Sporazum vrijedan šest milijardi dolara u oblasti energetske bezbjednosti potpisan je u Tirani, u prisustvu premijera Albanije Edija Rame i ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država u Grčkoj Kimberly Guilfoyle.
Sporazum je potpisan između albanske kompanije Albgaz i dvije velike međunarodne kompanije - jedne američke i jedne grčke.
Dokument predviđa razvoj Energetskog centra u Vlori, kao i okvirni sporazum o snabdijevanju tečnim prirodnim gasom, kao važne korake ka diversifikaciji izvora energije i jačanju energetske nezavisnosti Albanije, u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama i partnerstvu s Grčkom.
Potpisivanju sporazuma prethodila je objava ambasadorice SAD u Grčkoj, Kimberly Guilfoyle, na društvenoj mreži X.
"U Tirani sam kako bih unaprijedila energetsku agendu predsjednika SAD i pridružila se premijeru Ediju Rami na ceremoniji potpisivanja istorijskog sporazuma između Albanije, kompanije Venture Global i Aktor LNG USA, kojim se predviđa dvadesetogodišnji ugovor o snabdijevanju američkim tečnim prirodnim gasom", istakla je Guilfoyle.
Ona je kazala da investicija vrijedna šest milijardi dolara jača energetsku bezbjednost i nacionalnu sigurnost u cijelom regionu.
"Kada Sjedinjene Države, Albanija i Grčka rade zajedno, ovaj region je povezaniji, bezbjedniji i prosperitetniji", izjavila je Guilfoyle.
Sporazum predviđa izgradnju infrastrukture u Vlori za uvoz američkog tečnog prirodnog gasa, kao i njegovu regasifikaciju radi snabdijevanja južne Evrope.
Ministar energetike i infrastrukture Albanije Enea Kakaraçi rekao je tokom ceremonije potpisivanja da partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama odražava zajedničku viziju izgradnje sigurne i održive energetske budućnosti.
"Centralni stub te vizije je razvoj Energetskog centra u Vlori, višekomponentnog projekta koji će redefinisati ulogu Albanije na energetskoj mapi regiona", naglasio je Kakaraçi.
Energetski centar Vlora
Energetski centar Vlora, planiran za godišnju proizvodnju oko 97 megavata električne energije, izgrađen je u oktobru 2011. godine.
Cilj ovog postrojenja bio je proizvodnja električne energije iz nafte i gasa, smanjenje zavisnosti Albanije od hidroelektrana, kao i rješavanje problema u snabdijevanju električnom energijom u periodima najveće potrošnje i u periodima smanjene količine padavina.
Projekat su finansirali Albanska elektroenergetska korporacija, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investiciona banka (EIB), a ukupna vrijednost investicije iznosila je 130 miliona eura.
Nakon završetka izgradnje, postrojenje se suočilo s ozbiljnim tehničkim problemima, prvenstveno u vezi sa sistemom hlađenja, zbog čega je od 2012. godine uglavnom van funkcije.
Tokom posljednjih godina, albanska vlada je u više navrata razmatrala planove za ponovno aktiviranje Energetskog centra Vlora, ali do sada nije donesena konačna odluka.
Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Atini ocijenila je Albaniju kao nepokolebljivog partnera SAD-a i zemlju od izuzetnog strateškog značaja za Balkan i Evropu.
"Predsjednik Trump bio je snažan zagovornik energetske bezbjednosti. Njegova vizija i djelovanje dodatno su potvrdili da obezbjeđivanje pouzdane energije jača Sjedinjene Države i naše strateške saveznike. Administracija Trumpa podigla je energetsku saradnju u sam vrh prioriteta širom svijeta, a današnje potpisivanje sporazuma predstavlja opipljiv dokaz tih napora", izjavila je Guilfoyle.
Ambasadorica je takođe istakla da Sjedinjene Države podržavaju Balkan koji je povezaniji, energetski bezbjedniji i prosperitetniji, naglašavajući da je Albanija, kako je rekla, ključna za ostvarenje te vizije.
I premijer Albanije Edi Rama ocijenio je ovaj sporazum kao izuzetno važan.
"Vlora će se pretvoriti u kritičnu energetsku tačku u jugoistočnoj Evropi. Želim da naglasim značaj potrebe Albanije i Grčke da dodatno ojačaju naše veze i saradnju na više načina, a posebno kada je riječ o snabdijevanju energijom, energetskoj proizvodnji i jačanju energetske nezavisnosti. Pozicioniranjem Albanije kao povezujuće zemlje, energetski tokovi prolaze kroz Zapadni Balkan, doprinose stabilnosti regiona i utiču na energetsku sigurnost susjednih država", rekao je Rama.
Albanski premijer je dodao da partnerstvo između Albanije i Sjedinjenih Američkih Država šalje vrlo jasnu poruku da i male zemlje mogu postati dio rješenja za najhitnije globalne izazove, poput potrebe za sigurnim snabdijevanjem energijom.
Kosovo, u međuvremenu, nema mrežu gasovoda za distribuciju prirodnog gasa, niti izgrađen institucionalni sistem za upravljanje ovim sektorom.
Međutim, Strategija energetike Kosova za period 2022–2031. godine predviđa mogućnost da se zemlja u budućnosti poveže s regionalnim gasnim mrežama.
