Poslanici Skupštine Crne Gore raspravljaju o Predlogu zakona o zabrani diskriminacije. Ovaj zakon bi trebalo da sankcioniše svaki vid diskriminacije, međutim prema mišljenju poslanika iz opozicije taj zakon nije dovoljan da bi se spriječili svi oblici diskriminacije koji su zabilježeni u Crnoj Gori. I pored primedbi, zakon će biti usvojen dvotrećinskom većinom pa će barem na papiru biti sprečena diskriminacija u Crnoj Gori.
"Zabrana svakog oblika diskriminacije jedan je od ključnih koraka ka postizanju većeg stepena demokratije i ostvarivanju vrijednosti tolerancije, ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve”, navodi se u obrazloženju Predloga zakona.
Prema riječima ministra za ljudska i manjinska prava Ferhata Dinoše zakonom je predviđeno sprječavanje posebnih oblika diskiriminacije.
"Posebni oblici diskriminacije, diskriminacija u postupcima pred organima javne vlasti, diskriminacija po osnovu zdravstvenog stanja,diskriminacija po osnovu starosne dobi, u oblasti vaspitanja,obrazovanja i stručnog osposobljavanja, u oblasti rada, diskriminacija po osnovu vjere i uvjerenja, diskriminacija osoba sa invaliditetom, po osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije," kaže Dinoša.
Dinša Ferhat, Foto: Savo Prelević
Opozicione stranke su pohvalile dio odredbi koje se nalaze u zakonu o sprječavanju diskriminacije, ali i iznijeli više primjedbi. Snežana Jonica je ocjenila da niz oblika diskiriminacije koji su zabilježeni u Crnoj Gori i kojih su građani svjesni nije zastupljan u zakonu.
"Zakonom nije definisan niz stvari na koje nas obavezuju preporuke Savjeta Evrope. Nije definisan govor mržnje, nije definisana politička diskriminacija, kao poseban oblik diskriminacije koji prepoznaje 60 posto građana u Crnoj Gori. Nije naglašena diskriminacija djece, nije dovoljnoprecitirana diskriminacija iz oblasti rada," kaže Jonica.
O političkoj diskriminaciji govorio je poslanik albanske nacionalne partije Forca Genci Numanbegu i predstavio stanje u najjužnijoj crnogorskoj opštini.
"U Crnoj Gori je teško biti pripadnik opozicione stranke, čak i simpatizer. To se dešava i dan danas. Imamo slučajeve da u toku turističke sezone da se ljudima ruše objekti gdje je, ili lokalna vlast svojim ne činjenjem ili činjenjem dovela do toga da se različito rješavaju isti problemi," rekao je on.
O mobingu i diskriminaciji prema ženama
Nebojša Medojević poslanik Pokreta za promjene je insistirao da se donese poseban zakon kojim bi se sankcionisao mobing - psihička tortura zaposlenih u preduzećima.
"Dobro je da je ovdje uveden kao jedan član, ali o mobingu moramo da donesemo poseban zakon. Radi se o posebno teškoj situaciji naših zaposlenih, koji nijesu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima. Kao što znate, skoro niti jedan crnogorski tajkun ili privatnik nema, niti dozvoljava rad sindikata i njihovi ljudi nemaju nikakvu zaštitu. Moramo o tome donijeti poseban zakon koji će na temeljan način regulisati ovu oblast," smatra Medojević.
Pojedini poslanici su izrazili sumnju u primjenu zakona o sprečavanju diskriminacije. Nataša Vuković iz Socijalističke narodne partije je podsjetila na stanje diskriminacije prema ženama.
"Zakon o rodnoj ravnopravsnosti je usvojen. Koji su pozitivni efekti? Da li se nešto promijenilo u položaju žena u Crnoj Gori u usvajanjem ovog zakona? Da li su žene postale vidljivije na mjestima odlučivanja? Koliko je ministarki,koliko poslanica, koliko odbornica trenutno u Crnoj Gori? Da li je cilj samo usvajanje ili i primjena zakona? Postoji li stvarana i iskrena politička volja onih koji odlučuju i od kojih zavisi primjena zakona. I konačno, da li smo kao društvo spremni za tako nešto?" pita se Vuković.
Novica Stanić iz Nove srpske demokratije je takođe pohvalio dio zakona kojim se ukazuje da svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualno opredjeljenje.
"Znate, naši ljudi imaju običaj da često dok ispijaju kafu nagađaju o seksualnoj orijentaciji pojedinih svojih komšija,sugrađana i drugih. Evo prilike da se to više ne radi. Ovim se omogućuju parade ponosa i dobro bi bilo da se organizuju od Podgorice pa redom diljem Crne Gore, u svakoj opštini," kaže Stanić.
Zakonom je predviđeno da niko ne može da trpi štetne posljedice zbog prijavljivanja slučaja diskriminacije, davanja iskaza pred nadležnim organom ili nuđenja dokaza u postupku u kojem se ispituje slučaj diskriminacije. Zbog toga i drugih odredbi, ministar Ferhat dinoša očekuje da će zakon biti usvojen većinom većom od dvotrećinske.
"Zabrana svakog oblika diskriminacije jedan je od ključnih koraka ka postizanju većeg stepena demokratije i ostvarivanju vrijednosti tolerancije, ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve”, navodi se u obrazloženju Predloga zakona.
Prema riječima ministra za ljudska i manjinska prava Ferhata Dinoše zakonom je predviđeno sprječavanje posebnih oblika diskiriminacije.
"Posebni oblici diskriminacije, diskriminacija u postupcima pred organima javne vlasti, diskriminacija po osnovu zdravstvenog stanja,diskriminacija po osnovu starosne dobi, u oblasti vaspitanja,obrazovanja i stručnog osposobljavanja, u oblasti rada, diskriminacija po osnovu vjere i uvjerenja, diskriminacija osoba sa invaliditetom, po osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije," kaže Dinoša.
Opozicione stranke su pohvalile dio odredbi koje se nalaze u zakonu o sprječavanju diskriminacije, ali i iznijeli više primjedbi. Snežana Jonica je ocjenila da niz oblika diskiriminacije koji su zabilježeni u Crnoj Gori i kojih su građani svjesni nije zastupljan u zakonu.
"Zakonom nije definisan niz stvari na koje nas obavezuju preporuke Savjeta Evrope. Nije definisan govor mržnje, nije definisana politička diskriminacija, kao poseban oblik diskriminacije koji prepoznaje 60 posto građana u Crnoj Gori. Nije naglašena diskriminacija djece, nije dovoljnoprecitirana diskriminacija iz oblasti rada," kaže Jonica.
O političkoj diskriminaciji govorio je poslanik albanske nacionalne partije Forca Genci Numanbegu i predstavio stanje u najjužnijoj crnogorskoj opštini.
"U Crnoj Gori je teško biti pripadnik opozicione stranke, čak i simpatizer. To se dešava i dan danas. Imamo slučajeve da u toku turističke sezone da se ljudima ruše objekti gdje je, ili lokalna vlast svojim ne činjenjem ili činjenjem dovela do toga da se različito rješavaju isti problemi," rekao je on.
O mobingu i diskriminaciji prema ženama
Nebojša Medojević poslanik Pokreta za promjene je insistirao da se donese poseban zakon kojim bi se sankcionisao mobing - psihička tortura zaposlenih u preduzećima.
"Dobro je da je ovdje uveden kao jedan član, ali o mobingu moramo da donesemo poseban zakon. Radi se o posebno teškoj situaciji naših zaposlenih, koji nijesu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima. Kao što znate, skoro niti jedan crnogorski tajkun ili privatnik nema, niti dozvoljava rad sindikata i njihovi ljudi nemaju nikakvu zaštitu. Moramo o tome donijeti poseban zakon koji će na temeljan način regulisati ovu oblast," smatra Medojević.
Kao što znate, skoro niti jedan crnogorski tajkun ili privatnik nema, niti dozvoljava rad sindikata i njihovi ljudi nemaju nikakvu zaštitu. Moramo o tome donijeti poseban zakon koji će na temeljan način regulisati ovu oblast, smatra Nebojša Medojević.
Pojedini poslanici su izrazili sumnju u primjenu zakona o sprečavanju diskriminacije. Nataša Vuković iz Socijalističke narodne partije je podsjetila na stanje diskriminacije prema ženama.
"Zakon o rodnoj ravnopravsnosti je usvojen. Koji su pozitivni efekti? Da li se nešto promijenilo u položaju žena u Crnoj Gori u usvajanjem ovog zakona? Da li su žene postale vidljivije na mjestima odlučivanja? Koliko je ministarki,koliko poslanica, koliko odbornica trenutno u Crnoj Gori? Da li je cilj samo usvajanje ili i primjena zakona? Postoji li stvarana i iskrena politička volja onih koji odlučuju i od kojih zavisi primjena zakona. I konačno, da li smo kao društvo spremni za tako nešto?" pita se Vuković.
Novica Stanić iz Nove srpske demokratije je takođe pohvalio dio zakona kojim se ukazuje da svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualno opredjeljenje.
"Znate, naši ljudi imaju običaj da često dok ispijaju kafu nagađaju o seksualnoj orijentaciji pojedinih svojih komšija,sugrađana i drugih. Evo prilike da se to više ne radi. Ovim se omogućuju parade ponosa i dobro bi bilo da se organizuju od Podgorice pa redom diljem Crne Gore, u svakoj opštini," kaže Stanić.
Zakonom je predviđeno da niko ne može da trpi štetne posljedice zbog prijavljivanja slučaja diskriminacije, davanja iskaza pred nadležnim organom ili nuđenja dokaza u postupku u kojem se ispituje slučaj diskriminacije. Zbog toga i drugih odredbi, ministar Ferhat dinoša očekuje da će zakon biti usvojen većinom većom od dvotrećinske.
