Kolegijum Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska (RS) na telefonskoj sjednici 15. maja zakazao je posebnu sjednicu Skupštine, koja bi trebala biti održana 20. juna.
Posebnu sjednicu zatražio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik zbog odluke Predsjedništva BiH usvojenom bez konsenzusa na sjednici 8. juna, smatrajući je štetnom po vitalne interese RS-a.
Radi se o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.
"Član Predsjedništva ovu odluku proglasio je veoma štetnom po vitalne interese RS-a i pozvao narodne poslanike da se izjasne. Po Ustavu BiH, Narodna skupština RS-a razmatra Izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu", navedeno je saopštenju Skupštine RS-a od 15. juna.
Milorad Dodik je, poslije sjednice Predsjedništva BiH 8. juna, nazvao štetnim za BiH sporazum o trgovini i saradnji sa Velikom Britanijom.
Dodao je i da RS "ne doživljava Veliku Britaniju kao prijatelja", jer postoje opravdane sumnje da ponuđeni sporazum ne tretira ravnopravno subjekte u sporazumu.
"Imam osjećaj da u podređen položaj stavlja BiH i u tom pogledu, pošto je to drugi put na odlučivanju, ja sam glasao protiv i potegao vitalni nacionalni interes", rekao je Dodik.
Velika Britanija je 11. aprila objavila da je sankcionisala člana Milorada Dodika i predsjednicu RS-a Željku Cvijanović zbog, kako je opisala, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.
Dodik, inače lider vladajuće partije u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), od januara se nalazi i na proširenoj listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država za djela korupcije.
Sankcije su uslijedile nakon nastojanja da se neustavno prenesu nadležnosti sa BiH na entitet RS u oblasti indirektnog oporezivanja, odbrane, te biranja sudija i tužilaca.
Šta je vitalni interes?
Članom V Ustava BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose u pravilu konsenzusom. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ukoliko svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.
Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, ukoliko je tu izjavu dao bošnjački član, ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka", navodi se u Ustavu BiH.
