Dostupni linkovi

Razriješen specijalni tužilac Crne Gore Katnić


Milivoje Katnić, oktobar 2021. godine
Milivoje Katnić, oktobar 2021. godine

Tužilački savjet razriješio je funkcije Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je tu tužilačku funkciju pokrivao od 2015. godine.

Katnić je razriješen u četvrtak, 17. februara, nakon glasanja članova Tužilačkog savjeta koji je većinski konstatovao da je Specijalni tužilac ispunio uslov za starosnu penziju.

Premijer Zdravko Krivokapić i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović su pozdravili odluku o razriješenju Katnića.

„Pozdravljam savjesno djelovanje novog Tužilačkog savjeta. Danas u penziju odlazi najveći zaštitnik i advokat DPS-a. Pravda je konačno na vidiku u Crnoj Gori“, naveo je premijer Krivokapić čijoj je Vladi izglasano nepovjerenje u Skupštini Crne Gore 4. februara.

Vicepremijer Dritan Abazović je saopštio da razrješenjem specijalnog državnog tužioca borba protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori postaje smislena:

„Svi želimo da vidimo novog Glavnog specijalnog tužioca koji će da konačno stane na branik državnih interesa i da snažno, odlučno, u skladu sa zakonom suprotstavi ljudima koji su dio organizovanih kriminalnih grupa, dio mafije, dio neodgovornih političara, dio korumpirane političke elite“, rekao je Abazović ocjenjujući da je ovo veliki dan za Crnu Goru i za evropske integracije.

Razrješenjem funkcije specijalnog tužioca Katnića, ostvaren je višegodišnji politički zahtjev prosrpskog Demokratskog fronta čije je lidere Katnić gonio za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pokušaj terorizma i pranje novca.

Jedinstven zahtjev parlamentarne većine Demokratskog fronta, Demokrata i Građansog pokreta Ura kao i Vlade Crne Gore, nakon dolaska na vlast u avgustu 2020. godine, bio je razrješenje Milivoja Katnića sa mjesta Glavnog specijalnog tužioca.

Svi prethodni pokušaji su propali jer nije nađen pravni osnov za Katnićevu smjenu. Zatim su odlukom Skupštine Crne Gore izabrani novi članovi Tužilačkog savjeta koji su 17. februara konstatovali da Katnić treba da bude penzionisan.

Katnić je prethodno pokušao da ospori stav Tužilačkog savjeta da je stekao uslov za penzionisanje i konstatovao da Tužilački savjet krši zakon i zloupotebljava službeni položaj.

Razrješeni specijalni tužilac Milivoje Katnić je u toku mandata vodio više velikih slučajeva koji su intrigirali kako domaću, tako i regionalnu i međunarodnu javnost.

Na osnovu Katnićeve optužnice zbog zloupotrebe službenog položaja, osuđen je potpredsjednik Demokratske partije socijalista Svetozar Marović na višegodišnju kaznu zatvora.

Međutim, Marović je pobjegao u Srbiju gdje se krije već nekoliko godina. Specijalno tužulaštvo je istovremeno gonilo još nekoliko bivših gradonačelnika Budve, Bara i Podgorice.

Najveći slućaj Specijalnog tužilaštva predstavlja „državni udar“ iz 2016. godine kada su, prema optužnici, srpski, crnogorski i ruski državljani pokušali da nasilno sruše tadašnju vlast Mila Đukanovića. Između ostalih bili su optuženi i prvostepeno osuđeni lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Naknadno je Apelacioni sud ukinuo presudi i vratio slučaj na ponovno suđenje. Treći lider Demokratskog fronta Nebojša Medojević je bio optužen za učešće u navodnom pranju novca.

Tokom i nakon ovog „suđenja vijeka“, političke stranke su intenzivirale optuže na račun Katnića, da ima politički zadatak da se obračunava sa tadašnjom opozicijom kako bi pomogao Demokratskoj partiji socijalista i njenom predsjedniku Milu Đukanoviću.

Sve tužbe i prijave nevladinih organizacija i političkih partija protiv aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njemu bliskih osoba, Specijalno tužilaštvo je odbacilo.

Katnić je medijima saopštavao da su predistražne radnje i istrage o tim slučajevima pokazale da nema indicija da su Đukanović i njemu bliske osobe počinile bilo koje krivično djelo.

Na sjednici Tužilačkog savjeta, osim Katnića razriješeno je još devet tužilaca koji su stekli uslov za penzionisanje. Crna Gora već duže vrijeme nema Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, jer je za njegov izbor potrebna parlamentarna većina od dvije trećine ili tri petine poslanika.

XS
SM
MD
LG