Poslanik u Parlamentu Republike Srpske Srđan Mazalica izjavio je da taj entitet ima pravo da se jednostrano povuče iz sporazuma na osnovu kojeg je formiran Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) Bosne i Hercegovine (BiH) 2004. godine, te da ponovo formira svoj VSTS.
Mazalica je poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predlagač Nacrta zakona o VSTS Republike Srpske.
Uvodnim izlaganjem Mazalice pred parlamentom 9. februara naveče, otvorena je rasprava koja se odnosi na neustavno formiranje entitetskog visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Sjednica će biti nastavljena u četvrtak, 10. februara.
Mazalica je naveo da je visoki predstavnik u BiH 2002. godine entitetima neustavno oduzeo nadležnost za biranje sudija i tužilaca.
Dodao je da je potom državni VSTS formiran na osnovu sporazuma kojeg su u martu 2004. godine potpisali premijeri entiteta RS i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).
"Mi imamo pravo jednostrano da se povučemo iz tog sporazuma. Presuda Ustavnog suda BiH iz 2005. godine govori o tome da ti sporazumi nisu amandmani na Ustav BiH. Dakle, ti sporazumi ne mogu biti ustavni osnov za djelovanje VSTS BiH", rekao je Mazalica.
On je dodao i da je nemogućnost dogovora u okviru Strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH više od deset godina još jedan od razloga zbog čega se u RS ponovo ide u formiranje VSTS.
Nakon izlaganja Mazalice, saopšteno je i da je Zakonodavni odbor Skupštine RS većinski dao podršku tekstu Nacrta, i da ga treba uputiti u javnu raspravu koja će trajati 90 dana.
Zašto je nacrt neustavan?
Nacrtom se predviđa osnivanje entitetskog visokog sudskog i tužilačkog savjeta čiji zadatak bi bio imenovanje sudija i tužilaca na teritoriji RS.
Taj zakon je neustavan, jer prenosi nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što je moguće učiniti samo u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH).
Visoki sudski i tužilački savjet BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine u državnom parlamentu.
Formiranje je svojom odlukom iz 2002. godine naložio visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič.
VSTS BiH imenuje sudije i tužioce, te uspostavlja i čuva nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe na svim nivoima vlasti.
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je govoreći o nacrtu zakona, poručio da će o ovom pitanju i njegovim posljedicama razgovarati sa ambasadorima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).
Podsjetio je da su država BiH i oba entiteta u martu 2004. godine donijeli jednoglasnu odluku o uspostavi jedinstvenog VSTS-a za BiH.
Istovremeno, reagovali su i lideri opozicije u RS.
Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) poručio je u utorak 8. februara, nakon sjednice Predsjedništva te stranke, da je najavljeni zakon o VSTS RS doprinos novom haosu i pravnoj praznini.
"Nije rečeno da li se ukida VSTS BiH, ne znamo šta će se pojaviti u praksi sutra kada na scenu stupe i jedan i drugi zakon, koji će gdje važiti, šta ćemo raditi u takvim slučajevima, ništa od toga nema", istakao je Šarović nakon sjednice održane u Banjaluci.
On je poručio da njegova stranka ne treba da na bilo koji način bude "saučesnik nekvalitetnih i nepripremljenih poteza čija je svrha da pomognu jednoj političkoj opciji da pridobije naklonost glasača".
Zabrinutost Vašingtona i Brisela zbog VSTS-a
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Evropska unija pozvali su sve lidere da odbiju raspravu o Nacrtu zakona o VSTS-u.
"Pozivamo sve lidere da odbiju radnje, kao što je nacrt zakona o kojem se raspravlja, koje podrivaju ustavni poredak i dozvoljavaju cvjetanje korupcije", navodi se u odgovoru za RSE iz Ambasade SAD-u BiH 7. februara.
"Usvajanje ovog zakona u RS-u predstavljalo bi neprihvatljivo miješanje u nezavisnost pravosuđa BiH, a rezultiralo bi nazadovanjem zemlje prema evropskim standardima", navodi se iz EK u odgovoru za RSE.
Dan ranije poslanici su raspravljali i o dopunama Zakona o republičkoj upravi RS - koji predviđa osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva tog bosanskohercegovačkog entiteta.
I taj zakon je neustavan, jer njime RS pokušava da prenese nadležnost u toj oblasti sa Bosne i Hercegovine na entitet, što prema Ustavu BiH ni jedan od dva entiteta ne može samostalno da radi.
Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave RS, pojasnila je u uvodnoj riječi na sjednici parlamenta RS da se prvim članom zakonskih izmjena reguliše osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva RS, drugim poslovi te Agencije, a trećim njihovo stupanje na snagu.
"Ukazala se potreba za usklađivanjem predloženih izmjena zakona o republičkoj upravi sa zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima", istakla je ministarka Jujić.
O tom prijedlogu zakona raspravljalo se po hitnom postupku.
BiH od 2009. ima državnu Agenciju za lijekove i medicinska sredstva, jedinstveno regulatorno tijelo koje je preuzelo većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.
Osnovana je nakon što je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.
Iz Skupštine RS najavljeno je da će poslanici glasati o svim tačkama dnevnog reda u četvrtak, 10. februara.
Prema zaključcima od 10. decembra, NSRS je zadužila entitetsku Vladu da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti, kao i zakon o VSTS-u – koji je prvi došao na red.
Početkom januara, američka administracija uvela je sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a.
