aerodrom Trebinje doo, registrovana u Republici Srpskoj u skladu sa svim važećim propisima“, ističe se odgovoru Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije za RSE.

Odmrzava se rad Komisije za državnu imovinu

Vijeće ministara BiH je formiralo Komisiju za državnu imovinu još 2005. godine. No, predstavnici vlasti iz Republiek Srpske tokom proteklih 15 godina nisu imenovali članove iz ovog bh. entiteta u Komisiju, zbog čega ona nije ni djelovala.

Početkom oktobra, Vijeće ministara BiH donijelo je odluku da Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, utvrđivanje prava i obaveza BiH, entiteta i Distrikta Brčko u upravljanju državnom imovinom, ponovo počne sa radom.

Odlukom je preciziran 31. mart 2021. godine kao novi rok za ispunjenje zadataka u nadležnosti Komisije.

Muharem Cero tu odluku dovodi u vezu sa gradnjom aerodroma u Trebinju.

„Komisiji za državnu imovinu je dato u mandat još 2005. godine da sačini set zakona koji će riješiti pitanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. Nažalost, ona ni nakon 15 godina nije ponudila te zakone. Jedina njena namjena u tih 15 godina je bila skida zabrane sa imovina pod zabranom i dodjeljuje privatnim, najčešće tajkunskim strukturama u Bosni i Hercegovini. Zloupotrebom rada ove komisije otuđena je enormna imovina pod zabranom raspolaganja. Titular nije bio u prilici ni dan danas da uđe u posjed svoje imovine“, navodi Cero.

U skladu sa odredbama koje regulišu njen rad, Komisija za državnu imovinu, po konkretnim zahtjevima zainteresovanih lica, može dopustiti izuzimanje od zabrane raspolaganja određenom nekretninom u skladu sa relevantnim pravnim propisima.

Na terenu, predviđenom za gradnju aerodroma u Trebinju, već su započeli pripremni radovi, poput obilježavanja granica i deminiranje terena
Na terenu, predviđenom za gradnju aerodroma u Trebinju, već su započeli pripremni radovi, poput obilježavanja granica i deminiranje terena

Počele pripreme za gradnju aerodroma u Trebinju

Na terenu, predviđenom za gradnju aerodroma u Trebinju, već su započeli pripremni radovi, poput obilježavanja granica i deminiranje terena. Prva faza bi, po riječima pomoćnika direktora Uprave civilne zaštite RS Dragana Kosa, trebala biti završena u novembru.

„Prelazimo na fazu dva, a to je deminiranje granica pristupnih puteva, kako bi ih izvođači radova sigurno koristili. Angažovali smo i helikopterski servis za eventualnu medicinsku evakuaciju. Prema zapisnicima Vojske RS, na nekim lokacijama evidentirane su najgore otskočne mine, koje ćemo raditi s posebnom pažnjom. Životi ljudi su nam najbitniji, ali nam je i ovo jako bitan projekat, istorijski projekat za Trebinje. Sigurno je svaki dan preko 20, 30 ljudi direktno uključeno u planiranje i izgradnju aerodroma. Ekipe su iz ministarstva Republike Srpske i ministarstva Republike Srbije. Ja se nadam da nema razloga da 1. decembra 2021. godine prvi avion sleti“, rekao je Kos 8. oktobra novinarima u Trebinju.

Po visini investicija, Srbija je najveći ulagač u Republiku Srpsku, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Od 2006. do 2019. godine, prema istom izvoru, Srbija je u Bosnu i Hercegovinu investirala više od milijardu evra, od čega je najveći dio kapitala bio za Republiku Srpsku.

Najveće ulaganje iz Srbije zabilježeno je 2007. godine kada je Telekom Srbije kupio Telekom Srpske za oko 650 miliona evra.

Susjedna zemlja novac ulaže i u obnovu domova zdravlja, škola, bolnica i ambulanti.

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković, na manifestaciji 'Dani Srpske u Srbiji', 11. oktobra je izjavio da je od 2017. godine do danas Srbija doznačila u budžet Republike Srpske oko 53 miliona eura.

Istovremeno, Strategijom za preporod Srbije do 2025. godine predviđeno je ulaganje u Republiku Srpsku u iznosu od oko 100 miliona evra u zajedničke projekte.

XS
SM
MD
LG