Dostupni linkovi

Skupština Srbije usvojila Rezoluciju o Kosovu, skinuta tajnost sa platforme


Rasprava u Skupštini Srbije o Predlogu rezolucije o Kosovu, 12. januar 2013.
Rasprava u Skupštini Srbije o Predlogu rezolucije o Kosovu, 12. januar 2013.
Skupština Srbije usvojila u nedelju nešto iza ponoći i nakon celodnevne žustre rasprave Rezoluciju o Kosovu koju je podržala većina stranaka. Prije toga, Vlada Srbije je skinula oznaku tajnosti sa Platforme o Kosovu.

U rezoluciji, koju su podržale sve stranke osim LDP-a, LSV-a i DSS-a i samostalnog poslanika Rize Haljimija i za koju je glasalo 175 poslanika dok je 19 bilo protiv, se navodi da je Srbija kada je u pitanju dijalog sa Prištinom „spremna na dodatne ustupke, ali ne na ugrožavanje državnih i nacionalnih interesa”.

Navodi se i da Srbija pristupa dijalogu sa Prištinom, svesna značaja koji bi postizanje obostrano prihvatljivog rešenja imalo u kontekstu dalje i ubrzane integracije čitavog regiona Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

Premijer Ivica Dačić je, obrazlažući dokument, poslanicima poručio da je Srbiji potrebna pragmatična politika, a da će se u pregovorima insistirati na formiranju autonomne zajednice srpskih opština na Kosovu.

„O Kosovu ne možemo više da pričamo na nivou mita i bajki, nego teških činjenica. Ne može naš predsednik na Kosovo na proslavu Božića. Istina je da mi ne priznajemo nezavisnost Kosova, ali neko drugi vlada najvećim delom Kosova i sa njim moramo da nađemo rešenje. Da to rešenje zadovolji i Srbe i Albance. Zato Vlada i predsednik Srbije ne predlažu samo tekst rezolucije i platforme, već žele da nađemo i rešenje", rekao je Dačić.

Usvajanju Rezolucije prethodila je burna rasprava, a Demokratska stranka povukla je amandman na Predlog rezolucije, po kome bi se u obrazloženju Rezolucije uvrstila izvorna platforma predsednika Srbije Tomislava Nikolića, a koja je predviđala prekid dijaloga sa Prištinom.

Prema rečima šefa poslaničke grupe te partije Borislava Stefanovića, DS se odlučila da odustane od amandmana nakon što je od premijera dobila obećanje da će sa platforme za pregovore biti skinuta oznaka tajnosti.

Premijer je novinarima u Skupštini Srbije nakon sednice Vlade rekao da je skidanje tajnosti sa platforme dogovoreno sa šefovima poslaničkih grupa.

"Nema tajni, razlika je u svega dva pasusa. Platforma će biti objavljena na sajtu vlade", rekao je Dačić.

Dačić je nekoliko dana pre usvajanja Rezolucije istakao je da Beograd prvi put nudi rešenje za izlazak iz dosadašnjeg paralelizma institucija na Kosovu.

”Ono što nam je potrebno jesu srpske institucije koje priznaju svi učesnici pregovaračkog procesa pod okriljem EU”, rekao je predsednik srpske vlade, ali nije iznosio detalje o tome koliko autonomno bi te institucije na Kosovu mogle da rade.

Dačićeva izjava da Beograd rezolucijom predlaže rešenje za paralelizam i paralizu institucija na Kosovu otvorila je pitanje da li to Beograd nagoveštava ukidanje svojih insititucija na Kosovu.

Za predstavnike Srba sa severa Kosova termin paralelizam institucija koji je upotrebio premijer, prema rečima jednog od njih, Marka Jakšića, znači samo jedno.

„Mi smo prvi put počeli da nazivamo institucije države Srbije tzv. paralelnim institucijama što mislim da vodi ka tome da sve što miriše na državu Srbiju mora da nestane sa Kosova i Metohije ako želimo da dobijemo datum za početak pregovora sa EU“, rekao je Jakšić.

Međutim, predsednik Odbora za Kosovo Skupštine Srbije Milovan Drecun je kazao da nakon usvajanja Rezolucije u parlamentu srpske institucije na Kosovu nastavljaju da žive, ali da bi se u jednom trenutku ako bi bio postignut dogovor sa Prištinom moglo govoriti o preformatiranju postojećih sprskih institucija u nešto što Beograd sada zove zajednica sprskih autonomnih opština.

„Ali dok god se ne postigne dogovor, a pregovori mogu da traju mesec dana, godinu ili deset godina, neće biti nikakvog gašenja srpskih institucija. Njihovo preformatiranje se isključivo podrazumeva i očekuje samo onda kada bude eventualno postignut konačni dogovor između Prištine i Beograda i kada bude promenjen Ustav Kosova u koji bi ušlo ono što je dogovoreno“, navodi Drecun.

Za razliku od ranijeg perioda Beograd sada pristaje da razgovara o paralelizmu institucija na Kosovu o čemu svedoče reči premijera Dačića da Srbija predlaže „rešenje za paralelizam i paralizu institucija na Kosovu, čime se priznaje njegova celovitost u smislu Rezolucije SB UN 1244, ali bez priznavanja nezavisnosti“.

"Potrebne su nam institucije koje priznaju i Beograd i Priština“, rekao je Dačić o Rezoluciji.

Burna rasprava

Tokom burne rasprave potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić je rekao da ga je "baš briga" da li će poslanici Demokratske stranke podržati Predlog rezolucije o Kosovu, ocenivši da je stav te partije neodgovoran i neozbiljan. Prema njegovim rečima, vladajuća koalicija, je na predlog Tomislava Nikolića, pokušala da dobije široku podršku u parlamentu za rezoluciju, čemu se on lično protivio.

U svojoj reakciji, predlagač u ime Demokratske stranke i ministar za Kosovo u bivšoj vladi Goran Bogdanović naglasio je da je svrha amandmana, koji je predložila, pa povukla njegova stranka, bila da se javno pokaže da li vlast stoji iza platforme koju su Srbi sa Kosova prihvatili. Drugi cilj njihovog predloga bio je da se utvrdi postoji li državna platforma za Kosovo.

Nakon izlaganja premijera, proglašena je bila pauza u zasedanju, tokom koje su šefovi poslaničkih grupa razmatrali amandmane Demokratske stranke, među kojima i onaj, koji je, prema rečima Dačića, izazvao „čitavu uzbunu“.

Platforma čije su integrisanje u Rezoluciju predlagali poslanici DS-a je, podsetimo, između ostalog predviđala i mogućnost prekida tehničkih razgovora s Prištinom, što je kasnije izbačeno iz teksta.

„Ako ćete vi dame i gospodo iz Demokratske stranke u tom slučaju glasati za ovu rezoluciju – ako se prihvati vaš amadman, spreman sam da u ime vlade o tome razgovaram. Spreman sam, ali želim da svi znaju da je to vaša nova politika. Vaš amandman je gotovo istovetan sa amandmanima DSS-a i sa zahtevima SRS-a. Vlada će ga prihvatiti ukoliko to doprinosi konsenzusu u Srbiji", poručio je Dačić.

Predlog DS-a, koji je ocenjen kao suprotan od politike za koju se ova, danas najveća opoziciona, do skoro vladajuća partija, zalagala dok je bila stožer vladajuće koalicije, objasnio je njihov šef poslaničke grupe i pregovarač bivše vlade sa Prištinom Stefanović. Reč je, kako tvrdi, o političkom manevru čija je svrha bila da vlada Srbije „pokaže svoje pravo lice“.

„Cilj našeg amandmana je da se vlada najzad istera na čistac i pokaže da je platforma predsednika Nikolića, koja je nama ponavljam, neprihvatljiva – nešto što ne postoji u bilo kakvom političkom ili pravnom opticaju. Prema tome, DS želi da se usvoje svi njeni amandmani, a najvažniji od svih je amandman na tačku 1 koji traži da se pozivamo na platformu za vođenje političkog dijaloga. S obzirom da je ta platforma nepoznata da niko ne zna kako izgleda i da suštinski u ovoj zemlji postoje dve platforme, pored svega drugogo što oni govore – ukoliko vlada prihvati sve naše amandmane, mi ćemo povući amandan poslanika Bogdanovića koji je tražio da se platforma predsednika stavi u obrazloženje", naveo je Stefanović.

Takav stav Stefanovića naišao je na oštru kritiku savetnika predsednika Srbije Marka Đurića, koji amandman DS-a vidi kao “kopernikanski obrt" u politici te stranke prema Kosovu.

„Ovo je fundmamentalna promena odnosa prema pitanju dijaloga u Briselu i čitavom nastavku daljeg političkog procesa i zbog toga je neophodno da se vlada Srbije izjasni o ovom predlogu. Po onome što je moglo da se čuje iz reči premijera, vlada je spremna da se izjasni o amandmanu DS-a. Mi smo sigurni da DS ozbiljno pristupa radu Skupštine, te da se ne može očekivati da oni zbog dnevno političkih igrarija možda pod pritiskom međunarodne zajednice povuku amandman koji su podneli", ocenio je Đurić.

Zasedanje Parlamenta, pratile su i najave protesta ultradesničara okupljenih u pokretu "Nikad granica", kao i nacionalističke vanparlamentarne Srpske radikalne stranke.

Policija je oba skupa zabranila, ali su se radikali ipak okupili ispred Skupštine, oko koje su bile razmeštene pojačane policijske snage.
  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG