Dostupni linkovi

Državna pomoć i minus crnogorske poljoprivede


Rad na imanju Pod Ostrog, 14. april

Crnogorski poljoprivrednici koji u najvećem dijelu zavise od turizma i prodaje svojih proizvoda na tom tržištu, zbog epidemije novog korona virusa suočavaju se sa neizvjesnošću i najvjerovatnije velikim gubicima.

“Moja proizvodnja zavisi od turizma. Ne bude li turizma, ja sam onda u debelom minusu”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Boris Dobrović, poljoprivrednik iz Zete koji voće i povrće sa imanja nadomak Podgorice, prodaje hotelima na crnogorskom primorju.

“Imam jedan hektar paradajza, tikvica, lubenice i ostalog povrća voća i sve to je do sada išlo prema Montenegrostars hotelima ali i prema drugim hotelima na crnogorskoj obali. U stalnoj sam komunikaciji sa njima i iskreno da vam kažem ne dobijam nikakve ohrabrujuće signale. Ovo je katstrofa i za nas i za njih”, kaže Dobrović.

Kakva će biti godina?

No, posebno su pogođeni poljoprivrednici koji na svojim seoskim domaćinstvima, osim sadnje voća i povrća i uzgoja živine i stoke, prave prve korake ka pretvaranju imanja u komplekse gdje će razvijati seoski turizam i gdje će sve što proizvedu ponuditi svojim gostima.

Jedan od njih je Milan Mijajlović iz sela Pod Ostrog, u opštini Danilovgrad, u centralnoj Crnoj Gori, koji za RSE kaže da će 2020. godina biti katastrofalna za sve poljoprivrednike koji su okrenuti turizmu i da se zbog toga treba u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi novim okolnostima.

“Mi očekujemo najbolje a pripremamo se na najgore tako da ako naše gazdinstvo ne bude imalo gostiju mi ćemo naše proizvode ponuditi najužem krugu prijatelja, rodbini i domaćim kupcima. Takođe, planiramo i da osnujemo jednu malu farmu koka nosilja pa da se tako dok ova kriza traje prebacimo na prodaju jaja za domaće tržište”, ističe Milan dodajući da su zbog toga što im turizam ove godine neće donositi prihode odustali od planirane preregistracije dijela imanja u zonu za kamping turizam.

Pogled na imanje Pod Ostrog
Pogled na imanje Pod Ostrog

Milan kaže da su do izbijanja epidemije najave dolaska turista na njegovo imanje bile brojne a bilo je i rezervacija.

“Imali smo rezervacije od turističkih agencija iz Njemačke koje su namjeravale da dovedu goste kod nas. Međutim, zbog svega što nas je zadesilo došlo je do otkazivanja termina dok su neki ostavljeni na čekanju, da se vidi koliko će sve ovo trajati i da li ima mogućnosti da oni ipak dođu kod nas”, navodi.

Digitalna platforma Seljak.me, zahvaljujući kojoj je od osnivanja prodano više od 30 hiljada grla stoke a preko 600 prehrambenih proizvoda prvi put izašlo na tržište, svoju opravdanost dokazala je i u doba korone, pomažući onima kojima je namijenjena, ističe njen osnivač, Marko Maraš.

Državna pomoć

Maraš za RSE kaže da se uprkos krizi rješenje može naći ali da je potrebno da se zajednički radi a ne individualno.

„Moraju se udružiti snage jer ne možemo svakog poljoprivrednika pojedinačno da slušamo. Oni bi trebali na nivou udruženja da imaju tačne strategije kako bi se proizvodi lakše plasirali“, rekao je Maraš.

Mladi luk na imanju
Mladi luk na imanju

Problem je, ocjenjuje on, i što određeni proizvođači nemaju marketing i prodajne vještine i što ih nakupci izrabljuju.

„Osvješćivanje kupaca je takođe važno. Potrebno je da se probudi patriotizam kod građana. Nije patriotizam kojom zastavom mašemo i koliko prstiju dižemo, već da se plati porez i da se kupi domaći proizvod“, zaključuje Maraš.

Osim bojazni da neće imati kome da prodaju svoje proizvode, poljoprivrednici strahuju da najavljena pomoć države neće biti ni blizu dovoljna da nadoknadi izgubljeno u usjevima i uloženom novcu i trudu.

“Kakva god da bude pomoć za mene će biti mala, da ne kažem nikakva u odnosu na ono što sam uložio. Ja sam zasadio iste količine kao i uoči svake turističke sezone. Sada rizikujem da sve to propadne”, ocjenjuje Boris Dobrović iz Zete.

Milan Mijajlović, međutim, vidi rješenje ako bude spremnosti države i opština da pomognu poljoprivrednicima.

“Postoji mogućnost kreditiranja ali tu je problem što nijesu svi kreditno sposobni da ulaze u takvu investiciju. Po meni bi za male poljoprivredne proizvođače bila sjajna podrška ono što je na primjer uradila Opština Mojkovac, na sjeveru Crne Gore koja je besplatno davala stanovnicima sadni materijal, materijal za gradnju plastenika i mehanizaciju”, ističe Mijajlović.

Šta je najavio premijer?

Crnogorski premijer Duško Marković je 9. aprila prezentovao Vladin paket mjera ekonomskog oporavka od pandemije korona virusa, u okviru kojeg je najavio pomoć i podršku poljoprivrednicima.

“Od sektora poljoprivrede očekujemo snažan doprinos oživljavanju ekonomskih aktivnosti, i zbog toga je Vladino opredjeljenje da se pored više nego izdašnog Agrobudžeta, poljoprivreda dodatno podrži kroz jednokratnu pomoć privrednim ribarima, plaćanje doprinosa osiguranicima po osnovu poljoprivrede, podršku kupovini domaćih proizvoda, plaćanju proizvođačima u roku 15 dana, povoljne kredite i plaćanje kamate korisnicima tih kredita u grejs periodu”, naveo je Marković.

Iz Vlade su ranije saopštili da Agrobudžet za 2020. iznosi 61 milion eura.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG